Štoperica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tipična mehanička analogna štoperica.
Tipična digitalna elektronska štoperica sa LCD-om.

Štoperica je sat napravljen da meri količinu vremena koje prođe između trenutka pokretanja i trenutka zaustavljanja.

Štoperica je obično napravljena tako da se pokrene na pritisak dugmeta na vrhu i da se zaustavi ponovnim pritiskom na dugme da bi pokazala proteklo vreme. Pritisak na drugo dugme vraća štopericu na nulu. Drugo dugme se takođe koristi za merenje prolaznog vremena. Kada je dugme za prolazno vreme pritisnuto dok vreme ide, displej se zamrzne, ali satni mehanizam nastavlja da meri ukupno proteklo vreme. Još jednim pritiskom na dugme za prolazno vreme sat nastavlja da meri ukupno vreme.

Mehaničke štoperice pokreće opruga, koja se mora povremeno naviti okretanjem dugmeta na vrhu sata.

Digitalne elektronske štoperice, zahvaljujući kristalnom oscilatoru, mnogo su preciznije od mehaničkih. Pošto imaju mikročip, obično imaju i pokazivač datuma i vremena dana. Neki mogu imati i konektore za spoljne senzore, kojima se štoperica pokreće nekim spoljnim događajem i tako meri vreme mnogo preciznije nego što se to može postići pritiskom prsta na dugme.

Štoperica se koristi kada je potrebno precizno izmeriti vreme uz najmanje komplikacija. Primeri njene upotrebe su laboratorijski eksperimenti i sportski događaji.

Velike digitalne verzije štoperica, da bi se mogle videti s velike daljine, koriste se najčešće na sportskim stadionima.

Funkcija štoperice je, kao dodatna funkcija, prisutna kod mnogih digitalnih satova i mobilnih telefona. Ako analogni sat ima i funkciju štoperice naziva se hronograf.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]