Šahovske olimpijade
Šahovske olimpijade su takmičenja koja se zvanično organizuju od 1927. godine pod okriljem Međunarodne šahovske federacije FIDE.
Na šahovskim olimpijadama nacionalne ekipe država članica FIDE takmiče se za zlatnu, srebrnu i bronzanu medalju.
Šah nije olimpijski sport, ali, odnedavno je FIDE članica Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i povinuje se njegovim pravilima.
Format takmičenja[uredi | uredi izvor]
Svaka šahovska federacija, koja je član FIDE, može da pošalje tim na šahovsku olimpijadu. Tim se sastoji od pet igrača, četiri stalna i jedna rezerva. Pre 2008. timovi su imali po dve rezerve.
Na ranim olimpijadama svi timovi su igrali mečeve sa svim ostalim timovima. Kako se broj timova povećavao, ovo je postalo nepraktično. Kasnije su timovi prvo igrali u grupama, a posle su se najbolji susretali u finalu. Od 1976. takmičenje se igra po švajcarskom sistemu. Od 2008. prvi kriterijum za plasman su poeni iz mečeva, a ne poeni po tablama. Za pobedu u meču dobijaju se 2 poena, za nerešen rezultat 1, a za poraz 0.
Pobednički pehari u muškoj i ženskoj konkurenciji su prelazni. Do sledeće olimpijade zadržava ih šahovska organizacija države pobednice, nakon čega prelaze u ruke narednih pobednika.
Individualne medalje se dodeljuju najboljim igračima na svojim tablama (4+1). U konkurenciji su igrači koji su odigrali bar 8 partija, od mogućih 11.
Muške olimpijade[uredi | uredi izvor]
Muške olimpijade održavaju se svake parne godine. Pre Drugog svetskog rata bilo je perioda kada su održavane svake godine.
Održane su i četiri nezvanične šahovske olimpijade: 1924. u Parizu (Francuska) i 1926. u Budimpešti (Mađarska), a izuzev njih, pod nazivom „šahovska olimpijada“ organizovana su još dva šahovska događaja: 1936. u Minhenu (Nemačka) i 1976. u Tripoliju (Libija). Mnogi smatraju da je organizovanje ovih „olimpijada“ imalo uske političke ciljeve, te ih FIDE zvanično ne priznaje.
Trofej koji osvaja olimpijski pobednik u muškoj konkurenciji je „Hamilton-Raselov pehar”, koji je dar engleskog magnata Frederika Hamilton-Rasela, i koji je prvi put dodeljen na (zvanično) Prvoj šahovskoj olimpijadi održanoj u Londonu, 1927. godine.
Najbolji pojedinačni rezultati[uredi | uredi izvor]
Šahista | Država | Br. olimp. | Partija | Pobede | Remi | Porazi | % | Medalje |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Mihail Talj | SSSR | 8 | 101 | 65 | 34 | 2 | 81,2 | 5 - 2 - 0 |
Anatolij Karpov | SSSR | 6 | 68 | 43 | 23 | 2 | 80,1 | 3 - 0 - 0 |
Tigran Petrosjan | SSSR | 10 | 129 | 78 | 50 | 1 | 79,8 | 6 - 0 - 0 |
Isak Kašdan | SAD | 5 | 79 | 52 | 22 | 5 | 79,7 | 2 - 1 - 1 |
Vasilij Smislov | SSSR | 9 | 113 | 69 | 42 | 2 | 79,6 | 4 - 2 - 2 |
David Bronštajn | SSSR | 4 | 49 | 30 | 18 | 1 | 79,6 | 3 - 1 - 0 |
Gari Kasparov | SSSR (4), Rusija (4) | 8 | 82 | 50 | 29 | 3 | 78,7 | 3 - 1 - 2 |
Aleksandar Aljehin | FRA | 5 | 72 | 43 | 27 | 2 | 78,5 | 2 - 2 - 0 |
Milan Matulović | SFRJ | 6 | 78 | 46 | 28 | 4 | 76,9 | 1 - 2 - 0 |
Paul Keres | Estonija (3), SSSR (7) | 10 | 141 | 85 | 44 | 12 | 75,9 | 5 - 1 - 1 |
Jefim Geler | SSSR | 7 | 76 | 46 | 23 | 7 | 75,6 | 3 - 3 - 0 |
Izrael Horovic | SAD | 4 | 51 | 29 | 19 | 3 | 75,5 | 2 - 0 - 0 |
Džejms Tardžan | SAD | 5 | 51 | 32 | 13 | 6 | 75,5 | 2 - 0 - 1 |
Robert Fišer | SAD | 4 | 65 | 40 | 18 | 7 | 75,4 | 0 - 2 - 1 |
Jan Nepomnjašči | Rusija | 4 | 38 | 20 | 17 | 1 | 75 | 0 - 2 - 2 |
Mihail Botvinik | SSSR | 6 | 73 | 39 | 31 | 3 | 74,7 | 2 - 1 - 2 |
- Napomena: za ovaj spisak uzeti su u obzir samo igrači koji su igrali na najmanje četiri olimpijade.
- Medalje koje su date u tabeli su samo individualne (ne ekipne), po redosledu zlato-srebro-bronza
Ženske olimpijade[uredi | uredi izvor]
Ženske šahovske olimpijade održavaju se od 1957. godine. U prvo vreme, održavale su se kao posebni događaji. 20. šahovska olimpijada 1972. u Skoplju uporedo je organizovana i u muškoj i u ženskoj konkurenciji. Od Šahovske olimpijade 1976. u Haifi (Izrael), uporedo se održavaju muške i ženske šahovske olimpijade.
Trofej u ženskoj konkurenciji se zove „Kup Vere Menjčik”. Vera je bila prvi svetski šampion u šahu u ženskoj konkurenciji.
Najbolji pojedinačni rezultati[uredi | uredi izvor]
Šahista | Država | Br. olimp. | Partija | Pobede | Remi | Porazi | % | Medalje |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Nona Gaprindašvili | SSSR (11), Gruzija (1) | 12 | 128 | 94 | 26 | 8 | 83,6 | 8 - 3 - 0 |
Nadežda Kosinceva | Rusija | 5 | 51 | 36 | 13 | 2 | 83,3 | 4 - 0 - 0 |
Pija Kramling | Švedska | 9 | 107 | 71 | 33 | 3 | 81,8 | 3 - 2 - 2 |
Sofija Polgar | Mađarska | 4 | 48 | 32 | 13 | 3 | 80,2 | 2 - 1 - 0 |
- Napomena: za ovaj spisak uzeti su u obzir samo igrači koji su igrali na najmanje četiri olimpijade.
- Medalje koje su date u tabeli su samo individualne (ne ekipne), po redosledu zlato-srebro-bronza
Rekordi[uredi | uredi izvor]
- Najveći broj nastupa imao je mađarski velemajstor Lajoš Portiš (20 nastupa). On je osvojio i ukupno najviše poena na olimpijadama — ukupno 176½, najviše je odigrao partija (260) i ostvario najveći broj pobeda (121 pobeda) od svih igrača u istoriji!
- Najmiroljubiviji igrač u istoriji bio je rumunski velemajstor Florijan Geogriu — ostvario je 125 remija.
- Najviše ekipnih medalja osvojio je jugoslovenski i srpski velemajstor Svetozar Gligorić — ukupno 11 (od toga, 1 zlatnu, 6 srebrnih i 5 bronzanih).
- Najveći broj pojedinačnih medalja (za najbolji uspeh na prvoj tabli) ostvario je sovjetski i ruski velemajstor, bivši šampion sveta Gari Kasparov — ukupno 11 (7 zlatnih, 2 srebrne i 2 bronzane).
- Ukupan broj partija odigranih na šahovskim olimpijadama je 73.130. Vođe belih figura pobedile su u 27.052 partija (37,0%), završeno je remijem 24.518 partija (33,5%), dok su crni pobedili u 21.541 partiji (29,5%). Prosečan uspeh belih do sada je 53,8%.
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
- Najmlađi i najstariji učesnici
- Najmlađi učesnici šahovskih olimpijada bili su Endru Šerman (engl. Andrew Sherman — 19. šahovska olimpijada, 1970. u Zigenu, Nemačka). i Džon Džejreki (engl. John Jarecki — 24. šahovska olimpijada, 1980. na La Valeti, Malta). koji su nastupali sa samo 11 godina (obojica sa Devičanskih ostrva); najstariji zabeleženi učesnik bio je Bil Huk (engl. Bill Hook) koji se takmičio u svojoj 81. godini na Olimpijadi 2006. u Torinu, Italija. Bio je takođe sa Devičanskih ostrva!
- Svi šampioni sveta u šahu (izuzev Štajnica koji je preminuo 1900. i Laskera koji se povukao iz takmičarskog šaha 1927) učestvovali su za svoje ekipe na šahovskim olimpijadama.
Statistika (ekipno)[uredi | uredi izvor]
|
|
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Pod nazivom: „Šahovska olimpijada“ (pojedinačna). Ova olimpijada je bila nezvanična pošto je nepriznata od FIDE
- ^ Pod nazivom: „Ekipni šampionat“. Organizovana je kao propratna manifestacija, uz FIDE Kongres, ali je FIDE zvanično ne priznaje
- ^ olimpijada organizovana iz političkih razloga u nacističkoj Nemačkoj, bez priznanja FIDE
- ^ olimpijada poznata kao protiv-izraelska šahovska olimpijada, organizovana iz političkih razloga. Zvanično nepriznata od FIDE
- ^ a b Ukupni rezultati Zapadne Nemačke i Istočne Nemačke.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- FIDE zvanični pravilnik za šahovske olimpijade
- FIDE zvanični pravilnik za parovanje na šahovskim olimpijadama
- Dečje šahovske olimpijade FIDE
- Olimpbejs-dot-kom, sajt posvećen šahovskim olimpijadama