Җ (ćiriličko)
| Ćiriličko slovo Җ җ | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| |||||||
| Pozicija u Unikodu | |||||||
| Veliko: U+0496 | |||||||
| Malo: U+0497 | |||||||
| Slova slovenskih jezika | |||||||
| А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г | |
| Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É | |
| Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | ||
| Ѕ | И | Ѝ | И́ | І | Ї | ||
| Й | Ј | К | Ќ | Л | Љ | ||
| М | Н | Њ | О | Ó | Ò | ||
| Ō | П | Р | С | С́ | Т | ||
| Ћ | У | Ў | Ф | Х | Ц | ||
| Ч | Џ | Ш | Щ | Ъ | Ы | ||
| Ь | Э | Ю | Я | ||||
| Slova neslovenskih jezika | |||||||
| Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ | |
| Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | ||
| Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | ||
| Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | ||
| Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź | Ԇ | ||
| Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ | Ӄ | ||
| Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ | Ӆ | ||
| Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ | ||
| Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | ||
| Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | ||
| Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | ||
| Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ | Ӳ | ||
| Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ | Ӽ | ||
| Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ | Ӵ | ||
| Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ | ||
| Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | ||
| Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | ||
| Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | ||
| Ӏ | |||||||
| Istorijska slova | |||||||
| Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ | Ҁ |
| Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ | Ѩ | |
| Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ | ||
| Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | ||
| Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
| Digrafi ćirilice | |||||||
| Sva slova ćirilice | |||||||
Җ җ (Җ җ; iskošeno: Җ җ) je slovo ćiriličnog pisma.[1] Zove se Žje ili Ž sa silaznicom. Njegov oblik je izveden od ćiriličnog slova Ž (Ž ž) sa dodatkom spuštača na desnoj nozi.
Җ se koristi u azbukama dunganskog,[2]kalmičkog,[3] tatarskog[4] i turkmenskog jezika.[5]
Izgovara se kao meko "žj" - identično izgovoru slova Ź.
Ovo slovo se nalazi i u zdorovljanskom jeziku, gde se takođe izgovara kao meko "žj". Za obilježavanje tog zvuka, u tom veštačkom jeziku koriste naizmenično i Җ i Ź - nema definisanih gramatičkih pravila koji striktno određuju koje slovo da se iskoristi u određenom slučaju.
Korišćenje[uredi | uredi izvor]
| Jezik | Mesto u azbuci | Izgovor | Romanization |
|---|---|---|---|
| Kalmički jezik | 11th | /dʒ/ lažnoglasna postaveolarna afrikata | j, dzh |
| Turkmenski jezik | 9th | /d͡ʒ/ true glasna postaveolarna afrikata | j |
| Dunganski jezik | 10th | /tʂ/ bezvučna retrofleksna afrikata/tɕ/ bezvučna alveolopalatalna afrikata | zh, ⱬ |
| Tatarski jezik | /dʑ/ glasna alveolopalatalna afrikata /ʑ/ glasni alveolopalatalni frikativ | c |
Računarski kodovi[uredi | uredi izvor]
| Znak | Җ | җ | ||
|---|---|---|---|---|
| Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER ZHE WITH DESCENDER |
CYRILLIC SMALL LETTER ZHE WITH DESCENDER | ||
| Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
| Unikod | 1174 | U+0496 | 1175 | U+0497 |
| UTF-8 | 210 150 | D2 96 | 210 151 | D2 97 |
| Numerička referenca znaka | Җ | Җ | җ | җ |
Slična slova[uredi | uredi izvor]
- Ҹ ҹ : Č sa vertikalnim potezom.
- Dž dž : Ćiriličko slovo Dž.
- Ӌ ӌ : Ćiriličko slovo Kakaško Dž.
- Ӂ ӂ : Ćiriličko slovo Ž sa brevom.
- Ӝ ӝ : Ćiriličko slovo Ž sa dijarezom.
- Ģ ģ : Latiničko slovo Ģ.
- Dž dž : Latiničko dijagraf D i Z sa karonom.
- Č č : Ćiriličko slovo Č.
- Ž ӝ : Ćiriličko slovo Ž.
- Č č : Latiničko slovo C sa karonom.
- Ž ž' : Latiničko slovo Z sa karonom.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 19. 09. 2023.
- ^ Ager, Simon (ur.). „Dungan (huэйzў йүяn)”. Omniglot: writing systems & languages of the world. Arhivirano iz originala 25. 04. 2006. g. Pristupljeno 19. 09. 2023.
- ^ Ager, Simon (ur.). „Kalmyk (Halьmg keln)”. Omniglot: writing systems & languages of the world. Pristupljeno 19. 09. 2023.
- ^ Ager, Simon (ur.). „Tatar (tatarça / tatarča / تاتارچا)”. Omniglot: writing systems & languages of the world. Pristupljeno 19. 09. 2023.
- ^ Ager, Simon (ur.). „Turkmen (Türkmen dili / Tүrkmen dili)”. Omniglot: writing systems & languages of the world. Pristupljeno 19. 09. 2023.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
