Šuljagići iz Draglice

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Porodica Šuljaga doselila se na Zlatibor, u selo Draglicu iz Bosne krajem XVII stoljeća. Od popisa 1863. godine vode se kao Šuljagići. Pravoslavni su Srbi, slave Svetog Tomu, a prislavljavaju Duhovski utorak. Dali su čuvene hajduke. Najpoznatiji je bio Petronije Šišo (poginuo na Ravnju). Po njemu je nastalo prezime Šišaković. I u staroj postojbini Šuljage su bile poznate po hajdučiji.

Najstariji zabilježeni Šuljaga na području Zlatibora bio je Savatije. Živio je u drugoj polovini XVIII vijeka i od njega potiču sve pravoslavne Šuljage.

Među poznatijim članovima ove familije su:

  1. Slobodan Šuljagić, režiser
  2. Strahinja Šuljagić, pjesnik
  3. Dragić Šuljagić, prvi srpski ranjenik u Balkanskim ratovima
  4. Strajin Šuljagić, primarijus, endokrinolog
  5. Sanja Šuljagić, službeni prevodilac hrvatskih sportista za engleski i japanski jezik
  6. Radivoje Šuljagić, nosilac većeg broja medalja u karateu
  7. Čedomir Šuljagić, pomoćnik srbijanskog ministra nauke
  8. Ljubomir Šuljagić, književnik, direktor gimnazije u Prijepolju
  9. Luka Šuljagić, profesionalni sportista - odbojka

Tokom zlatiborske istorije, porodica Šuljagića-Šišakovića dala je mnoge hajduke, odmetnike od tadašnje vlasti. Odlazak u hajduke bio je tradicionalan u ovoj familiji, i svaka generacija je davala bar po jednog hajduka. Neki od najistaknutijih zlatiborskih hajduka iz familije Šuljagića-Šišakovića bili su Grujica Šuljagić, Milan Šuljagić-Šišaković i Vukoman Šišaković. Šuljagići - Šuljage su u srodstvu sa Lučićima u Sutorini kod Herceg Novog, Orašcu kod Dubrovnika i onima u Ražani kod Kosjerića koji slave svetog Nikolu, U srodstvu su i sa Sijerčićima (koji su primili islam i visoko su rangirana bosanska aristokratija), Maksimovićima iz Konjevića kod Čačka i Čumićima u Alinom Potoku kod Čajetine, a vjerovatno i sa Kneževićima u Glavskoj iznad Mlina kod Dubrovnika.

Vidi još[uredi | uredi izvor]