Šestar (sazvežđe)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Šestar
Sazvežđe
Šestar
Latinsko imeCircinus
SkraćenicaCir
GenitivCircini
Simbolizuješestar
Rektascenzija15
Deklinacija-60
Površina93 sq. deg. (85)
Najsjajnija zvezdaalfa Šestara (3,18m)
Meteorski rojevinema
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +30° i −90°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u junu.

Šestar (lat. Circinus) je jedno od 88 savremenih sazvežđa. Nalazi se na južnoj hemisferi, malo je po površini (4. najmanje sazvežđe) i nema zvezda sjajnijih od treće magnitude. Kreirao ga je u 18. veku francuski astronom Nikola Luj de Lakaj da bi pokrio prostor između Kentaura i Južnog trougla.

Zvezde[uredi | uredi izvor]

Alfa Šestara je najsjajnija zvezda ovog sazvežđa, magnitude 3,18. Beta Šestara je zvezda A klase sa glavnog niza H-R dijagrama, i sa magnitudom 4,1 je druga najsjajnija zvezda Šestara. Treća najsjajnija je gama Šestara, binarni sistem koga čine dve vrlo bliske zvezde — plava i žuta. Magnituda game Šestara je 4,51.

Objekti dubokog neba[uredi | uredi izvor]

Izvor X zraka Circinus X-1
(u veštačkim bojama)
Spiralna galaksija Šestar

U Šestaru se nalaze objekat (dvojna zvezda) Circinus X-1 koji se sastoji od neutronske i zvezde glavnog niza. Par je izvor X zraka, a od Sunca je udaljen oko 20.000 svetlosnih godina.

Drugi značajan objekt dubokog neba je galaksija Šestar, spiralna galaksija u kojoj se uočavaju dva prstena — unutrašnji okružuje crnu rupu koja se nalazi u središtu, a u spoljnom dolazi do formiranja zvezda. Galaksija Šestar je otkrivena 1975. godine, a od Sunca je udaljena oko 15 miliona svetlosnih godina.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]