Šahovnica

Ova stranica je zaključana od daljih izmena anonimnih korisnika i novajlija zbog sumnjivog doprinosa istih, koji treba da se raspravi na stranici za razgovor
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Šahovnica je heraldički prikaz grba gdje je polje grba podijeljeno na jednak broj redova i kolona, obojenih naizmjenično, tako da slika podsjeća na polja šahovske table, po čemu se ovaj heraldički prikaz i naziva šahovnica. Najbolji primjeri ovakvog heraldičkog motiva javlja se na grbu Hrvatske, te na amblemima šahovskih klubova i saveza.

Šahovnice u poljskoj heraldici

Prema naučnoj istoriografiji, najstarije šahovnice kao grbovi lokalne vlastele javljaju su na prostoru današnje Poljske.[1] Prvi grbovi sa sličnim motivima javljaju se već u X i XI vijeku, da bi tokom XII vijeka sa jačanjem feudalne porodice Včele, a kasnije i Gurovski, ovaj heraldički motiv doživio svoj puni procvat.

Včelanska šahovnica je grb poljskih plemića Včele, koji se prvi put pojavljuje u XII vijeku, za vrijeme vladavine dinastije Pjastovići. Takođe je poznata i kao srebreno-zlatna šahovnica zbog svojih karakterističnih boja.[1]

Prema legendi, ovaj grb je ustanovio šleski plemić Golub koji je putovao svijetom, te se tako obreo u Africi, gdje ga je ćerka lokalnog kralja pozvala na partiju šaha pod uslovom da pobjednik ima pravo udariti gubitnika šahovskom tablom po glavi. Golub je pobjedio i udario tablom princezu (ni malo džentlmenski), tako da je šah polomio.[1]

Gurovska šahovnica je grb rusko-poljske grofovske i plemićke porodice Gurovski, a koja je u rodbinskoj vezi sa plemićkom porodicom Včela. Grb ove porodice umnogome podsjeća na grb Včela, što se tumači njihovim rodbinskim vezama.[2]

Galerija šahovnica na heraldici poljskih okruga

Galerija šahovnica poljskih mjesta i druge upotrebe

Šahovnice u češkoj heraldici

Grbovi češke heraldike koji podsjećaju na šahovnice se skoro isključivo vezuju za istorijske ili lokalne grbove nekadašnje Moravske i sa sigurnošću se javljaju već u XIII vijeku. Oni se donekle razlikuju od standardnih šahovnica jer se javljaju u kombinaciji sa orlom. Takođe, postoje kombinacije šahovnice sa nekim drugim heraldičkim simbolom (jarcem, krilom i sl.), ali i grbovi sa šahovnicama kao u drugim nacionalnim heraldikama.

Grbovi okruga i opština sa motivima šahovnice

Šahovnice u njemačkoj heraldici

Šahovnice u njemačkoj heraldici se zasigurno javlja odvojeno od one zapadnoslovenske ili uopšte Slovenske. U južnim njemačkim pokrajinama, naročito u Bavarskoj, šahovnice se zasigurno javljaju takođe u 13. vijeku, a poprimaju karakterističan romboidni izgled.

Bavarska romboidna šahovnica je zvanični manji grb njemačke pokrajine Bavarska, a prvobitno je ustanovljen 1242. godine kao grb grofa Bogena, od strane plemićke porodice Vitelsbah. Vremenom bijelo-plava kosa šahovnica je postala simbol cijele Bavarske, a danas se nalazi u srcu većeg grba ili se izdaja kao poseban manji grb Bavarske.[4]

Štrebečka šahovnica je simbol opštine Šahdorf Štrebek u pokrajini Saksonija-Anhalt u Njemačkoj. Naziv sela Šahdorf (njem. Schachdorf) u nemačkom znači šahovsko selo. Prema legendi, godine 1011. zatvorenik na imanju Štrebek naučio da igra šah i od tada igra je postala veoma popularna u selu, pa su čak i šahovsku tablu stavili na svojoj grb. Od 1823. godine u lokalnoj školi. šah se izučava kao jedan od nastavnih predmeta.[5]

Borstendorfska šahovnica je zvanični simbol opštine Borstendorf u njemačkoj saveznoj državi Saksonija. To je mlada opština nastala spajanjem dva naselja u ranijoj opštini Lojbsdorf, okrug Frajberg. Kako su stanovnici ovih naselje od ranije poznati kao dobri šahisti, za grb opštine odabran je amblem sa izgledom šahovnice.

Galerija šahovnica iz njemačke lokalne heraldike

Hrvatska šahovnica

Izgled hrvatske šahovnice

Hrvatska šahovnica je takođe jedna od starijih heraldičkih simbola ove vrste. Zasigurno, kao takva ona se pojavljuje u ilirskoj heraldici, u XV i XVI vijeku ali se vjeruje da su je hrvatski velikaši koristili i koji vijek prije nastanka ove heraldike (najvjerovatnije od XIV vijeka).

Prema legendi, za koju se doznalo relativno skoro, hrvatska šahovnica je nastala u vrijeme vladavine hrvatskog kralja Stjepana Držislava (969—997),[6] a kao nacionalni simbol među Hrvatima se ukorjenila tek u XVI vijeku, tokom habzburške vladavine. Dokumenti koji su nastali mnogo vijekova kasnije, ovoj šahovnici pripisuju simboliku ujedinjenja različitih plemena na prostoru tadašnje Hrvatske, a koji su nazvani crveni i bijeli Hrvati. Međutim, postoji i istorijski nepotvrđena legenda koja kaže da se izgled ovog grba utemeljio nakon šahovskih pobjeda hrvatskog kralja Svetoslava Suronje protiv mletačkog dužda Petra II Orsela, a nagrada pobjede su bila ostrva u južnoj Dalmaciji.[7]

Hrvatska šahovnica se sastoji od 25 kvadrata bijele i crvene boje, raspoređenih po 5 redova i kolona. Izgled hrvatske šahovnice se nije bitnije mijenjala ni za vrijeme habzburške vlasti, ali ni kasnije.[8][9] Tokom vladavine ustaša (1941—1945), kao i nakon nezavisnosti Hrvatske (1990—1991) šahovnica je počinjala prvim bijelim poljem. Dok je ona koja se nalazila unutar grba Banovine Hrvatske, te SR Hrvatske počinjala prvim crvenim poljem. Nakon 1991. grb Republike Hrvatske je ponovo prilagođen onom iz vremena banovine i komunizma (sa prvim crvenim poljem), te mu je pridodata heraldička kruna istorijskih grbova provincija koje se danas nalaze u sastavu Republike Hrvatske.

Galerija grbova koja se odnosi na hrvatsku šahovnicu

Šahovnica u drugim nacionalnim heraldikama

Amblemi šahovnice

Amblemi sa motivima šahovnice se najčešće pojavljuju kao zvanična obilježja šahovskih klubova ili saveza. Takođe, javlja se i kao amblem u popularnoj kulturi.

Reference

  1. ^ a b v „Wczele”. Herbarz Polski. Tarnowski. Arhivirano iz originala 21. 05. 2008. g. Pristupljeno 12. 1. 2012.  Nepoznati parametar |lang= ignorisan [|language= se preporučuje] (pomoć)
  2. ^ Dolgorukov P. V. Rossiйskaя rodoslovnaя kniga. — SPb.: Tip. Э. Veйmara, 1856. — T. 3. — S. 120.
  3. ^ Stefan Stanislav Stec
  4. ^ Scheufele, Karl Michael. "Coat of Arms and Flags". Bavarian State Chancery. Retrieved 2009-04-24.
  5. ^ Heinz Göschel (editors): Lexikon Städte und Wappen der Deutschen Demokratischen Republik. Verlag Enzyklopädie, Leipzig 1979.
  6. ^ Bellamy, Alex J. . The Formation of Croatian National Identity: A Centuries-old Dream. . Manchester University Press. 2003. pp. 36. ISBN 978-0-7190-6502-6. 
  7. ^ Denьgi, tovariщi, eщё nikto ne otmenяl!
  8. ^ Palitra krыla
  9. ^ Elena Gusьkova: „Istoriя юgoslavskogo krizisa (1990-2000)“, Russkoe pravo/Russkiй Nacionalьnый Fond, (2001). str. 137, Юgoslaviя v XX veke: očerki političeskoй istorii

Literatura

  • Heinz Göschel (editors): Lexikon Städte und Wappen der Deutschen Demokratischen Republik. Verlag Enzyklopädie, Leipzig 1979.

Vidi još