Dikarya

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dikarya
Amanita pantherina, iz podrazdela Basidiomycotina
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Fungi
Potcarstvo: Dikarya
Hibbett, T.Y.James & Vilgalys (2007)[1]
Raydeli

Ascomycota
Basidiomycota

Sinonimi[1]

Carpomycetaceae Bessey (1907)
Neomycota Caval.-Sm. (1998)

Dikarya je podcarstvo gljiva koje čine podrazdeo Ascomycotina i Basidiomycotina. Gljive iz oba podrazdela produkuju dikarione. Mogu biti filamentozne ili jednoćelijske, ali su uvek bez flagela. Dikarya su većinom "više gljive", ali postoje i mnoge anamorfne vrste. Filogenteski, ova dva podrazdela redovno se grupišu.[2][3] U publikaciji iz 1998. godine, Tomas Kavalije Smit je ovu grupu nazvao Neomycota.[4]

Filogenija[uredi | uredi izvor]

Unikonta  

Amoebozoa

Opisthokonta;
Holozoa

Animalia

 

Holomycota

Nucleariids


Fungi

Microsporidia

Chytridiomycota

Neocallimastigomycota

Blastocladiomycota

Zoopagomycotina

Kickxellomycotina

Entomophthoromycotina

Mucoromycotina

Glomeromycota

  ‑{Dikarya}‑  

Ascomycota

Basidiomycota

Filogenija Dikarya[1]

Klasifikacija carstva gljiva iz 2007. godine rezultat je obimnih istraživanja koja su uključila desetine mikologa i drugih naučnika koji rade na taksonomiji gljiva. Carstvo gljiva se sastoji od sedam razdela, od kojih dva, Ascomycota i Basidiomycota, spadaju u podcarstvo Dikarya. Kladogram pokazuje glavnu gljivičnu taksonomiju.[5] Dužine grana na ovom stablu nisu proporcionalne evolutivnim udaljenostima.

Polno razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Ascomycota[uredi | uredi izvor]

Razdeo Ascomycota karakteriše formiranje spora koje se nazivaju askospore, zatvorene u posebnoj vreći zvanoj askus. Uglavnom genetske komponente za seksualnu reprodukciju proizvode svi članovi ove grupe.[6]

Basidiomycota[uredi | uredi izvor]

Fuzija haploidnih jedara javlja se u bazidijama, u obliku klupka. Ubrzo nakon formiranja diploidne ćelije, javlja se mejoza i rezultujuća četiri haploidna jedra migriraju u četiri, obično spoljašnje ćelije, koje se nazivaju bazidiospore.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ а б в Hibbett, D.S.; et al. (mart 2007). „A higher level phylogenetic classification of the Fungi. Mycological Research. 111 (5): 509—47. CiteSeerX 10.1.1.626.9582Слободан приступ. PMID 17572334. doi:10.1016/j.mycres.2007.03.004. 
  2. ^ Lutzoni, François; Kauff, Frank; Cox, Cymon J.; McLaughlin, David; Celio, Gail; Dentinger, Bryn; Padamsee, Mahajabeen; Hibbett, David; James, Timothy Y. (oktobar 2004). „Assembling the fungal tree of life: progress, classification, and evolution of subcellular traits”. American Journal of Botany. 91 (10): 1446—1480. ISSN 0002-9122. doi:10.3732/ajb.91.10.1446. 
  3. ^ Martin, William (19. 10. 2006). „Faculty of 1000 evaluation for Reconstructing the early evolution of Fungi using a six-gene phylogeny.”. F1000 - Post-publication peer review of the biomedical literature. Приступљено 26. 4. 2019. 
  4. ^ CAVALIER-SMITH, T. (11. 1. 2007). „A revised six-kingdom system of life”. Biological Reviews. 73 (3): 203—266. ISSN 1464-7931. doi:10.1111/j.1469-185x.1998.tb00030.x. 
  5. ^ Kumar, T.K. Arun; Celio, Gail J.; Matheny, P. Brandon; McLaughlin, David J.; Hibbett, David S.; Manimohan, P. (mart 2007). „Phylogenetic relationships of Auriculoscypha based on ultrastructural and molecular studies”. Mycological Research. 111 (3): 268—274. ISSN 0953-7562. doi:10.1016/j.mycres.2006.12.003. 
  6. ^ Wallen, R. M.; Perlin, Michael H. (21. 3. 2018). „An Overview of the Function and Maintenance of Sexual Reproduction in Dikaryotic Fungi”. Frontiers in Microbiology. 9. ISSN 1664-302X. doi:10.3389/fmicb.2018.00503. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]