Glavna strana
Genocid nad Jermenima
Genocid nad Jermenima (jerm. Հայոց ցեղասպանություն, tur. Ermeni soykırımı), u jermenskoj istoriografiji poznat i kao Veliki zločin (jerm. Մեծ Եղեռն; izgovor Medz jegern), predstavlja sistematsko i kontinuirano etničko čišćenje, proterivanje i masovna ubistva izvršena nad pripadnicima jermenskog naroda na području Osmanskog carstva tokom Prvog svetskog rata, izvršena po nalogu tadašnjih Otomanskih vlasti. Iako su otomanske vlasti sprovodile kontinuiranu politiku progona i deportacija jermenskog stanovništva, naročito na području Male Azije, od 1894. pa sve do 1923, najveći obim proterivanja i ubistava desio se tokom 1915. godine. Prema raznim procenama, u ovom zločinu je ubijeno između 800.000 i 1.500.000 pripadnika jermenskog naroda sa područja Otomanske imperije, a paralelno sa progonima Jermena otomanske vlasti vršile su i progone nad drugim hrišćanskim narodima, poput Asiraca i pontskih Grka. Potomci proteranih Jermena iz Otomanskog carstva danas predstavljaju osnovu savremene jermenske dijaspore razasute širom sveta. U današnjoj Turskoj je široko rasprostranjeno negiranje genocida nad Jermenima.
Vilijam Šekspir
Vilijam Šekspir (engl. William Shakespeare, kršten 26. aprila 1564, umro 23. aprila 1616) bio je engleski pesnik i dramski pisac, koji se, prema više različitih izvora, smatra za najvećeg pisca na engleskom jeziku i dramaturga svetskog glasa. Opus njegovih dela koja su sačuvana do danas sastoji se od 38 pozorišnih komada, 154 soneta, dve duge narativne i nekoliko drugih poema. Njegovi pozorišni komadi su prevedeni na mnoge žive jezike i prikazuju se svuda u svetu češće nego bilo koji drugi.
Šekspir je rođen i odrastao u Stratfordu na Ejvonu. Kad je imao 18 godina, venčao se sa En Hatavej (engl. Anne Hathaway), koja mu je rodila troje dece: Suzan i blizance Hamneta i Džudit. Između 1585. i 1592. započeo je uspešnu karijeru u Londonu kao glumac, pisac i suvlasnik glumačke družine „Ljudi lorda Čamberlena“, kasnije poznatiju kao „Kraljevi ljudi“. Vratio se u Stratford verovatno oko 1613. gde je umro tri godine kasnije. Malo pisanih svedočanstava je ostalo o Šekspirovom privatnom životu, te postoje mnogobrojna nagađanja oko njegove seksualnosti, verskih ubeđenja i da li su dela koja mu se pripisuju stvarno njegova.
Šekspir je najveći deo svog opusa napisao između 1590. i 1613. Njegova rana dela su uglavnom komedije i istorije, rodovi koje je on uzdigao do savršenstva do kraja 16. veka. Zatim je pisao tragedije do otprilike 1608. U tom periodu su nastali „Hamlet“, „Kralj Lir“ ili „Magbet“, pozorišni komadi koji se ubrajaju u najbolje pozorišne komade na engleskom jeziku.
Diskografija Tejlor Svift
Američka pevačica i tekstopisac Tejlor Svift izdala je devet studijskih albuma, jedan album uživo, četiri video-albuma, četrdeset i četiri spota, pet EP-ova, pedeset i dva singla i sedamnaest promotivnih singlova. Karijeru je počela 2005. godine, kada je potpisala ugovor sa izdavačkom kućom Big Machine Records, 2005. godine, a 24. oktobra 2006. godine izdala je prvi album pod nazivom Taylor Swift. Album se našao na petom mestu liste Billboard 200 u Sjedinjenim Državama i ostao na tom mestu više od bilo kog izdanja u zemlji tokom dvehiljaditih godina.
Svi njeni singlovi Tim McGraw, Teardrops on My Guitar, Our Song, Picture to Burn i Should've Said No našli su se među prvih četrdeset, na listama u SAD i dobili su sertifikate Američkog udruženja diskografskih kuća. Njeni EP-ovi Sounds of the Season: The Taylor Swift Holiday Collection i Beautiful Eyes, objavljeni su 14. oktobra 2007. odnosno 15. jula 2008. godine. Prvi je bio 20. na listi Billboard 200, a drugi EP deveti na istoj listi.
Vesti
- 22. april — Aitana Bonmati i Novak Đoković (na fotografiji) proglašeni su za najbolje sportiste sveta po izboru akademije Laureus.
- 18. april — U Banjoj Luci je održan veliki miting Srpska te zove, povodom najavljene rezolucije o ratnom zločinu u Srebrenici, o kojoj će se raspravljati u maju u Generalnoj skupštini UN.
- 6. april — Peter Pelegrini izabran je za predsednika Slovačke.
- 29. mart — Parlament Indonezije je odobrio da nova prestonica zemlje bude Nusantara, na ostrvu Borneo, dok je poseban status dodeljen ranijoj prestonici Džakarti.
- 27. mart — Politički komitet Parlamentarne skupštine Saveta Evrope prihvatilo je mišljenje Dore Bakojani, kojim se preporučuje članstvo Prištine u Savetu Evrope. Glasanje o članstvu Kosova 18. aprila.
- 26. mart — U Srbiji je po prvi put aktiviran sistem Pronađi me, srpska verzija sistema Amber alert, u cilju pronalaska nestale dvogodišnje devojčice Danke Ilić iz Banjskog polja (Bor).
- 25. mart — Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju kojom se poziva na hitan prekid vatre u Gazi.
24. april
- 1815 — Na skupu u Takovu doneta je odluka da se podigne Drugi srpski ustanak protiv turske vlasti pod vođstvom Miloša Obrenovića.
- 1898 — Španija objavila rat SAD kao odgovor na ultimatum američke administracije da se španska vlast povuče sa Kube.
- 1916 — U Dablinu počeo antibritanski ustanak za nezavisnu Irsku Republiku, koji su britanske trupe ugušile za šest dana.
- 1950 — Formirana država Jordan spajanjem kraljevine Transjordanija i Palestine pod jordanskom okupacijom.
- 1967 — Sovjetski svemirski brod Sojuz 1 se srušio u Sibiru tokom povratka na Zemlju, usmrtivši kosmonauta Vladimira Komarova, prvu osobu koja je poginula pri letu u svemir.
- 1990 — Lansiran je svemirski teleskop Habl unutar spejs-šatla Diskaveri na misiji STS-31.
- 2013 — 1.129 osoba je poginulo, a oko 2.500 je povređeno u urušavanju zgrade u mestu Savar u Bangladešu.
Da li ste znali
- … da su Kanarska Ostrva dobila ime po psima?
- … da su venecijaneri izmišljeni u Japanu?
- … da delfin ima 260 zuba?
- … da je Venecuela prva država koja je ukinula smrtnu kaznu 1863. godine?
- … da je prvi muzički spot na MTV-u bio Video killed the radio star grupe The Buggles?
- … da je verovatnoća postojanja plavog jastoga jedan prema dva miliona?
- … da se samo slovo Q ne pojavljuje ni u jednom nazivu države SAD?
Vikipedija
Vikipedija je enciklopedijski projekat slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju i održavaju dobrovoljci pomoću vikisoftvera. Članke na Vikipediji možete menjati bez obavezne registracije.
Prvobitna verzija Vikipedije započeta je 15. januara 2001, dok je izdanje na srpskom jeziku započeto 16. februara 2003. godine u 21:52. Vikipedija trenutno sadrži više od 62,8 miliona članaka napisanih na 309 jezika, od kojih je preko 688.000 na srpskom.
Doprinosi
Članke na Vikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom sveta, a većinu stranica može da uređuje svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno poštovati usvojena pravila i smernice.
Postoje stranice pomoći u kojima je objašnjeno kako se izrađuju novi ili uređuju postojeći članci, kako se otpremaju ili koriste slike i drugo. U bilo kojem trenutku možete da zatražite pomoć drugih urednika ili da se obratite svom izabranom mentoru.
Zajednica
Do sada je na Vikipediji na srpskom jeziku 367.181 korisnik otvorio nalog, a od toga je 937 aktivno. Svi urednici su dobrovoljci koji ulažu radne napore u okviru različitih tematskih celina.
Posetite našu Radionicu i Portale i saznajte kako vi možete pomoći. Konstruktivne diskusije i suvisli komentari o sadržaju članaka su uvek dobrodošli. Stranice za razgovor koristite za razmenu mišljenja i ukazivanje na manjkavosti u sadržaju članaka.
Srodni projekti
- Vikirečnik slobodni rečnik
- Vikicitat slobodni citati
- Vikiknjige slobodne knjige
- Vikizvornik slobodna biblioteka
- Vikinovosti slobodne vesti
- Vikiverzitet slobodni materijali za učenje
- Vikivrste direktorijum vrsta
- Medijaviki razvoj viki softvera
- Vikipodaci slobodna baza znanja
- Vikiostava slobodno skladište medija
- Vikiputovanje slobodni vodič za putovanja
- Metaviki koordinacija zajednice