Šume u Beogradu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Šume u Beogradu se mogu podeliti na gradske i prigradske. Neke od gradskih šuma veoma su dobro poznate Beograđanima — Košutnjak, Zvezdarska šuma, Topčider, Banjička šuma, Ada Ciganlija i druge. Neke prigradske beogradske šume, tek bi trebalo da budu "otkrivene". Na primer, Bojčinska šuma kod Progara, na prostoru od oko 620 hektara, predstavlja redak prirodni i memorijalni spomenik. U toj gustoj i plemenitim drvetom bogatoj šumi, 1941. godine je podignut ustanak u Sremu, dok je u prethodnom ratu bila veliko poprište borbi srpske i austrougarske vojske.

Beogradske šume prepune su divljih svinja, lisica, zečeva, pernate divljači. Lovi se cele godine. Dobrih šuma ima i u opštini Sopot, mada je urbanizacija okoline Beograda neumoljiva, a ljudi se baš i ne trude da sačuvaju šumsko blago. Ipak, u selu Nemenikuće još živi hrast lužnjak, star više od 230 godina.

U rubnim, prigradskim opštinama, ima nekoliko većih šumskih područja. Najpoznatija su: Lipovička šuma u Barajevu, Gročanska ada u Grockoj, Stepin lug na Voždovcu i Zvezdari, Crni lug u Zemunu, Trešnja u Sopotu, Obrenovački Zabran…

Danas Beograd ima 11.365 hektara zelenih površina (14,6% ukupne teritorije). Na užoj gradskoj teritoriji sa 10 opština, odnos je nešto drugačiji, jer u toj regiji od oko 70.500 hektara, čak 10.541 hektara je pod zelenilom. Reč je, naravno, o javnim površinama. Tu spadaju parkovi (385 hektara), skverovi i trgovi (8), zelenilo duž saobraćajnica (175), gradske šume i rečna ostrva (1.800), zelene površine naselja (1.079) i beogradski drvoredi sa oko 67.000 stabala.[1][2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Referece[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Izletišta u Beogradu turizam.bg-info.org”. Arhivirano iz originala 30. 10. 2016. g. Pristupljeno 01. 11. 2016. 
  2. ^ Zvanični sajt www.srbijasume.rs

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]