Šimpanze

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Шимпанза)

Šimpanze i bonoboi[1]
Vremenski raspon: 4–0 Ma pliocendanašnjost
Pripadnici roda Pan: šimpanza (levo) i bonobo (desno)
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Mammalia
Red: Primates
Podred: Haplorhini
Infrared: Simiiformes
Porodica: Hominidae
Potporodica: Homininae
Pleme: Hominini
Potpleme: Panina
Rod: Pan
Oken, 1816
Tipska vrsta
Simia troglodytes = Pan troglodytes
Vrste

Pan troglodytes
Pan paniscus

Rasprostranjenost Pan troglodytes - obična šimpanza i Pan paniscus - bonobo (crveno)
Sinonimi

Troglodytes E. Geoffroy, 1812. (раније заокупљено)
Mimetes Leach, 1820. (раније заокупљено)
Theranthropus Brookes, 1828.
Chimpansee Voight, 1831.
Anthropopithecus Blainville, 1838.[2]
Hylanthropus Gloger, 1841.
Pseudanthropus Reichenbach, 1862.
Engeco Haeckel, 1866.
Fsihego DePauw, 1905.

Šimpanze (lat. Pan) su rod velikih čovekolikih majmuna, koji čine dve vrste, čija staništa deli reka Kongo:[3] obična šimpanza (Pan troglodytes) – zapadna i centralna Afrika i bonobo (Pan paniscus) – šume DR Konga. Šimpanze pripadaju porodici hominida zajedno sa ljudima, gorilama i orangutanima i ujedno su najbliži živi rođak ljudi.

Rod Pan se sastoji od dve postojeće vrste: obične šimpanze i bonobo. Taksonomski, ove dve vrste majmuna se zajednički nazivaju panini (lat. Panina);[4][5] međutim, obe vrste se češće nazivaju zajednički koristeći opšti termin šimpanze. Zajedno sa ljudima, gorilama i orangutanima oni su deo porodice Hominidae (velikih majmuna ili hominida). Poreklom iz podsaharske Afrike, šimpanze i bonobi trenutno se nalaze u džungli Konga, dok se samo šimpanze takođe nalaze severnije u zapadnoj Africi. Obe vrste su navedene kao ugrožene na IUCN Crvenoj listi ugroženih vrsta, a 2017. godine Konvencija o migratornim vrstama odabrala je šimpanzu za posebnu zaštitu.[6]

Šimpanza i bonobo: poređenje[uredi | uredi izvor]

Šimpanza (P. troglodytes) koja živi severno od reke Kongo i bonobo (P. paniscus) koji živi južno od nje, nekada su smatrani istom vrstom, ali su od 1928. priznate kao različite.[7] Pored toga, P. troglodytes je podeljen na četiri podvrste, dok je P. paniscus nepodeljen. Na osnovu sekvenciranja genoma, ove dve postojeće Pan vrste su se razišle pre oko milion godina.

Najočiglednije razlike su u tome što su šimpanze nešto veće, agresivnije i među njima dominiraju mužjaci, dok su bonobi graciozniji, mirniji i među njima dominiraju ženke. Njihova dlaka je obično crna ili smeđa. Mužjaci i ženke se razlikuju po veličini i izgledu. Šimpanze i bonobi su među najdruštvenijim velikim majmunima, sa društvenim vezama koje se javljaju u velikim zajednicama. Šimpanze žive u uređenim zajednicama koje mogu imati od 20 do 150 jedinki na određenoj teritoriji, ali među susednim zajednicama šimpanzi dolazi i do nemilosrdnih sukoba za teritoriju (tzv. "životinjskih ratova"), koji mogu dovesti do potpunog nestanka slabije zajednice.[8]

Voće je najvažnija komponenta ishrane šimpanze; ali će takođe jedu vegetaciju, koru, med, insekte, pa čak i druge šimpanze ili majmune. Mogu da žive preko 30 godina u divljini i u zatočeništvu.

Šimpanza (Pan troglodytes) (levo) i bonobo (Pan paniscus) (desno)

Šimpanze i bonobi su podjednako najbliži živi srodnici čovečanstva. Kao takvi, oni su među primatima s najvećim mozgom i najvećom inteligencijom: oni koriste razne sofisticirane alate i svake noći prave složena gnezda za spavanje od grana i lišća. Njihove sposobnosti učenja su opširno proučavane. Moguće je da čak postoje različite kulture unutar populacija. Terenska proučavanja Pan troglodytes bila su pionirski rad primatologa Džejn Gudal. Obe vrste roda Pan smatraju se ugroženim, jer su ljudske aktivnosti izazvale ozbiljan pad populacija i opsega distribucije obe vrste. Pretnje populaciji divljih panina uključuju krivolov, uništavanje staništa i ilegalnu trgovinu kućnim ljubimcima. Nekoliko organizacija za zaštitu i rehabilitaciju posvećeno je opstanku vrsta roda Pan u divljini.

Nazivi[uredi | uredi izvor]

Ime roda Pan prvi je uveo Lorenc Oken 1816. Alternativni naziv Theranthropus je predložio Bruks 1828, a Šimpanza Voit 1831. Naziv trogloditi nije bio dostupan, jer je bio korišten ime carića (roda vrana) od 1809, za „stanovnik pećine”, što odražava sklonost nekih carića da se hrane u tamnim pukotinama. Međunarodna komisija za zoološku nomenklaturu usvojila je Pan kao jedino zvanično ime roda 1895. godine,[9] iako je veza „stanovnik pećine“ mogla biti uključena, iako na nivou vrste (Pan troglodytes – obična šimpanza) za jednu od dve vrste roda Pan. Ime roda se odnosi na Pana, grčkog boga prirode i divljine.[10]

Prva upotreba imena „šimpanza” zabeležena je u Londonskom magazinu 1738. godine,[11] što je glosirano kao „rugalac” na jeziku „Angolaca” (očigledno sa jezika Bantu; prema nekim navodima savremeni vilski jezik, zona H bantu jezika, ima uporedivi izraz ci-mpenzi[12]). Šimpanza je uneta u dodatak Čamberove encilopedije iz 1758. godine.[13] Kolokvijalizam „čimp” je najverovatnije skovan negde u kasnim 1870-im.[14][15]

Johana Fridrih Blumenbah je Šimpanzu je nazvao Simia troglodytes 1776. godine. Naziv vrste trogloditi je referenca na Troglodytae (doslovno „pećinari“), afrički narod koji su opisali grčko-rimski geografi. Blumenbah ga je prvi put upotrebio u svom radu sa naslovom De generis humani varietate nativa liber („O prirodnim varijetetima ljudskog roda“) iz 1776.[16][17] Line je 1758. godine već koristio Homo troglodytes za hipotetičku mešavinu čoveka i orangutana.[9]

Ernst Švarc (1929) je bonobuima, koji su se u prošlosti nazivali i „pigmejskom šimpanzom“, dao naziv vrste paniscus (1929), što je deminutiv od teonima Pan.[18]

Rasprostranjenost i stanište[uredi | uredi izvor]

Postoje dve vrste iz roda Pan, koje su se ranije zvale jednostavno šimpanze:

  1. Šimpanze ili Pan troglodytes, nalaze se skoro isključivo u gusto pošumljenim regionima centralne i zapadne Afrike. Sa najmanje četiri opšte prihvaćene podvrste, njihova populacija i rasprostranjenost su mnogo ekstenzivnija od bonoba, koji su se u prošlosti nazivali i 'pigmejske šimpanze'.
  2. Bonobi, Pan paniscus, nalaze se samo u Centralnoj Africi, južno od reke Kongo i severno od reke Kasaj (pritoke Konga),[19] u vlažnoj šumi Demokratske Republike Kongo u Centralnoj Africi.

Evoluciona istorija[uredi | uredi izvor]

Taksonomija roda Pan[1] Filogenija superfamilije Hominoidea[20](Fig. 4)
 Hominoidea

ljudi (rod Homo)

šimpanze (rod Pan)

gorile (rod Gorilla)

orangutani (rod Pongo)

giboni (familija Hylobatidae)

Evolucioni odnosi[uredi | uredi izvor]

Rod Pan je deo potfamilije Homininae, kojoj pripadaju i ljudi. Loze šimpanzi i ljudi su se razdvojile u procesu specijacije pre otprilike pet do dvanaest miliona godina,[21] što ih čini najbližim živim srodnicima čovečanstva.[22] Istraživanje Meri-Kler King iz 1973. otkrilo je 99% identičnu DNK između ljudi i šimpanzi.[23] Neko vreme, istraživanje je modifikovalo taj nalaz na oko 94%[24] istovetnosti, pri čemu se neke razlike javljaju u nekodirajućoj DNK, ali novija saznanja navode da je razlika u DNK između ljudi, šimpanzi i bonoba ponovo samo oko 1%-1,2%.[25][26]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Groves, C.P. (2005). Wilson, D.E.; Reeder, D. M., ur. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (na jeziku: engleski) (3 izd.). Baltimore: Johns Hopkins University Press. str. 182—3. ISBN 0-801-88221-4. OCLC 62265494. 
  2. ^ Wood, B.; et al. (2013). Wiley-Blackwell Encyclopedia of Human Evolution (paperback izd.). ISBN 978-1-1186-5099-8. 
  3. ^ Shefferly, N. (2005). „Pan troglodytes”. Animal Diversity Web (University of Michigan Museum of Zoology). Pristupljeno 11. 08. 2007. 
  4. ^ Muehlenbein, M. P. (2015). Basics in Human Evolution. Elsevier Science. str. 114—115. ISBN 9780128026526. 
  5. ^ Diogo, R.; Molnar, J. L.; Wood, B. (2017). „Bonobo anatomy reveals stasis and mosaicism in chimpanzee evolution, and supports bonobos as the most appropriate extant model for the common ancestor of chimpanzees and humans”. Scientific Reports. 7 (608): 608. Bibcode:2017NatSR...7..608D. ISSN 2045-2322. PMC 5428693Slobodan pristup. PMID 28377592. doi:10.1038/s41598-017-00548-3Slobodan pristup. 
  6. ^ „Chimpanzees among 33 breeds selected for special protection”. BBC. 28. 10. 2017. Pristupljeno 30. 10. 2017. 
  7. ^ Shefferly, N. (2005). Pan troglodytes. Animal Diversity Web. University of Michigan Museum of Zoology. Pristupljeno 11. 8. 2007. 
  8. ^ Logos, Aleksandar A. (2022). „Jasenovac u Hrvatskoj, ili kratka priča o ratu i masovnim ubistvima u njemu”. str. 5—6. 
  9. ^ a b Tubbs, P. K. (1985). „Opinion 1368 The generic names Pan and Panthera (Mammalia, Carnivora): available as from Oken, 1816”. Bulletin of Zoological Nomenclature. 42: 365—370.  BHL BioStor corrigendum in Bulletin of zoological nomenclature, 45: 304. (1988) Internet Archive BHL
  10. ^ Beolens, B.; Watkins, M.; Grayson, M. (2009). The Eponym Dictionary of Mammals. JHU Press. 
  11. ^ The London Magazine 465, September 1738. "A most surprising creature is brought over in the Speaker, just arrived from Carolina, that was taken in a wood at Guinea. She is the Female of the Creature which the Angolans call chimpanze, or the mockman." (cited after OED)
  12. ^ „chimpanzee”. American Heritage Dictionary of the English Language (5th izd.). Houghton Mifflin Harcourt Publishing Company. 2011. 
  13. ^ "Chimpanzee, the name of an Angolan animal […] In the year 1738, we had one of these creatures brought over into England." (cited after OED)
  14. ^ Harper, Douglas. „chimpanzee”. Online Etymology Dictionary. 
  15. ^ „chimp”. Dictionary.reference.com. Pristupljeno 6. 6. 2009. 
  16. ^ Blumenbach, J. F. (1776). De generis hvmani varietate nativa liber. Cvm figvris aeri incisis. Goettingae: Vandenhoeck. str. 36. 
  17. ^ Schultes, F. W. (11. 6. 2011). Simia troglodytes. Arhivirano iz originala 03. 10. 2021. g. Pristupljeno 08. 05. 2022. 
  18. ^ Lewis, C. T.; Short, C. (1879). „A little Pan, a rural deity”. A Latin Dictionary. Oxford: Clarendon Press. 
  19. ^ Dawkins, R. (2004). „Chimpanzees”. The Ancestor's Tale. Houghton Mifflin. ISBN 978-1-155-16265-2. 
  20. ^ Israfil, H.; Zehr, S. M.; Mootnick, A. R.; Ruvolo, M.; Steiper, M. E. (2011). „Unresolved molecular phylogenies of gibbons and siamangs (Family: Hylobatidae) based on mitochondrial, Y-linked, and X-linked loci indicate a rapid Miocene radiation or sudden vicariance event” (PDF). Molecular Phylogenetics and Evolution. 58 (3): 447—455. PMC 3046308Slobodan pristup. PMID 21074627. doi:10.1016/j.ympev.2010.11.005. Arhivirano iz originala (PDF) 2012-05-07. g. 
  21. ^ Wakeley, J. (2008). „Complex speciation of humans and chimpanzees”. Nature. 452 (7184): E3—4. Bibcode:2008Natur.452....3W. PMID 18337768. S2CID 4367089. doi:10.1038/nature06805. 
  22. ^ Pagel, M. (4. 6. 2007). „What is the latest theory of why humans lost their body hair? Why are we the only hairless primate?”. Scientific American. 
  23. ^ King, M.-C. (1973). Protein polymorphisms in chimpanzee and human evolution (Doctoral dissertation). University of California, Berkeley. 
  24. ^ Minkel, J. R. (19. 12. 2006). „Humans and chimps: close but not that close”. Scientific American. 
  25. ^ Wong, K. (1. 9. 2014). „Tiny genetic differences between humans and other primates pervade the genome”. Scientific American. 
  26. ^ Gibbons, A. (13. 6. 2012). „Bonobos join chimps as closest human relatives”. Science/AAAS. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]