Glavna strana

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sjajan članak

Beograd

Beograđanka
Beograđanka

Beograd je glavni i najveći grad Srbije. Jedan je od najstarijih gradova u Evropi. Prva naselja na teritoriji Beograda potiču iz praistorijske Vinče (4800. p. n. e.). Sam Beograd osnovali su Kelti u 3. veku p. n. e. pod imenom Singidunum, nakon čega je postao rimsko naselje. Slovensko ime „Beligrad“ prvi put je zabeleženo 878. godine nove ere. Glavni grad Srbije je od 1405. godine, a bio je i prestonica zajedničke južnoslovenske države od 1918. do 2003. godine, kao i Srbije i Crne Gore od 2003. do 2006.

Grad leži na ušću Save u Dunav, u središnjem delu Srbije. Nalazi se u oblasti koja povezuje Panonsku niziju sa Balkanskim poluostrvom. Broj stanovnika u Beogradu, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, jeste 1.233.796, dok je na širem gradskom području živelo 1.659.440 stanovnika. Najveći je grad na teritoriji bivše Jugoslavije i četvrti po broju stanovnika u jugoistočnoj Evropi — posle Istanbula, Atine i Bukurešta.

Grad Beograd ima status posebne teritorijalne jedinice u Srbiji sa svojom lokalnom samoupravom. Njegova teritorija je podeljena na 17 gradskih opština, od kojih svaka ima svoje lokalne organe vlasti. Beograd zauzima preko 3,6% teritorije Republike Srbije, a u njemu živi 21% ukupnog broja građana Srbije (ne uključujući Kosovo i Metohiju). Beograd je takođe ekonomski centar Srbije i središte srpske kulture, obrazovanja i nauke.

Dobar članak

Španski rat za nezavisnost

„Treći maj”, ulje na platnu; Fransisko Hose de Goja i Lusijentes (1814)
„Treći maj”, ulje na platnu; Fransisko Hose de Goja i Lusijentes (1814)

Španski rat za nezavisnost je pojam koji se odnosi na oružani konflikt koji se odigrao na Iberijskom poluostrvu između 1808. i 1814. godine, u kom su se sukobile snage Španije zajedno sa Portugalijom i Ujedinjenim Kraljevstvom protiv Napoleona Bonaparte i njegove ekspanzionističke politike koja se u opštijem evropskom kontekstu može nazvati Napoleonovim ratovima.

Sukob je izbio nakon munjevite okupacije glavnih španskih gradova od strane Napoleonovih trupa koje su navodno stigle kao pojačanje zajedničkoj invaziji Portugalije, dogovorenoj Sporazumom iz Fontenbloa, kao i tajnim zbacivanjem kralja, što je prouzrokovalo spontane narodne pobune širom zemlje poznate pod imenom Ustanak 2. maja 1808. godine. Rat koji je tom ustanku sledio karakteriše se po zajedničkim akcijama gerile i regularne vojske saveznika predvođene vojvodom od Velingtona, koje su uspele zajedničkim snagama da potuku francuske trupe i da ih nateraju na povlačenje preko Pirineja. Kasnija invazija na francusku teritoriju je prouzrokovala Napoleonovu abdikaciju i definitivni poraz u bici kod Tuluza, 10. aprila 1814. godine.

Izabrani spisak

Diskografija Tejlor Svift

Tejlor Svift na koncertu u Detroitu, maj 2015.
Tejlor Svift na koncertu u Detroitu, maj 2015.

Američka pevačica i tekstopisac Tejlor Svift izdala je devet studijskih albuma, jedan album uživo, četiri video-albuma, četrdeset i četiri spota, pet EP-ova, pedeset i dva singla i sedamnaest promotivnih singlova. Karijeru je počela 2005. godine, kada je potpisala ugovor sa izdavačkom kućom Big Machine Records, 2005. godine, a 24. oktobra 2006. godine izdala je prvi album pod nazivom Taylor Swift. Album se našao na petom mestu liste Billboard 200 u Sjedinjenim Državama i ostao na tom mestu više od bilo kog izdanja u zemlji tokom dvehiljaditih godina.

Svi njeni singlovi Tim McGraw, Teardrops on My Guitar, Our Song, Picture to Burn i Should've Said No našli su se među prvih četrdeset, na listama u SAD i dobili su sertifikate Američkog udruženja diskografskih kuća. Njeni EP-ovi Sounds of the Season: The Taylor Swift Holiday Collection i Beautiful Eyes, objavljeni su 14. oktobra 2007. odnosno 15. jula 2008. godine. Prvi je bio 20. na listi Billboard 200, a drugi EP deveti na istoj listi.

Nedavni događaji

Vesti

Peter Pelegrini
Na današnji dan

17. april

Maketa razarača Zagreb
Zanimljivosti

Da li ste znali

Kalemegdan
Kalemegdan

Vikipedija

Vikipedija je enciklopedijski projekat slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju i održavaju dobrovoljci pomoću vikisoftvera. Članke na Vikipediji možete menjati bez obavezne registracije.

Prvobitna verzija Vikipedije započeta je 15. januara 2001, dok je izdanje na srpskom jeziku započeto 16. februara 2003. godine u 21:52. Vikipedija trenutno sadrži više od 62,8 miliona članaka napisanih na 309 jezika, od kojih je preko 688.000 na srpskom.

Doprinosi

Članke na Vikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom sveta, a većinu stranica može da uređuje svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno poštovati usvojena pravila i smernice.

Postoje stranice pomoći u kojima je objašnjeno kako se izrađuju novi ili uređuju postojeći članci, kako se otpremaju ili koriste slike i drugo. U bilo kojem trenutku možete da zatražite pomoć drugih urednika ili da se obratite svom izabranom mentoru.

Zajednica

Do sada su na Vikipediji na srpskom jeziku 366.143 korisnika otvorila nalog, a od toga su 962 aktivna. Svi urednici su dobrovoljci koji ulažu radne napore u okviru različitih tematskih celina.

Posetite našu Radionicu i Portale i saznajte kako vi možete pomoći. Konstruktivne diskusije i suvisli komentari o sadržaju članaka su uvek dobrodošli. Stranice za razgovor koristite za razmenu mišljenja i ukazivanje na manjkavosti u sadržaju članaka.

Srodni projekti