Šahovske olimpijade

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pogled na dvoranu Šahovske olimpijade u Torinu održane 2006. godine

Šahovske olimpijade su takmičenja koja se zvanično organizuju od 1927. godine pod okriljem Međunarodne šahovske federacije FIDE.

Na šahovskim olimpijadama nacionalne ekipe država članica FIDE takmiče se za zlatnu, srebrnu i bronzanu medalju.

Šah nije olimpijski sport, ali, odnedavno je FIDE članica Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i povinuje se njegovim pravilima.

Format takmičenja[uredi | uredi izvor]

Svaka šahovska federacija, koja je član FIDE, može da pošalje tim na šahovsku olimpijadu. Tim se sastoji od pet igrača, četiri stalna i jedna rezerva. Pre 2008. timovi su imali po dve rezerve.

Na ranim olimpijadama svi timovi su igrali mečeve sa svim ostalim timovima. Kako se broj timova povećavao, ovo je postalo nepraktično. Kasnije su timovi prvo igrali u grupama, a posle su se najbolji susretali u finalu. Od 1976. takmičenje se igra po švajcarskom sistemu. Od 2008. prvi kriterijum za plasman su poeni iz mečeva, a ne poeni po tablama. Za pobedu u meču dobijaju se 2 poena, za nerešen rezultat 1, a za poraz 0.

Pobednički pehari u muškoj i ženskoj konkurenciji su prelazni. Do sledeće olimpijade zadržava ih šahovska organizacija države pobednice, nakon čega prelaze u ruke narednih pobednika.

Individualne medalje se dodeljuju najboljim igračima na svojim tablama (4+1). U konkurenciji su igrači koji su odigrali bar 8 partija, od mogućih 11.

Muške olimpijade[uredi | uredi izvor]

Muške olimpijade održavaju se svake parne godine. Pre Drugog svetskog rata bilo je perioda kada su održavane svake godine.

Održane su i četiri nezvanične šahovske olimpijade: 1924. u Parizu (Francuska) i 1926. u Budimpešti (Mađarska), a izuzev njih, pod nazivom „šahovska olimpijada“ organizovana su još dva šahovska događaja: 1936. u Minhenu (Nemačka) i 1976. u Tripoliju (Libija). Mnogi smatraju da je organizovanje ovih „olimpijada“ imalo uske političke ciljeve, te ih FIDE zvanično ne priznaje.

Trofej koji osvaja olimpijski pobednik u muškoj konkurenciji je „Hamilton-Raselov pehar”, koji je dar engleskog magnata Frederika Hamilton-Rasela, i koji je prvi put dodeljen na (zvanično) Prvoj šahovskoj olimpijadi održanoj u Londonu, 1927. godine.

godina događaj domaćin zlato srebro bronza
1924. Šahovska olimpijada 1924.[1]  Francuska
(Pariz)
Čehoslovačka 31 Mađarska 30 Švajcarska 29
1926. Šahovska olimpijada 1926. [2]  Mađarska
(Budimpešta)
Mađarska 9 Jugoslavija 8 Rumunija 5
1927. 1. šahovska olimpijada  Velika Britanija
(London)
Mađarska 40 Danska 38½ Engleska 36½
1928. 2. šahovska olimpijada  Holandija
(Hag)
Mađarska 44 SAD 39½ Poljska 37
1930. 3. šahovska olimpijada  Nemačka
(Hamburg)
Poljska 48½ Mađarska 47 Nemačka 44½
1931. 4. šahovska olimpijada  Čehoslovačka
(Prag)
SAD 48 Poljska 47 Čehoslovačka 46½
1933. 5. šahovska olimpijada  Velika Britanija
(Fokston)
SAD 39 Čehoslovačka 37½ Švedska 34
1935. 6. šahovska olimpijada  Poljska
(Varšava)
SAD 54 Švedska 52½ Poljska 52
1936. Šahovska olimpijada 1936.[3]  Nemačka
(Minhen)
Mađarska 110½ Poljska 108 Nemačka 106½
1937. 7. šahovska olimpijada  Švedska
(Stokholm)
SAD 54½ Mađarska 48½ Poljska 47
1939. 8. šahovska olimpijada  Argentina
(Buenos Ajres)
Nemačka 36 Poljska 35½ Estonija 33½
1950. 9. šahovska olimpijada  Jugoslavija
(Dubrovnik)
Jugoslavija 45½ Argentina 43½ Zapadna Nemačka 40½
1952. 10. šahovska olimpijada  Finska
(Helsinki)
SSSR 21 Argentina 19½ Jugoslavija 19
1954. 11. šahovska olimpijada  Holandija
(Amsterdam)
SSSR 34 Argentina 27 Jugoslavija 26½
1956. 12. šahovska olimpijada  SSSR
(Moskva)
SSSR 31 Jugoslavija 26½ Mađarska 26½
1958. 13. šahovska olimpijada  Zapadna Nemačka
(Minhen)
SSSR 34½ Jugoslavija 29 Argentina 25½
1960. 14. šahovska olimpijada  Istočna Nemačka
(Lajpcig)
SSSR 34 SAD 29 Jugoslavija 27
1962. 15. šahovska olimpijada  Bugarska
(Varna)
SSSR 31½ Jugoslavija 28 Argentina 26
1964. 16. šahovska olimpijada  Izrael
(Tel Aviv)
SSSR 36½ Jugoslavija 32 Zapadna Nemačka 30½
1966. 17. šahovska olimpijada  Kuba
(Havana)
SSSR 39½ SAD 34½ Mađarska 33½
1968. 18. šahovska olimpijada   Švajcarska
(Lugano)
SSSR 39½ Jugoslavija 31 Bugarska 30
1970. 19. šahovska olimpijada  Zapadna Nemačka
(Zigen)
SSSR 27½ Mađarska 26½ Jugoslavija 26
1972. 20. šahovska olimpijada  Jugoslavija
(Skoplje)
SSSR 42 Mađarska 40½ Jugoslavija 38
1974. 21. šahovska olimpijada  Francuska
(Nica)
SSSR 46 Jugoslavija 37½ SAD 36½
1976. 22. šahovska olimpijada  Izrael
(Haifa)
SAD 37 Holandija 36½ Engleska 35½
1976. Šahovska olimpijada 1976.[4]  Libija
(Tripoli)
El Salvador 38½ Tunis 36 Pakistan 34½
1978. 23. šahovska olimpijada  Argentina
(Buenos Ajres)
Mađarska 37 SSSR 36 SAD 35
1980. 24. šahovska olimpijada  Malta
(La Valeta)
SSSR 39 Mađarska 39 SAD 35
1982. 25. šahovska olimpijada   Švajcarska
(Lucern)
SSSR 42½ Čehoslovačka 36 SAD 35
1984. 26. šahovska olimpijada  Grčka
(Solun)
SSSR 41 Engleska 37 SAD 35
1986. 27. šahovska olimpijada  Ujedinjeni Arapski Emirati
(Dubai)
SSSR 40 Engleska 39 SAD 38
1988. 28. šahovska olimpijada  Grčka
(Solun)
SSSR 40½ Engleska 34½ Holandija 34½
1990. 29. šahovska olimpijada  Jugoslavija
(Novi Sad)
SSSR 39 SAD 35½ Engleska 35½
1992. 30. šahovska olimpijada  Filipini
(Manila)
Rusija 39 Uzbekistan 35 Jermenija 34½
1994. 31. šahovska olimpijada  Rusija
(Moskva)
Rusija 37½ Bosna i Hercegovina 35 Rusija II 34½
1996. 32. šahovska olimpijada  Jermenija
(Jerevan)
Rusija 38½ Ukrajina 35 SAD 34
1998. 33. šahovska olimpijada  Rusija
(Elista)
Rusija 35½ SAD 34½ Ukrajina 32½
2000. 34. šahovska olimpijada  Turska
(Istanbul)
Rusija 38 Nemačka 37 Ukrajina 35½
2002. 35. šahovska olimpijada  Slovenija
(Bled)
Rusija 38½ Mađarska 37½ Jermenija 35
2004. 36. šahovska olimpijada  Španija
(Kalvija)
Ukrajina 39½ Rusija 36½ Jermenija 36½
2006. 37. šahovska olimpijada  Italija
(Torino)
Jermenija 36 Kina 34 SAD 33
2008. 38. šahovska olimpijada  Nemačka
(Drezden)
Jermenija 19/400,5 Izrael 18/377,5 SAD 17/362
2010. 39. šahovska olimpijada  Rusija
(Hanti-Mansijsk)
Ukrajina 19 Rusija 18 Izrael 17
2012. 40. šahovska olimpijada  Turska
(Istanbul)
Jermenija 19 Rusija 19 Ukrajina 18
2014. 41. šahovska olimpijada  Norveška
(Tromse)
Kina 19 Mađarska 17 Indija 17
2016. 42. šahovska olimpijada  Azerbejdžan
(Baku)
SAD 20 Ukrajina 17 Rusija 18
2018. 43. šahovska olimpijada  Gruzija
(Batumi)
Kina 18 SAD 18 Rusija 18
2020. onlajn šahovska olimpijada
(internet)
Indija, Rusija nije dodeljena Poljska, SAD
2021. onlajn šahovska olimpijada
(internet)
Rusija SAD Kina, Indija
2022. 44. šahovska olimpijada  Indija
(Čenaj)
Uzbekistan 19 Jermenija 19 Indija II 18
2024. 45. šahovska olimpijada  Mađarska
(Budimpešta)

Najbolji pojedinačni rezultati[uredi | uredi izvor]

Šahista Država Br. olimp. Partija Pobede Remi Porazi % Medalje
Mihail Talj SSSR 8 101 65 34 2 81,2 5 - 2 - 0
Anatolij Karpov SSSR 6 68 43 23 2 80,1 3 - 0 - 0
Tigran Petrosjan SSSR 10 129 78 50 1 79,8 6 - 0 - 0
Isak Kašdan SAD 5 79 52 22 5 79,7 2 - 1 - 1
Vasilij Smislov SSSR 9 113 69 42 2 79,6 4 - 2 - 2
David Bronštajn SSSR 4 49 30 18 1 79,6 3 - 1 - 0
Gari Kasparov SSSR (4), Rusija (4) 8 82 50 29 3 78,7 3 - 1 - 2
Aleksandar Aljehin FRA 5 72 43 27 2 78,5 2 - 2 - 0
Milan Matulović SFRJ 6 78 46 28 4 76,9 1 - 2 - 0
Paul Keres Estonija (3), SSSR (7) 10 141 85 44 12 75,9 5 - 1 - 1
Jefim Geler SSSR 7 76 46 23 7 75,6 3 - 3 - 0
Izrael Horovic SAD 4 51 29 19 3 75,5 2 - 0 - 0
Džejms Tardžan SAD 5 51 32 13 6 75,5 2 - 0 - 1
Robert Fišer SAD 4 65 40 18 7 75,4 0 - 2 - 1
Jan Nepomnjašči Rusija 4 38 20 17 1 75 0 - 2 - 2
Mihail Botvinik SSSR 6 73 39 31 3 74,7 2 - 1 - 2
  • Napomena: za ovaj spisak uzeti su u obzir samo igrači koji su igrali na najmanje četiri olimpijade.
  • Medalje koje su date u tabeli su samo individualne (ne ekipne), po redosledu zlato-srebro-bronza

Ženske olimpijade[uredi | uredi izvor]

Ženske šahovske olimpijade održavaju se od 1957. godine. U prvo vreme, održavale su se kao posebni događaji. 20. šahovska olimpijada 1972. u Skoplju uporedo je organizovana i u muškoj i u ženskoj konkurenciji. Od Šahovske olimpijade 1976. u Haifi (Izrael), uporedo se održavaju muške i ženske šahovske olimpijade.

Trofej u ženskoj konkurenciji se zove „Kup Vere Menjčik”. Vera je bila prvi svetski šampion u šahu u ženskoj konkurenciji.

godina događaj domaćin zlato srebro bronza
1957. 1. ženska šahovska olimpijada  Nizozemska
(Emen)
SSSR 10½ Rumunija 10½ Istočna Nemačka 10
1963. 2. ženska šahovska olimpijada  Jugoslavija
(Split)
SSSR 25 Jugoslavija 24½ Istočna Nemačka 21
1966. 3. ženska šahovska olimpijada  Zapadna Nemačka
(Oberhauzen)
SSSR 22 Rumunija 20½ Istočna Nemačka 17
1969. 4. ženska šahovska olimpijada  Poljska
(Lublin)
SSSR 26 Mađarska 20½ Čehoslovačka 19
1972. 20. šahovska olimpijada  Jugoslavija
(Skoplje)
SSSR 11½ Rumunija 8 Mađarska 8
1974. 6. ženska šahovska olimpijada  Kolumbija
(Medeljin)
SSSR 13½ Rumunija 13½ Bugarska 13
1976. 22. šahovska olimpijada  Izrael
(Haifa)
Izrael 17 Engleska 11½ Španija 11½
1978. 23. šahovska olimpijada  Argentina
(Buenos Ajres)
SSSR 16 Mađarska 11 Zapadna Nemačka 11
1980. 24. šahovska olimpijada  Malta
(La Valeta)
SSSR 32½ Mađarska 32 Poljska 26½
1982. 25. šahovska olimpijada   Švajcarska
(Lucern)
SSSR 33 Rumunija 30 Mađarska 26
1984. 26. šahovska olimpijada  Grčka
(Solun)
SSSR 32 Bugarska 27½ Rumunija 27
1986. 27. šahovska olimpijada  Ujedinjeni Arapski Emirati
(Dubai)
SSSR 33½ Mađarska 29 Rumunija 28
1988. 28. šahovska olimpijada  Grčka
(Solun)
Mađarska 33 SSSR 32½ Jugoslavija 28
1990. 29. šahovska olimpijada  Jugoslavija
(Novi Sad)
Mađarska 35 SSSR 35 Kina 29
1992. 30. šahovska olimpijada  Filipini
(Manila)
Gruzija 30½ Ukrajina 29 Kina 28½
1994. 31. šahovska olimpijada  Rusija
(Moskva)
Gruzija 32 Rusija 31 Kina 27
1996. 32. šahovska olimpijada  Jermenija
(Jerevan)
Gruzija 30 Kina 28½ Rusija 28½
1998. 33. šahovska olimpijada  Rusija
(Elista)
Kina 29 Rusija 27 Gruzija 27
2000. 34. šahovska olimpijada  Turska
(Istanbul)
Kina 32 Gruzija 31 Rusija 28½
2002. 35. šahovska olimpijada  Slovenija
(Bled)
Kina 29½ Rusija 29 Poljska 28
2004. 36. šahovska olimpijada  Španija
(Kalvija)
Kina 31 SAD 28 Rusija 27½
2006. 37. šahovska olimpijada  Italija
(Torino)
Ukrajina 29½ Rusija 28 Kina 27½
2008. 38. šahovska olimpijada  Nemačka
(Drezden)
Gruzija 18 Ukrajina 18 SAD 17
2010. 39. šahovska olimpijada  Rusija
(Hanti-Mansijsk)
Rusija 22 Kina 18 Gruzija 16
2012. 40. šahovska olimpijada  Turska
(Istanbul)
Rusija 19 Kina 19 Ukrajina 18
2014. 41. šahovska olimpijada  Norveška
(Tromse)
Rusija 20 Kina 18 Ukrajina 18
2016. 42. šahovska olimpijada  Azerbejdžan
(Baku)
Kina 20 Poljska 17 Ukrajina 17
2018. 43. šahovska olimpijada  Gruzija
(Batumi)
Kina 18 Ukrajina 18 Gruzija 17
2022. 44. šahovska olimpijada  Indija
(Čenaj)
Ukrajina 18 Gruzija 18 Indija 17
2024. 45. šahovska olimpijada  Mađarska
(Budimpešta)

Najbolji pojedinačni rezultati[uredi | uredi izvor]

Šahista Država Br. olimp. Partija Pobede Remi Porazi % Medalje
Nona Gaprindašvili SSSR (11), Gruzija (1) 12 128 94 26 8 83,6 8 - 3 - 0
Nadežda Kosinceva Rusija 5 51 36 13 2 83,3 4 - 0 - 0
Pija Kramling Švedska 9 107 71 33 3 81,8 3 - 2 - 2
Sofija Polgar Mađarska 4 48 32 13 3 80,2 2 - 1 - 0
  • Napomena: za ovaj spisak uzeti su u obzir samo igrači koji su igrali na najmanje četiri olimpijade.
  • Medalje koje su date u tabeli su samo individualne (ne ekipne), po redosledu zlato-srebro-bronza

Rekordi[uredi | uredi izvor]

  • Najveći broj nastupa imao je mađarski velemajstor Lajoš Portiš (20 nastupa). On je osvojio i ukupno najviše poena na olimpijadama — ukupno 176½, najviše je odigrao partija (260) i ostvario najveći broj pobeda (121 pobeda) od svih igrača u istoriji!
  • Najmiroljubiviji igrač u istoriji bio je rumunski velemajstor Florijan Geogriu — ostvario je 125 remija.
  • Najviše ekipnih medalja osvojio je jugoslovenski i srpski velemajstor Svetozar Gligorić — ukupno 11 (od toga, 1 zlatnu, 6 srebrnih i 5 bronzanih).
  • Najveći broj pojedinačnih medalja (za najbolji uspeh na prvoj tabli) ostvario je sovjetski i ruski velemajstor, bivši šampion sveta Gari Kasparov — ukupno 11 (7 zlatnih, 2 srebrne i 2 bronzane).
  • Ukupan broj partija odigranih na šahovskim olimpijadama je 73.130. Vođe belih figura pobedile su u 27.052 partija (37,0%), završeno je remijem 24.518 partija (33,5%), dok su crni pobedili u 21.541 partiji (29,5%). Prosečan uspeh belih do sada je 53,8%.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Najmlađi i najstariji učesnici
Najmlađi učesnici šahovskih olimpijada bili su Endru Šerman (engl. Andrew Sherman19. šahovska olimpijada, 1970. u Zigenu, Nemačka). i Džon Džejreki (engl. John Jarecki24. šahovska olimpijada, 1980. na La Valeti, Malta). koji su nastupali sa samo 11 godina (obojica sa Devičanskih ostrva); najstariji zabeleženi učesnik bio je Bil Huk (engl. Bill Hook) koji se takmičio u svojoj 81. godini na Olimpijadi 2006. u Torinu, Italija. Bio je takođe sa Devičanskih ostrva!

Statistika (ekipno)[uredi | uredi izvor]

Muškarci
Zemlja zlato srebro bronza ukupno
1  SSSR 18 1 0 19
2  SAD 6 6 8 20
3  Rusija 6 3 3 12
4  Mađarska 3 7 2 12
5  Jermenija 3 1 3 7
6  Ukrajina 2 2 3 7
7  Kina 2 1 0 3
8  Jugoslavija 1 6 6 13
9  Poljska 1 2 3 6
10  Nemačka[5] 1 1 3 5
11  Uzbekistan 1 1 0 2
12  Engleska 0 3 3 6
13  Argentina 0 3 2 5
14  Čehoslovačka 0 2 1 3
15 — 17  Nizozemska 0 1 1 2
15 — 17  Švedska 0 1 1 2
15 — 17  Izrael 0 1 1 2
18 — 19  Bosna i Hercegovina 0 1 0 1
18 — 19  Danska 0 1 0 1
20  Indija 0 0 2 2
21 — 22  Bugarska 0 0 1 1
21 — 22  Estonija 0 0 1 1
Žene
Zemlja zlato srebro bronza ukupno
1  SSSR 11 2 0 13
2  Kina 6 4 4 14
3  Gruzija 4 2 3 9
4  Rusija 3 3 3 9
5  Mađarska 2 5 2 9
6  Ukrajina 2 3 3 8
7  Izrael 1 0 0 1
8  Rumunija 0 5 2 7
9  Poljska 0 1 2 3
10 — 12  Jugoslavija 0 1 1 2
10 — 12  Bugarska 0 1 1 2
10 — 12  SAD 0 1 1 2
13  Engleska 0 1 0 1
14  Nemačka[5] 0 0 4 4
15 — 17  Čehoslovačka 0 0 1 1
15 — 17  Španija 0 0 1 1
15 — 17  Indija 0 0 1 1

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pod nazivom: „Šahovska olimpijada“ (pojedinačna). Ova olimpijada je bila nezvanična pošto je nepriznata od FIDE
  2. ^ Pod nazivom: „Ekipni šampionat“. Organizovana je kao propratna manifestacija, uz FIDE Kongres, ali je FIDE zvanično ne priznaje
  3. ^ olimpijada organizovana iz političkih razloga u nacističkoj Nemačkoj, bez priznanja FIDE
  4. ^ olimpijada poznata kao protiv-izraelska šahovska olimpijada, organizovana iz političkih razloga. Zvanično nepriznata od FIDE
  5. ^ a b Ukupni rezultati Zapadne Nemačke i Istočne Nemačke.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]