Šajkaš
Šajkaš | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Južnobački |
Opština | Titel |
Stanovništvo | |
— 2022. | 4.004 |
— gustina | 112/km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 16′ 20″ S; 20° 05′ 24″ I / 45.2723° S; 20.0901° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 78 m |
Površina | 38,9 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 21244 |
Pozivni broj | 021 |
Registarska oznaka | NS |
Šajkaš je naseljeno mesto u opštini Titel u Južnobačkom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 4,004 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prva poznata "Sentivanska" pravoslavna crkva posvećena Sv. velikomučeniku Dimitriju, stajala je preko puta današnjeg (1893) gde je sad parohijski dom. Ona je 1818. godine bila mala i vrlo trošna, pa je pretila opasnost da iznenada padne. Iste godine je doneta odluka o gradnji novog hrama; donet plan i proračun troškova. Planirani troškovi su bili 52000 f. a prvo je sklopljen ugovor sa ciglarom Josifom Mladetom. On je trebalo da isporuči za zidanje crkve 100000 komada cigle. Crkva ta je bila gotova 1821. godine.[1]
To mesto je i 1850. godine nazivano "Sentivan" ili "Kovilj Sentivan". Tada je nakon završetka građanskog rata 1848-1849. popisivana ratna šteta po crkvama u Šajkaškoj. U Sentivanu je prijavljen odštetni zahtev u iznosu 13569 f. 50 novčića. Međutim, Poverenstvo je mislilo drugačije i predložilo je sledeće: za crkvene utvari dobiće 810 f. a za opravu i unutrašnji nameštaj crkve daće im se 6876 f. a što ukupno iznosi 7686 f. naknade. Na toliku odštetu se saglasilo i Ratno ministarstvo u Beču.[1]
U drugoj polovini 19. veka broj stanovnika je rastao. Mesto je 1880. godine nazivano "Kovilj Sentivan", i u njemu je bilo 2210 stanovnika, najviše Srba (1428). Drugih nacija je u tom mestu bilo manje: Nemaca 691, Mađara 11 i "ostalih" 81 duša. Za deceniju se broj Nemaca skoro duplirao, pojavili su se Ruteni (10) a "ostalih" je bilo tek po koji - 7. Po popisu iz 1890. godine u selu ima 2679 duša, od kojih je 1630 Srba, Nemaca 1024, Mađara 25.[1]
Po pravoslavnoj parohijskoj statistici u "Kovilj Svetom Ivanu" krajem 1891. godine ima: 1660 pravoslavnih duša, 283 pravoslavnih domova, jedan sveštenik, 198 učenika i dve osnovne škole.[2]
Prilog za spomenik mitropolitu Stratimiroviću dali su 1894. godine iz mesta: Srpska crkvena opština, Stevan Stevanović paroh, Gliša Vračarić opštinski beležnik i građanin Živan Pastornjački.[3]
Ovde se nalazi FK Borac Šajkaš.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Šajkaš živi 3437 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36,6 godina (35,2 kod muškaraca i 38,0 kod žena). U naselju ima 1264 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,60.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
valign="down" width="50%" |
|
m | ž |
|||
? | 5 | 7 | ||
80+ | 23 | 47 | ||
75—79 | 45 | 78 | ||
70—74 | 68 | 87 | ||
65—69 | 85 | 123 | ||
60—64 | 109 | 123 | ||
55—59 | 98 | 105 | ||
50—54 | 151 | 132 | ||
45—49 | 170 | 158 | ||
40—44 | 194 | 164 | ||
35—39 | 202 | 162 | ||
30—34 | 152 | 178 | ||
25—29 | 194 | 144 | ||
20—24 | 159 | 165 | ||
15—19 | 152 | 137 | ||
10—14 | 182 | 180 | ||
5—9 | 163 | 153 | ||
0—4 | 142 | 113 | ||
Prosek : | 35,2 | 38,0 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.807 | 553 | 1.135 | 82 | 37 | 0 |
Ženski | 1.810 | 300 | 1.176 | 284 | 48 | 2 |
UKUPNO | 3.617 | 853 | 2.311 | 366 | 85 | 2 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 954 | 159 | 1 | 10 | 233 |
Ženski | 506 | 92 | 0 | 0 | 122 |
UKUPNO | 1.460 | 251 | 1 | 10 | 355 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 33 | 207 | 70 | 17 | 95 |
Ženski | 5 | 13 | 88 | 24 | 17 |
UKUPNO | 38 | 220 | 158 | 41 | 112 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 4 | 23 | 35 | 11 | 7 |
Ženski | 6 | 19 | 11 | 31 | 51 |
UKUPNO | 10 | 42 | 46 | 42 | 58 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 19 | 1 | 0 | 29 | |
Ženski | 23 | 0 | 0 | 4 | |
UKUPNO | 42 | 1 | 0 | 33 |
Ekonomija[uredi | uredi izvor]
U Šajkašu je 24. novembra 2013. počela izgradnja Južnog toka kroz Srbiju.[7]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Fontana u centru Šajkaša, iznad koje se vidi i grb Šajkaša
-
Hram Svetog Dimitrija
-
Ulica Nikole Tesle u Šajkašu
-
Šajkaš kada padne sneg
-
FK Borac Šajkaš
-
Ulaz u Šajkaš
-
Centar naselja
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v "Srpski sion", Karlovci 1893. godine
- ^ "Srpski sion", Karlovci 1892. godine
- ^ "Srpski sion", Karlovci 1894. godine
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
- ^ Blic Online | Počela gradnja gasovoda "Južni tok", potpisani ugovori Srbije i Rusije