Šajkaš

Koordinate: 45° 16′ 20″ S; 20° 05′ 24″ I / 45.2723° S; 20.0901° I / 45.2723; 20.0901
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Šajkaš
Glavna ulica sa pravoslavnom crkvom.
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugJužnobački
OpštinaTitel
Stanovništvo
 — 2022.4.004
 — gustina112/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 16′ 20″ S; 20° 05′ 24″ I / 45.2723° S; 20.0901° I / 45.2723; 20.0901
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina78 m
Površina38,9 km2
Šajkaš na karti Srbije
Šajkaš
Šajkaš
Šajkaš na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj21244
Pozivni broj021
Registarska oznakaNS

Šajkaš je naseljeno mesto u opštini Titel u Južnobačkom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 4,004 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prva poznata "Sentivanska" pravoslavna crkva posvećena Sv. velikomučeniku Dimitriju, stajala je preko puta današnjeg (1893) gde je sad parohijski dom. Ona je 1818. godine bila mala i vrlo trošna, pa je pretila opasnost da iznenada padne. Iste godine je doneta odluka o gradnji novog hrama; donet plan i proračun troškova. Planirani troškovi su bili 52000 f. a prvo je sklopljen ugovor sa ciglarom Josifom Mladetom. On je trebalo da isporuči za zidanje crkve 100000 komada cigle. Crkva ta je bila gotova 1821. godine.[1]

To mesto je i 1850. godine nazivano "Sentivan" ili "Kovilj Sentivan". Tada je nakon završetka građanskog rata 1848-1849. popisivana ratna šteta po crkvama u Šajkaškoj. U Sentivanu je prijavljen odštetni zahtev u iznosu 13569 f. 50 novčića. Međutim, Poverenstvo je mislilo drugačije i predložilo je sledeće: za crkvene utvari dobiće 810 f. a za opravu i unutrašnji nameštaj crkve daće im se 6876 f. a što ukupno iznosi 7686 f. naknade. Na toliku odštetu se saglasilo i Ratno ministarstvo u Beču.[1]

U drugoj polovini 19. veka broj stanovnika je rastao. Mesto je 1880. godine nazivano "Kovilj Sentivan", i u njemu je bilo 2210 stanovnika, najviše Srba (1428). Drugih nacija je u tom mestu bilo manje: Nemaca 691, Mađara 11 i "ostalih" 81 duša. Za deceniju se broj Nemaca skoro duplirao, pojavili su se Ruteni (10) a "ostalih" je bilo tek po koji - 7. Po popisu iz 1890. godine u selu ima 2679 duša, od kojih je 1630 Srba, Nemaca 1024, Mađara 25.[1]

Po pravoslavnoj parohijskoj statistici u "Kovilj Svetom Ivanu" krajem 1891. godine ima: 1660 pravoslavnih duša, 283 pravoslavnih domova, jedan sveštenik, 198 učenika i dve osnovne škole.[2]

Prilog za spomenik mitropolitu Stratimiroviću dali su 1894. godine iz mesta: Srpska crkvena opština, Stevan Stevanović paroh, Gliša Vračarić opštinski beležnik i građanin Živan Pastornjački.[3]

Ovde se nalazi FK Borac Šajkaš.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Šajkaš živi 3437 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36,6 godina (35,2 kod muškaraca i 38,0 kod žena). U naselju ima 1264 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,60.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
style="padding: 0;"
valign="down" width="50%"
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 2.237
1953. 2.391
1961. 2.825
1971. 2.987
1981. 3.541
1991. 3.828 3.721
2002. 4.550 4.848
2011. 4.374
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Srbi
  
4.362 95,86%
Romi
  
64 1,40%
Hrvati
  
21 0,46%
Mađari
  
18 0,39%
Jugosloveni
  
12 0,26%
Rusini
  
7 0,15%
Crnogorci
  
4 0,08%
Makedonci
  
4 0,08%
Slovaci
  
2 0,04%
Rumuni
  
1 0,02%
Muslimani
  
1 0,02%
nepoznato
  
36 0,79%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

U Šajkašu je 24. novembra 2013. počela izgradnja Južnog toka kroz Srbiju.[7]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v "Srpski sion", Karlovci 1893. godine
  2. ^ "Srpski sion", Karlovci 1892. godine
  3. ^ "Srpski sion", Karlovci 1894. godine
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  7. ^ Blic Online | Počela gradnja gasovoda "Južni tok", potpisani ugovori Srbije i Rusije

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]