Šamuel Aba

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Šamuel Aba
Lični podaci
Datum rođenja(990{{month}}{{{day}}})990.
Datum smrti5. jul 1044.(1044-07-05) (53/54 god.)
Mesto smrtiFizešabonj,
DinastijaAbovci
Kralj Ugarske
Period(1041—1044)
PrethodnikPetar I Orseolo
NaslednikPetar I Orseolo

Šamuel Aba (mađ. Aba Sámuel[1]) (r. 900.~ 1000. zamak Abaujvar[2] - 5. jul 1044. Đer[3]), kralj Ugarske (1041—1044).[4]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Ime i poreklo[uredi | uredi izvor]

Najraniji izvori o Šamuelu Abi uvek su ga spominjali pod imenima Aba ili Šamuel, nikada Šamuel Aba. U njegovovremenskim spisima uvek je pisalo kralj Aba, dok je na novčanim kovanicama koje je on izdavao pisalo kralj Šamuel, kako je očigledno po tome on sam sebe nazivao.[5]. Anonimus, pisac Letopisa Mađara ga je spomenuo u prilikom opisa podele zemlje od strane Arpada... od njih je poreklom kralj Šamuel, koga su zbog njegovog pijetizma zvali Aba...[6].

Samo ime Aba je hebrejskog i takođe turskog porekla sa značenjem otac, dok je Šamuel hebrejskog porekla. O tome kojeg je porekla bio kralj Šamuel Aba i danas se vode polemike.

Po Anonimusu, Šamuel je kumanskog porekla[7], dok mu hronika iz 14. veka daje korejsko poreklo[5][8]. Svim ovim tvrdnjama jesino što je zajedničko je da mu daju istočnjačko poreklo. U to vreme samo je jedna poznata hazarska grana živela u tim predelima tadašnje Ugarske. Hazari su po veri bili izraeliti i tako su istraživači došli do zaključka da je Šamuel Aba bio Hazar sa jevrejskom verom[9].

Po drugim nepotvrđenim izvorima Šamuel Aba vodi poreklo od jedne starije nestorijanske hrišćanske grane[10]

Vreme kada se rodio je orijentaciono i pada u period od 990. do 1000. godine[11]. Po ovim izvorima, pre nego što je krunisan za kralja Ugarske Šamuel je bio poglavar jednih od potčinjenih Mađarima, plemena. Prilikom utvrđivanja vlasti od strane Stefana I mnoga okolna potčinjena plemena su morala oružjem da se smiruju, međutim Šamuelovo pleme je diplomacijom uspostavilo veoma dobre odnose sa novim hrišćanskim kraljem Ugarske. Da bi još više učvrstio prijateljstvo i svoj uticaj, kralj Stefan je udao svoju sestru, po nekim izvorima ime joj je bilo Gizela, za Šamuela i pripojio teritorije tog plemena tadašnjoj Ugarskoj.

Šamuel je tom priilikom preuzeo hrišćansku veru i tada je pod kraljem Stefanom I osnovana egerska biskupija i Ujvarska županija. Kralj Stefan je tada takođe Šamuelu dao titulu grofa od palatina (dvorjanina), što je kasnije preraslo u titulu nador.[12].

Vladavina[uredi | uredi izvor]

Ubistvo Šamuela Abe (Mađarska ilustrovana hronika)

Prethodnik Šamuela Abe, Petar I Orseolo je vodio politiku koja je davala prednost inostranim idejama. Pprilikom donošenja važnih odlika isključio je tadašnje članove domaćeg kraljevskog saveta i umesto njih je postavio nemačke i italijanske savetnike. Oduzeo je posede Gizele od Bavarske, a nju je zatvorio u kućni pritvor u jedan od njenih zamačkih poseda.[13] Počeo je i da se meša u odluke crkve, tako da je ostao bez ikakve podrške. Nezadovoljstvo plemstva je dovelo do njegovog smenjivanja, ap je 1041. godine morao da se skloni iz Ugarske. Zaštitu je zatražio od nemačkoga kralja Henrik III.

Na upražnjeni presto je tada bio postavljen Šamuel Aba.

Šamuel je iste godine poslao poslanicu Henriku u Štrasburg tražeći pregovore i nudeći mir. Henrik je međutim odbio bilo kakve pregovore sa Šamuelom. U februaru 1042. godine, Šamuelova vojska je upala na teritoriju tadašnje Austrije i prodrla čak do grada Tulna na Dunavu. U ovim bitkama Šamuelove snage su imale polovičan uspeh. Južnio deo vojske je donekle napredovao, a severni deo vojske je doživeo totalni poraz u sukobu sa Petrovim šurakom grofom Adalbertom. Odlućujuča bitka između Šamuelove vojske i Adalbertovih snaga odigrala se kod reke Morave, u kojoj su se prilikom bekstva udavili mnogi Šamuelovi vojnici.

Henrik III je ujesen 1042. godine krenuo u novi napad protiv Šamuela. Opet je Šamuelova vojska poražena, a nakratko je izgubio neke delove severne teritorije kraljevine.

Sledeće godine je Henrik III opet krenuo na Šamuela i potisnuo je Šamuelove snage sve do reke Raba. Uvidevši da nema nikakve šanse u sukobu sa nemačkim kraljem Šamuel Aba se odrekao teritorija koje je 1030. godine pripojio kralj Stefan I i čak je pristao na plaćanje ratne odštete. Ovim su bile uspostavljene nove granice između ova dva kraljevstva na rekama Liti i Moravi. Međutim Šamuel je zbog toga izgubio podršku domaćeg plemstva u kraljevini.

Tokom 1044. godine, plemstvo je skovalo zaveru protiv kralja, ali je zavera otkrivena. Na uskrs iste godine Šamuel je sazvao savet gde je sve zaverenike pohvatao i ubio. Ovim svojim postupkom je izgubio podršku hrišćanskog klera, pre svega biskupa Gelerta, koji je bio najuticajniji u to vreme a kasnije je i proglašen svecem.

U junu 1044. godine združene snage Henrika III i Petra I Orseola su napale Šamuela krenuvši od Dunava pa na jug, istim putem kao i godinu ranije. Glavna bitka se odigrala kod Menfea 5. jula 1044. godine. Šamuel je nakon poraza svoje vojske morao da pobegne sa bojnog polja i odrekne se prestola.

Tadašnji izvori nude različita informacije o Šamuelovoj sudbini. Po jednom izvoru Šamuel je bio zarobljen posle bitke i ubijen od strane Petra Orseola i Henrika III. Po drugim izvorima Šamuel je uspeo da stigne čak do reke Tise i tamo su ga uhvatile i ubile ugarske snage njegovih protivnika[14][15].

Sahranjen je u Abašarskom manastiru.[16]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Savremenici njegovog doba su ga nazivali Kralj Aba, a na kovanicama koje su izdavane vreme njegovog kraljevovanja spominjan je pod imenom Kralj Šamuel.
  2. ^ Datum i mesto rođenja je orijentaciono, vidi sadržaj za objašnjenje
  3. ^ Mesto smrti nije nikada tačno utvrđeno, vidi sadržaj za objašnjenje
  4. ^ Rokai 2002.
  5. ^ a b Magyarország uralkodói, Pannonica Kiadó, 2003, 31. strana
  6. ^ "Árpád vezér nagy földet adott Ednek és Edöménnek a Mátra-erdőben, ahol az unokájuk, Pata később várost épített. Az ő sarjadékukból származott hosszú idő után Sámuel király is, akit kegyességéért Abának hívtak"
  7. ^ Koremz ma az Aral-tó vidékén elterülő Hvárezmmel azonos
  8. ^ Abasár hivatalos honlapja, Pristupljeno 8. 4. 2013.
  9. ^ Kristó Gyula: Arisztokrácia az Árpád-korban Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. mart 2009), Pristupljeno 8. 4. 2013.
  10. ^ Timkó Imre: Keleti kereszténység, keleti egyházak. Budapest, 1971, 131. old
  11. ^ Uralkodók és dinasztiák, Magyar Világ Kiadó, 2001, 7. oldal
  12. ^ KRISTÓ GYULA: SZENT ISTVÁN KIRÁLY, Budapest, Neumann Kht., 2002., Pristupljeno 8. 4. 2013.
  13. ^ Valószínűleg Veszprém várába
  14. ^ Halála helyét egyesek Füzesabonnyal azonosítják, mások Abádszalókkal. Kézainál csak annyi szerepel, hogy a Tisza felé menet egy faluban megölték, elásták egy veremben, majd néhány év múlva kihantolták, szemfedelét és ruháit sértetlenül, sebeit behegedve találták, majd elvitték és eltemették a saját monostorában [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. septembar 2009), Pristupljeno 8. 4. 2013.
  15. ^ National Geographic: Ásóval a boldogtalan emlékezetű Sámuel király nyomában
  16. ^ Engel, Pál (2005). Realm of St. Stephen: A History of Medieval Hungary. I.B.Tauris. str. 29. ISBN 978-1-85043-977-6. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Petar I
kralj Ugarske
Kralj Ugarske