Švanjski most

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Švanjski most
Švanjski most
PremošćujeBijeli Drim
MestoOšvanja
 Srbija
VrstaKameni most
Karakteristike
Materijalkamen
Dužina70 м
Širina7 м
Visina22 м

Švanjski most premošćuje rijeku Bijeli Drim na jugu Srbije kod grada Đakovice.

Nalazi se kod sela Ošvanja, 19 km od grada Đakovice, na putu od Đakovice prema Prizrenu. [1] Visok je 22 metra, širok 7 metara a dužina mu je oko 70 metara. Zajedno s kanjonom Bijelog Drima most je zaštićen 1986. godine. Spiridon Gopčević navodi podatak da je most napravio Stefan Uroš I. [2]

Po drugom predanju sagrađen je u 18. vijeku (možda na mjestu starijeg). Tokom Prvog svjetskog rata bio je potpuno uništen, a 1942. je ponovo obnovljen. Oštećen je u vrijeme ratnih sukoba na Kosovu i Metohiji 1999. godine, ali je obnovljen od strane italijanskog KFOR-a. Danas je most ključna tačka prijeoza na putu koji povezuje Đakovicu i Prizren. Popularna je turistička atrakcija za domaće i strane posjetioce. Svake godine se tu održavaju skokovi u vodu.

Ivan Jastrebov navodi podatak da kod Švanjskog mosta sa obje strane rijeke Drima leži Gradeš, očigledno nekad rimski grad (Gabueleum). Uz taj grad i sela Junik, Skivjane i grad Valbona (krasni) privući će pažnju poznavalaca rimske starine. Švanjsko selo se spominje po Jastrebovu u Dečanskoj hrisovulji. On još navodi: Nedaleko od sela Fšaj, Švanj (švanj - u Dečanskoj hrisovulji) vidi se kameni Švanjski most preko Drima, stare gradnje, ali u koje vreme da se ta gradnja smesti - nema pouzdanih podataka. Ne znam na kojim osnovama neki hoće da nas uvere da ga je podigao Uroš Drugi Hrapavi. Po mom skromnom mišljenju, gradnju ovog mosta i treba smestiti u to vreme. [3]. Panta Srećković navodi podatak da je u selu Ošvanja, čuveni Švanjski most, na Bijelom Drimu. To je jedno od sela koje je car Dušan poklonio svojoj zadužbini, manastiru Sv.arhangela kod Prizrena.[4]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gugl mape. 
  2. ^ Gopčević, Spiridon (1890). Stara Srbija i Makedonija, pp. 214. Beograd. 
  3. ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 30., 50., 53., 60. Beograd: Službeni glasnik. 
  4. ^ Srećković, Pantelija (2021). Istorija srpskoga naroda. Mladenovac: Mirdin. str. 610.