27. novembar
27. novembar (27.11.) je 331. dan godine po gregorijanskom kalendaru (332. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 34 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
novembar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
- 1095 — Papa Urban II je na saboru u Klermonu pozvao evropske vitezove u Prvi krstaški rat.
- 1879 — Francuska skupština iz Versaja premeštena u Pariz.
- 1895 — Švedski fabrikant i pronalazač dinamita Alfred Nobel napisao je u Parizu testament kojim je veliko bogatstvo zaveštao za razvoj nauke i književnosti i borcima za mir. Nobelova nagrada dodeljuje se svake godine, počevši od 1901.
- 1912 — Španija ustanovila protektorat nad Marokom.
- 1919 — U Nejiju posle Prvog svetskog rata Bugarska potpisala sporazum kojim je Dobrudža pripala Rumuniji, istočna Trakija Grčkoj, a gradovi Dimitrovgrad, Bosilegrad i Strumica Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca.
- 1926 — Ahmed Ben Zogu potpisao u Tirani ugovor sa Italijom kojim je Albanija stavljena pod italijanski protektorat.
- 1940 — U Rumuniji profašistička "Gvozdena garda" ubila više od 60 saradnika izbeglog kralja Karola II, među kojima bivšeg premijera Nikolaea Jorgu.
- 1940 — Nemačka u Drugom svetskom ratu anektirala francusku pokrajinu Lorenu.
- 1941 — Poslednje italijanske jedinice predale se savezničkim snagama u tvrđavi Gonder u Etiopiji. Saveznici zarobili 23.000 italijanskih vojnika.
- 1942 — Francuzi u Drugom svetskom ratu potopili veći deo ratne flote u tulonskoj luci kako bi sprečili da brodovi padnu u ruke Nemcima, koji su upravo ušli u Tulon.
- 1968 — Pripadnici jugoslovenske vojske i policije ugušili masovne demonstracije Albanaca na Kosovu i Metohiji na kojima je zahtevano da ta pokrajina Srbije dobije status republike. Demonstracije održane na Dan zastave, državnog praznika Albanije.
- 1970 — Drugog dana svog putovanja po zemljama Azije i Okeanije, prerušeni kolumbijski slikar pokušao je nožem ubiti papu Pavla VI.
- 1978 — U gradskoj većnici San Franciska, bivši gradski supervizor Den Vajt je ubio gradonačelnika Džordža Moskona i gej političara Harvija Milka.
- 1989 — U eksploziji u vazduhu kolumbijskog "boinga 727", koji je leteo na liniji Bogota-Kali, poginulo svih 107 putnika i članova posade. Pretpostavlja se da je u avionu bila bomba.
- 1990 — Ministar finansija Džon Mejdžor izabran je za šefa Konzervativne stranke i premijera Ujedinjenog Kraljevstva, nakon ostavke Margaret Tačer.
- 1991 — Masa u Pnom Penu napala nominalnog lidera Crvenih Kmera Kije Sampana, koji je evakuisan u Bangkok da ne bi bio linčovan.
- 1991 — Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odobrio slanje mirovnih snaga u Jugoslaviju.
- 1996 — U jeku protesta zbog krađe glasova na lokalnim izborima u Srbiji vlasti prekinule rad Radija B92, Radio Indeksa, dve najslušanije beogradske radio-stanice koje su stalno i detaljno izveštavale o građanskom protestu. Radio-stanice nastavile rad 5. decembra.
- 1996 — U eksploziji gasa u rudniku uglja u kineskoj provinciji Šansi poginulo više od 90 rudara.
- 1997 — U sukobima srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca kod mesta Srbica i u selu Rezniće poginula dva policajca i jedan Albanac, četiri policajca povređena.
- 2000 — Agencija Ujedinjenih nacija za sidu objavila da je od početka pandemije side pre 20 godina od te bolesti umrlo više od 21 milion ljudi širom sveta.
- 2000 — Norveški kralj Harald V otvorio, u zapadnoj Norveškoj, najduži tunel za drumski saobraćaj na svetu. Tunel dugačak 16.900 metara potukao rekord St. Gotard tunela u Švajcarskoj, koji je pušten u promet 1980, a dugačak je 16.300 metara.
- 2001 — NASA je saopštila da je svemirski teleskop Habl otkrio atmosferu planete udaljenu od Zemlje 150 svetlosnih godina. To je prvi put da je atmosfera planete koja se nalazi van Sunčevog sistema direktno opažena.
- 2001 — U Rusiji je zvanično otvoren Kaspijski naftovodni sistem, kroz koji se transportuje kazahstanska nafta u luku kod Novorosijska na obali Crnog mora.
- 2004 — Duhovni poglavar pravoslavnih hrišćana vaseljenski patrijarh Vartolomej I preuzeo je u Vatikanu od pape Jovana Pavla II posmrtne ostatke Svetog Hrizostoma i Svetog Gregorija.
- 2005 — U francuskom gradu Amijenu obavljena je prva transplantacija lica.
- 2006 — U Spomen-području Jasenovac, u prisustvu najviših hrvatskih zvaničnika, otvoren Obrazovni centar i Memorijalni muzej sa novom postavkom o žrtvama ustaškog logora smrti.
- 2006 — Parlament Kanade je odobrio predlog premijera Stivena Harpera kojim su Kvebečani dobio status „zasebne nacije unutar Kanade“.
- 2009 — Eksplozija bombe u vozu koji je saobraćao između Moskve i Sankt Peterburga je izbacila voz iz koloseka i izazvala smrt 28 osoba i povrede 96 osoba.
- 2014 — Srpska slava je uvršćena na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.[1]
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1701 — Anders Celzijus, švedski astronom, fizičar i matematičar, izumitelj Celzijusove temperaturne skale. (prem. 1744)
- 1874 — Haim Vajcman, izraelski hemičar i političar, 1. predsednik Izraela. (prem. 1952)
- 1921 — Aleksander Dupček, slovački komunistički političar. (prem. 1992).
- 1940 — Brus Li, hongkonško-američki glumac, reditelj, majstor borilačkih veština i filozof. (prem. 1973)
- 1941 — Eme Žake, francuski fudbaler i fudbalski trener.
- 1941 — Dunja Lango, srpsko-hrvatska novinarka, TV voditeljka i glumica. (prem. 2015)
- 1941 — Edi Rabit, američki muzičar. (prem. 1998)
- 1942 — Džimi Hendriks, američki muzičar, najpoznatiji kao gitarista. (prem. 1970)
- 1943 — Nikol Brosar, francusko-kanadska pesnikinja i spisateljica.
- 1951 — Ketrin Bigelou, američka rediteljka, producentkinja i scenaristkinja.
- 1951 — Dražen Dalipagić, srpski košarkaš i košarkaški trener.
- 1951 — Vera Fišer, brazilska glumica.
- 1953 — Šeki Turković, srpski pevač.
- 1956 — Vilijam Fikner, američki glumac.
- 1957 — Kerolajn Kenedi, američka spisateljica, pravnica i diplomatkinja.
- 1959 — Zvonko Varga, srpski fudbaler i fudbalski trener.
- 1960 — Julija Timošenko, ukrajinska političarka, premijerka Ukrajine (2005, 2007—2010).
- 1964 — Roberto Mančini, italijanski fudbaler i fudbalski trener.
- 1966 — Goran Stevanović, srpski fudbaler i fudbalski trener.
- 1971 — Nik van Eksel, američki košarkaš i košarkaški trener.
- 1971 — Rajko Jokanović, srpski odbojkaš.
- 1974 — Parov Stelar, austrijski muzičar, muzički producent i di-džej.
- 1978 — Radek Štjepanek, češki teniser.
- 1981 — Bruno Alves, portugalski fudbaler.
- 1981 — Nataša Janjić, hrvatska glumica.
- 1981 — Branko Jorović, srpski košarkaš i košarkaški trener.
- 1982 — Aleksandar Keržakov, ruski fudbaler i fudbalski trener.
- 1993 — Ivan Marinković, srpski košarkaš.
- 1995 — Dušan Ristić, srpski košarkaš.
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 8. p. n. e. — Horacije, jedan od najvećih pesnika antičkog Rima.
- 450 — Gala Placidija, zapadnorimska carica.
- 511 — Hlodoveh I, franački kralj. (rođ. 466)
- 1570 — Jakopo Sansovino, italijanski arhitekta i vajar.
- 1895 — Aleksandar Dima Sin. francuski pisac.[2]
- 1941 — Nada Purić, narodni heroj Jugoslavije. (rođ. 1903)
- 1943 — Ivo Lola Ribar, narodni heroj Jugoslavije, jedan od organizatora i predvodnika omladinskog i studentskog revolucionarnog pokreta u Jugoslaviji. (rođ. 1916).
- 1953 — Judžin Gledston O’Nil, američki pisac i prvi američki dobitnik Nobelove nagrade za književnost.
- 1959 — Borivoje Jevtić, srpski književnik. (rođ. 1894)[3]
- 1989 — Zuko Džumhur, putopisac, slikar i karikaturista. (rođ. 1921).[4]
- 2010 — Irvin Keršner, američki reditelj. (rođ. 1923)
- 2010 — Miodrag Đurić, srpsko-crnogorski slikar. (rođ. 1933)
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
- Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja
- Sveti apostol Filip (Božićne poklade)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Tanjug. „Kada je srpska slava uvršćena na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva”. Politika Online. Pristupljeno 2022-11-27.
- ^ „DIMA Aleksandar Sin (Alexandre Dumas Fils)”. snp.org.rs. Pristupljeno 27. 1. 2022.
- ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 284.
- ^ „Zuko Džumhur”. rts.rs. Pristupljeno 27. 1. 2022.