11. april
11. april (11.04) je 101. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (102. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 264 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
april | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | |||||
- 217 — Makrin postao rimski car.
- 491 — Anastasije I izabran za novog istočnorimskog (vizantijskog) cara.
- 1241 — Mongolska vojska Batu-kana je porazila ugarsku vojsku Bele IV u bici na reci Šajo.
- 1544 — Francuske snage su porazili udruženu špansko-nemačku vojsku u bici kod Čerezole.
- 1689 — Krunisan engleski kraljevski par Vilijam III Oranski i Meri II. Za vreme njihove vladavine doneto nekoliko važnih odredaba i zakona, kao što su Zakon o pravima i Akt tolerancije.
- 1713 — Utrehtskim mirom okončan Rat za špansko nasleđe. Nizom ugovora koje su 1713, 1714. i 1715. potpisale Engleska, Francuska, Holandija, Savoja, Portugalija i Pruska preuređena mapa Evrope, a Španija prinuđena da za vladare prihvati francuske Burbone.
- 1814 — Postignut sporazum iz Fontenbloa prema kojem je Napoleon Bonaparta abdicirao i bio prognan na ostrvo Elba. Na prestolu ga zamenio Luj XVIII.
- 1842 — Braća German, beogradski trgovci, završila gradnju prve srpske lađe „Knez Mihailo“. Majstori iz Carigrada počeli gradnju 1840. u Brzoj Palanci na Dunavu. Na brodu bilo mesta i za 18 topova.
- 1894 — Uganda postala britanski protektorat.
- 1899 — SAD od Španije preuzele Filipine.
- 1919 — Osnovana Međunarodna organizacija rada sa sedištem u Ženevi.
- 1921 — Ustanovljen je Emirat Transjordan, autonomni deo Britanskog mandata nad Palestinom, sa emirom Abudlahom I od Jordana.
- 1945 — Američke trupe osvojile, u Drugom svetskom ratu, nemačke gradove Esen i Vajmar i oslobodile koncentracioni logor Buhenvald.
- 1948 — Počela izgradnja Novog Beograda, novog beogradskog naselja na levoj obali Save.
- 1952 — Vojnim pučem vlast u Boliviji preuzeo Nacionalni revolucionarni pokret.
- 1961 — U Jerusalimu počelo suđenje bivšem funkcioneru nacističke Nemačke Adolfu Ajhmanu za ratne zločine nad Jevrejima u Drugom svetskom ratu.
- 1968 — Atentat na Rudija Dučkea, studentskog lidera u Nemačkoj.
- 1968 — Američki predsednik Lindon Džonson je potpisao Zakon o građanskim pravima iz 1968. kojim je zabranjena rasna diskriminacija u prodaji, iznajmljivanju stanova.
- 1973 — Nacistički lider Martin Borman zvanično proglašen mrtvim i skinut sa liste traženih ratnih zločinaca u Nemačkoj.
- 1979 — U glavni grad Ugande, Kampalu, ušle trupe Tanzanije i snage opozicije u egzilu, okončavši osmogodišnju vladavinu Idija Amina Dade. Idi Amin pobegao u Libiju.
- 1984 — Konstantin Černjenko izabran za predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza.
- 1991 — Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija objavio formalan kraj Zalivskog rata uz obećanje Iraka da će platiti ratnu štetu i uništiti oružje za masovno uništavanje.
- 1997 — U Beogradu, u restoranu „Mama mia“, ubijen zamenik ministra unutrašnjih poslova Srbije - general-pukovnik Radovan Stojičić - Badža. Ubistvo nikada nije rasvetljeno.
- 1999 —
- U Beogradu ubijen novinar Slavko Ćuruvija, vlasnik lista "Dnevni telegraf" i suvlasnik "Evropljanina“. Ubistvo nije razjašnjeno.
- Poginuo Agim Ramadani, jedan od zapovednika terorističke Oslobodilačke vojske Kosova, tokom bitke na Košarama.
- Indija uspešno isprobala raketu dugog dometa tipa „Agni“, sposobnu da nosi i nuklearne projektile.
- 2001 — Škotska kompanija „PPL Terapietiks Pielsi“, koja je 1996. stvorila prvog kloniranog sisara, ovcu Doli, saopštila da je proizvela pet kloniranih prasića.
- 2002 —
- Bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković izvršio samoubistvo na ulazu u zgradu Skupštine SR Jugoslavije.
- U sedištu UN zvanično osnovan stalan Međunarodni sud za ratne zločine pošto je više od 60 zemalja ratifikovalo Rimski ugovor iz 1998. kojim je sud uspostavljen.
- 2003 — SFOR u Tuzli uhapsio Nasera Orića, ratnog komandanta Armije BiH, i izručio ga Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za ratne zločine nad srpskim civilima u istočnoj Bosni od početka rata do 1993.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1755 — Džejms Parkinson, engleski lekar, geolog, paleontolog i politički aktivista, poznat po tome što je otkrio bolest kasnije nazvanu po njemu. (prem. 1824)[1]
- 1869 — Gustav Vigeland, norveški vajar. (prem. 1943)[2]
- 1916 — Alberto Hinastera, argentinski kompozitor. (prem. 1983)[3]
- 1926 — Vera Belogrlić, srpska rediteljka. (prem. 2015)
- 1941 — Ljubo Škiljević, srpski glumac. (prem. 1999)[4]
- 1942 — Branko Rašović, crnogorski fudbaler.[5]
- 1944 — Džon Milijus, američki scenarista, reditelj i producent.[6]
- 1953 — Branimir Štulić, jugoslovenski muzičar.
- 1960 — Marko Elsner, slovenački fudbaler. (prem. 2020)[7]
- 1966 — Lisa Stensfild, engleska muzičarka i glumica.[8]
- 1973 — Vasa Mijić, srpski odbojkaš.[9]
- 1974 — Aleks Koređa, španski teniser.[10]
- 1974 — Triša Helfer, kanadska glumica i model.[11]
- 1975 — Maja Nikolić, srpska pevačica.[12]
- 1977 — Rimantas Kaukenas, litvanski košarkaš.[13]
- 1981 — Alesandra Ambrozio, brazilski model i glumica.[14]
- 1983 — Bred Oleson, američko-španski košarkaš.[15]
- 1984 — Nikola Karabatić, francuski rukometaš.[16]
- 1985 — Slobodan Veljković Cobi, srpski muzičar i muzički producent.[17]
- 1986 — Predrag Samardžiski, makedonski košarkaš.[18]
- 1987 — Džos Stoun, engleska muzičarka.[19]
- 1988 — Maja Miljković, srpska košarkašica.[20]
- 1991 — Tijago Alkantara, španski fudbaler.[21]
- 1991 — Slaven Došlo, srpski glumac.[22]
- 1992 — Aleksandar Pantić, srpski fudbaler.[23]
- 1993 — Amedeo Dela Vale, italijanski košarkaš.[24]
- 1994 — Dakota Blu Ričards, engleska glumica.[25]
- 1996 — Dele Ali, engleski fudbaler.[26]
- 1999 — Zoi, srpska pevačica.
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 491 — Zenon, istočnorimski (vizantijski) car. (rođ. 425)
- 1034 — Roman III Argir, vizantijski car. (rođ. 968)[27]
- 1227 — Džingis Kan, mongolski vojskovođa i osnivač mongolske države. (rođ. 1162)
- 1514 — Donato Bramante, italijanski arhitekta. (rođ. 1444)[28]
- 1953 — Boris Kidrič, jugoslovenski i slovenački političar. (rođ. 1912)
- 1977 — Žak Prever, francuski pisac nazivan pesnikom ljubavi, prijateljstva i sreće. (rođ. 1900)[29]
- 1982 — Čarls Rid, engleski pisac.
- Aleksandar M. Leko, srpski hemičar (rođ. 1890)[30]
- 1985 — Enver Hodža, predsednik Albanije (rođ. 1908)[31]
- 1999 — Lister, pas major Vojske Jugoslavije. (* 1991)
- 2005 — Moris Hileman, američki mikrobiolog[32]
- 2007 — Kurt Vonegat, američki pisac (rođ. 1922)[33]
- 2012 — Branka Mitić, srpska glumica (rođ. 1926)[34]
- 2021 — Zoran Simjanović, srpski kompozitor muzike za film, pozorište i televiziju[35]
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Ardeshirian, Kuroush (2019-02-01). „James Parkinson”. Life in the Fast Lane • LITFL (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Gustav Vigeland”. web.archive.org. 2021-01-31. Arhivirano iz originala 31. 01. 2021. g. Pristupljeno 2022-02-05. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (31. јануар 2021)
- ^ „Alberto Ginastera Songs, Albums, Reviews, Bio & More”. AllMusic (на језику: енглески). Приступљено 2022-02-05.
- ^ „Ljubo Skiljevic”. IMDb. Приступљено 2022-02-05.
- ^ „Branko Rašović”. weltfussball.de (на језику: немачки). Приступљено 2022-02-05.
- ^ „John Milius”. IMDb. Приступљено 2022-02-05.
- ^ „Marko Elsner”. worldfootball.net (на језику: енглески). Приступљено 2022-02-05.
- ^ „Lisa Stansfield”. IMDb. Приступљено 2022-02-05.
- ^ „Vasa Mijić Biography and Olympic Results | Olympics at Sports-Reference.com”. web.archive.org. 2010-12-30. Архивирано из оригинала 30. 12. 2010. г. Приступљено 2022-02-05. Архивирано на сајту Wayback Machine (30. decembar 2010)
- ^ „Alex Corretja | Overview | ATP Tour | Tennis”. ATP Tour. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Tricia Helfer”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Maja Nikolić”. Discogs (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „ACB.COM”. web.archive.org. 2016-08-26. Arhivirano iz originala 26. 08. 2016. g. Pristupljeno 2022-02-05. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. avgust 2016)
- ^ „Alessandra Ambrosio”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ Eurobasket. „Brad Oleson Player Profile, Universidad Catolica de Murcia CB, News, Stats - Eurobasket”. Eurobasket LLC. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Fiche de Nikola KARABATIC”. FranceOlympique.com (na jeziku: francuski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Slobodan Veljković Cobi (Coby) Biografija”. Biografija.org (na jeziku: srpski). 2020-11-10. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ j.t.d, ABA liga. „Predrag Samardžiski > Player : ABA League”. ABA Liga (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Joscelyn Eve Stoker”. Discogs (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ Eurobasket. „Maja Miljkovic Player Profile, ASC Sepsi SIC Sfantu Gheorghe, News, Stats - Eurobasket”. Eurobasket LLC. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Thiago - Player profile 21/22”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Slaven Doslo”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Aleksandar Pantic - Player profile”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Amedeo Della Valle Player Profile, Ohio State, News, Rumors, NCAA Stats, International Stats, Events Stats, Game Logs, Bests, Awards - RealGM”. basketball.realgm.com. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Dakota Blue Richards”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Dele Alli”. soccerbase.com. Pristupljeno 31. 3. 2020.
- ^ „Romanus III Argyrus | Byzantine emperor | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Donato Bramante | Italian architect | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Jacques Prévert | French poet | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Aleksandar M. Leko”. www.srpskilegat.rs.
- ^ „Enver Hoxha | prime minister of Albania | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Maurice R. Hilleman Chair of Vaccinology | Endowed Professorships | Perelman School of Medicine at the University of Pennsylvania”. www.med.upenn.edu. Arhivirano iz originala 28. 04. 2021. g. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Kurt Vonnegut | Biography, Facts, & Books”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 16. 4. 2020.
- ^ „Branka Mitic”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Zoran Simjanović”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
Vidi još[uredi izvor]