Škare

Koordinate: 44° 53′ 29″ S; 15° 18′ 44″ I / 44.891513° S; 15.312217° I / 44.891513; 15.312217
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Škare
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaLičko-senjska
GradOtočac
OblastLika
Stanovništvo
 — 2011.Rast 36
Geografske karakteristike
Koordinate44° 53′ 29″ S; 15° 18′ 44″ I / 44.891513° S; 15.312217° I / 44.891513; 15.312217
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina494 m
Škare na karti Hrvatske
Škare
Škare
Škare na karti Hrvatske
Škare na karti Ličko-senjske županije
Škare
Škare
Škare na karti Ličko-senjske županije
Ostali podaci
Poštanski broj53221 Škare
Pozivni broj+385 53

Škare su naseljeno mjesto u Lici. Pripadaju gradu Otočcu, Ličko-senjska županija, Republika Hrvatska.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Na zapadu se nalaze Podum i Otočac, na istočnoj strani se nalaze Doljani, sjeverno je Glavace, a južno od Škara je Zalužnica. Škare su od Otočca udaljene 7 km sjeveroistočno.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Škare su se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazile u Republici Srpskoj Krajini.

Naseljavanje Like i Gacke doline[uredi | uredi izvor]

Godine 1658. iz koreničkog područja naseljena ja Gacka dolina (Zalužnica, Doljani, Škare, Glavace, Satro Selo, Kompolje, Ponor i Podum) Bili su to Usorčani (Usorci) ili Vilićani koji su 1592. stigli iz Usore svog etapnog prebivališta. Preživeli su : Agbabe. Alekšić, Aralica, Babić, Banjanin, Batinić, Borovac, Božičković, Božić, Brakus, Cvjetičanin, Čubrilo, Ćurčić, Diklić, Divjak, Grbić. Grijak, Guteša, Hinić, Hrkalović, Ivančević , Ivković, Jerković, Kalešić, Kamenko, Kangrga, Končar, Košić, Kresović, Kukić, Lavrnja, Lemajić, Lolić, Lukinić, Lužajić, Mandić, Marijan, Mašić, Matić, Mihovilović, Mikić, Milaković, Mirković, Naprta, Narančić, Navala, Opačić, Paskaš, Pavičić, Popović, Potkonjak, Poznić, Predović, Prigmiz, Puhar, Pupovac, Rakić, Ružić, Savić, Sekiz (Sekić), Skendžić, Predović, Svilar, Šegan, Škorić, Štetić, Štula, Šušnjić, Varda, Vlaisavljević, Vojvodić, Vujanić, Vukmanović, Vukmirović, Vuksan, Vunjak i dr.

Njima pripadaju i neki rodovi (prezimena) koji su ranije stigli ili bili rasuti po planinama, a ovde je 78 rodova s 90 porodica i oko 1000 duša od kojih je 309 bilo pod oružjem. Njima spada još 12 porodica preseljenih 1655. godine u Plaški.

„Ovi rodovi su jedan od najjačih srpskih skupova u Lici“ Po njihovom doseljenju general Herberštajn piše: „Ove Usorce hvale mi sa svih strana moji stari graničari, što su pod mojom upravom i vele da su to viteški i najpošteniji ljudi između svih krajišnika što ih je pod Turcima“

Spisak prezimena[uredi | uredi izvor]

Spisak prezimena i broj domaćinstava u Škarama iz 1915. (Plemenski rječnik ličko-krbavske županije) – Po službenim podacima krajem 1915.

  • Aralica — (11) domaćinstava
  • Banjanin — (8)
  • Božičković — (23)
  • Božić — (13)
  • Ćurčić — (1)
  • Diklić — (5)
  • Divjak — (3)
  • Dugandžija — (1)
  • Guteša — (1)
  • Kamenko — (10)
  • Kresović — (6)
  • Mandić — (5)
  • Mašić — (6)
  • Naprta — (1)
  • Opačić — (1)
  • Paskaš — (6)
  • Pavičić — (12)
  • Poznić — (2)
  • Puhar — (1)
  • Rakić — (8)
  • Savić — (1)
  • Sekiz — (2)
  • Skendžić — (14)
  • Stojanović — (36)
  • Svilar — (10)
  • Vunjak — (1)

Drugi svjetski rat[uredi | uredi izvor]

Po srpskim selima sreza otočačkog odmah su postavljene jake hrvatske straže, koje su pretresale srpske kuće, hapsile i zlostavljale viđenije Srbe, i pravoslavne sveštenike. Svešteniku Petru Mileusniću, parohu škaračkom, dva puta su pretresali stan a zatim ga odveli u žandarmerijsku stanicu Otočac. Tu je svučen do košulje i isprebijan po leđima širokim i debelim kožnim kaišem do iznemoglosti. Zatim je pušten kući i priprećeno mu je da se ne sme nikuda maknuti.

Upravo u toku 1944. godine, dok se nazirao kraj rata ustaše iz zloglasne Mesićeve bojne počinju krvavi obračun sa srpskim ustaničkim selima. U Divjacima, zaseoku sela Škare, poklali su 17 žena, dece i staraca.

Sa područja ova dva sreza (Otočac i Brinje) u direktnom ustaškom genocidu ubijeno je 2.076, ili 10% srpske populacije.

Kultura[uredi | uredi izvor]

U Škarama je sjedište istoimene parohije Srpske pravoslavne crkve. Parohija Škare pripada Arhijerejskom namjesništvu ličkom u sastavu Eparhije Gornjokarlovačke.[1] U Škarama je postojao hram Srpske pravoslavne crkve Svetog oca Nikolaja sagrađen 1848. godine, miniran nakon Drugog svjetskog rata. Obnovljen je 1978. godine, a oštećen 1995. godine. Parohiju sačinjavaju: Škare, Glavace i Podum.[1]

Većina stanovništva slavi sledeće Slave: Sv, Arhangel, Sv. Nikola, Sv. Jovan i Đurđevdan. Seoska slava (zbor) bila je Sv. Sava.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1991. godine, naselje Škare je imalo 409 stanovnika, među kojima je bilo 403 Srba, 3 Hrvata i 2 Jugoslovena. Srbi su mahom izbegli 1995. godine, uglavnom u Srbiju. Do danas manji broj njih se vratio u Škare. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Škare je imalo 12 stanovnika.[2] Škare su prema popisu stanovništva iz 2011. godine, imale 36 stanovnika.[3]

Nacionalnost[4] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 403 413 527 682
Jugosloveni 2 30 4 3
Hrvati 3 2 7 24
Makedonci 1
ostali i nepoznato 1 4 1
Ukupno 409 449 539 710
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1961. 710
1971. 539
1981. 449
1991. 409
2001. 12
2011. 36

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Škare je imalo 409 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
403 98,53%
Hrvati
  
3 0,73%
Jugosloveni
  
2 0,48%
nepoznato
  
1 0,24%
ukupno: 409

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Arhijerejsko namjesništvo ličko: Parohija Škare”. Srpska pravoslavna crkva: Eparhija gornjokarlovačka. Pristupljeno 18. 9. 2012. 
  2. ^ Popis stanovništva 2001., Pristupljeno 19. 4. 2013.
  3. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 19. 4. 2013. 
  4. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]