Edi Rama

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Edi Rama
Rama (2024)
Lični podaci
Ime pri rođenjuEdvin Kristać Rama
Datum rođenja(1964-07-04)4. jul 1964.(59 god.)
Mesto rođenjaTirana, NR Albanija
UniverzitetAkademija umetnosti
Porodica
Supružnik
  • Matiljda Makoči (v. 1986 —  r. 1991)
  • Linda Baša (v. 2010)
Deca2
Politička karijera
Politička
stranka
Socijalistička partija Albanije
Trenutna funkcija
Funkciju obavlja od 11. septembra 2013.
PredsednikBujar Nišani
Ilir Meta
Bajram Begaj
PrethodnikSali Beriša
Trenutna funkcija
Funkciju obavlja od 10. oktobra 2005.
PrethodnikFatos Nano
1. januar 2020 — 1. januar 2021.
PrethodnikMiroslav Lajčak
NaslednikAn Linde
40. gradonačelnik Tirane
11. oktobar 2000 — 25. jul 2011.
PrethodnikAljbert Brojka
NaslednikLjuljzim Baša
40. ministar spoljnih poslova
21. januar 2019 — 31. decembar 2020.
Predsednik vladeon
PrethodnikDitmir Bušati
NaslednikOljta Džačka
KolegaGent Cakaj
22. ministar kulture, omladine i sporta
2. oktobar 1998 — 26. oktobar 2000.
Predsednik vladePandeli Majko
Ilir Meta
PrethodnikArta Dade
NaslednikEsmeralda Uruči
Zvanični veb-sajt

Potpis

Edi Rama (alb. Edi Rama; Tirana, 4. jul 1964) albanski je političar, slikar, književnik, bivši univerzitetski profesor, publicista i bivši košarkaš.[1] Od 2013. obavlja funkciju predsednika Vlade Albanije, a od 2005. predsednik je Socijalističke partije Albanije. Godine 2000. izabran je za gradonačelnika Tirane, nakon čega je ponovo bio izabran 2003. i 2007.

Koalicija stranaka levog centra na čelu sa Ramom pobedila je koaliciju desnog centra koju predvodi Sali Beriša iz Demokratske partije Albanije na parlamentarnim izborima 2013. Rama je imenovan za predsednika Vlade u drugom mandatu nakon parlamentarnih izbora 2017. Potom je osvojio treći mandat nakon parlamentarnih izbora 2021. na kojima je drugi put zaredom pobedio kandidata Demokratske partije Ljuljzima Bašu. Jedini je predsednik Vlade Albanije koji je osvojio tri mandata zaredom. Njegova stranka je pobedila na svih šest izbora od 2013. godine — tri parlamentarna i tri lokalna. Bio je jedan od inicijatora Otvorenog Balkana, ekonomske zone država zapadnog Balkana čiji je cilj da garantuje „četiri slobode”.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je pod imenom Edvin Rama 4. jula 1964. u Tirani, u tadašnjoj Narodnoj Republici Albaniji. Otac Kristać Rama (1932—1998) bio je poznati vajar iz Drača koji je stvorio brojne statue tokom komunističkog perioda u Albaniji. Njegov pradeda, takođe Kristać Rama, bio je intelektualac koji se zalagao za albansku nezavisnost i škole, a poreklom je iz Berata pre nego što se kasnije preselio u Drač.[2] Ostali preci sa njegove očeve strane potiču iz jugoistočnog sela Darde, blizu Korče. Majka Aneta Rama (devojačko Koleka) (1938—2020) bila je medicinska radnica iz jugozapadnog sela Vuno.[3] Majka mu je pranećaka Spira Koleke, člana Komunističke partije Albanije. Rama navodi da je porodica Koleka, koja seže nekoliko vekova unazad, poreklom sa severa Mirdite.[4][5]

Tokom detinjstva je počeo da slika. Tokom tinejdžerskih godina, njegov talenat su primetila dva uticajna albanska slikara tog vremena, Edi Hilja i Daniš Jukniju.[6] Oni su podstakli Ramu da dalje razvija svoje slikarske veštine u profesionalnom kontekstu. Pohađao je i završio Umetnički licej Jordan Misja, umetničku školu u Tirani.[7] Kao tinejdžer, Rama se bavio sportom kao profesionalni košarkaš za Dinamo Tirana. Bio je i deo košarkaške reprezentacije Albanije.[8][9] Godine 1982. upisao je Akademiju umetnosti u Tirani. Nakon diplomiranja, počeo je da radi kao instruktor na Akademiji umetnosti. Za to vreme organizovao je nekoliko otvorenih studentskih sastanaka, tokom kojih su javno kritikovali komunističku vlast u Albaniji. Eseji sa tih susreta sakupljeni su u knjizi Refleksione (1992), koju je Rama objavio zajedno sa publicistom Ardijanom Kljosijem.

Neposredno pre pada komunizma u Albaniji, nekoliko puta je pokušao da se uključi u tekuću borbu za demokratiju. Pokušao je da utiče na studentske proteste i postane deo novostvorene Demokratske partije Albanije, ali je ubrzo napustio nakon nesuglasica oko ideoloških pitanja sa Salijem Berišom.[10] Godine 1994. preselio se u Francusku i pokušao da započne karijeru slikara. Zajedno sa svojim bivšim učenikom Anrijem Saljom izlagalo je svoje radove u nekoliko umetničkih galerija. Rama je 27. novembra 2002. zvanično promenio svoje ime u Edi.[11]

Kršten je i izjašljava se kao katolik.[12] Što se tiče religioznih uverenja u ovom trenutku, Rama se proglasio agnostikom rekavši da „ne praktikujem nikakvu veru osim sebi i drugim ljudima, ali ne verujem da je postojanje ili nepostojanje Boga stvar koja smrtnici mogu ikada rešiti.”[13] Navija za fudbalske klubove Partizani i Juventus.[14] Njegov mlađi brat Oljsi Rama je sportski direktor Partizanija.[15]

Godine 1986. oženio se glumicom Matiljdom Makoči, a razveli su se 1991. Rama ima sina iz prvog braka, Gregora, koji je preživeo rak.[16] Ramina snaha bila je jedna od 51 poginulih u zemljotresu u Albaniji 2019.[17] Godine 2010. oženio se ekonomistkinjom i aktivistkinjom Lindom Bašom.[18] Imaju sina, Zaha, koji je rođen 2014.[19]

Politička karijera[uredi | uredi izvor]

Predsednik Aleksandar Vučić, premijeri Zoran Zaev i Edi Rama na otvaranju Otvorenog Balkana u Skoplju, 29. jula 2021.

Zalaže se za nezavisnost Republike Kosovo.[a] Na međunarodnom planu poznat je kao neko ko vodi istorijsko pomirenje između Albanaca i Srba, a svojom posetom Beogradu, 2014. godine, ostvarena je prva poseta albanskog premijera Srbiji u više od 70 godina.[20] U drugoj poseti, tokom Ekonomskog foruma u Nišu, Rama je uporedio proces pomirenja Albanaca i Srba sa istorijskim pomirenjem između Francuza i Nemaca posle Drugog svetskog rata.[21] Takođe je ključni pobornik Berlinskog procesa, međuvladine platforme saradnje između Evropske unije i država zapadnog Balkana.

Tokom predizborne kampanje 2013. izjavio je da mu je vraćanje javnog reda prioritet broj jedan. Policija Albanije je 2013. godine bila u mogućnosti da aktivno pokrije samo 55% teritorije.[22] Vlada je uložila velika sredstva u modernizaciju, obuku i poboljšanje finansijskih pogodnosti policije. Policija je stekla međunarodno priznanje kada je 2014. godine preduzela veoma uspešnu operaciju na Lazaratu, zabačenom selu na jugu zemlje, poznatom po proizvodnji narkotika.

Bio je posvećen restrukturiranju pravosudnog sistema u Albaniji, koji je bio jedan od najkorumpiranijih i najneefikasnijih pravosudnih sistema u Evropi u to vreme.[23] Parlament je 2016. godine usvojio Zakon o proveravanju.[24] Na osnovu ovog Zakona, svaki sudija ili tužilac koji ne može da objasni svoj izvor bogatstva ili ranije sumnjive presude biće doživotno diskvalifikovan. U novembru 2016. Evropska unija je izjavila da uspešna primena Zakona o proveri ostaje jedini kriterijum koji treba ispuniti pre otvaranja pregovora o pristupanju.[25]

Druga ključna reforma bila je u energetskom sektoru, koji je ostao na ivici bankrota zbog prethodnog neuspelog pokušaja privatizacije. Njegova Vlada je uspešno izvršila plaćanje milijardi neplaćenih računa i uložila velika sredstva u modernizaciju zastarele elektrodistributivne mreže.[26] Ekonomske politike su takođe bile uspešne. Nezaposlenost se konstantno smanjuje, zahvaljujući 183.000 novih radnih mesta otvoreno u njegovom prvom mandatu.[27] Štaviše, sa 11,5% (2019) Albanija ima 5. najnižu stopu nezaposlenosti na Balkanu.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Republika Kosovo (alb. Republika e Kosovës) jednostrano je proglašena država na teritoriji Republike Srbije, protivno Ustavu Srbije i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Prema Rezoluciji 1244, cela teritorija Kosova i Metohije, pravno gledano, nalazi se u sastavu Srbije dok ne bude postignuto konačno rešenje. Srbija ne priznaje jednostrano otcepljenje, po međunarodnom pravu, njene teritorije, preciznije autonomne pokrajine pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija (UNMIK). Vlada sa sedištem u Prištini ima defakto vlast nad većinom teritorije, dok pojedine strukture Srbije funkcionišu na severu i u srpskim enklavama.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Edi Rama PRIME MINISTER”. kryeministria.al. 
  2. ^ Mitre, Ola (2014-09-03). „Rich Albanians Breathe New Life into Forgotten Village”. Balkan Insight (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-20. 
  3. ^ 30, 10 April:13 (30. 4. 2013). „Edi Rama do jetë deputet i Vlorës | Gazeta Dita”. Gazetadita.al. Arhivirano iz originala 25. 11. 2017. g. Pristupljeno 30. 4. 2017. 
  4. ^ „Rama: 23 qershori s'është ndeshje futbolli, me votën luani me jetën tuaj”. Lajmi. Arhivirano iz originala 23. 6. 2021. g. Pristupljeno 3. 2. 2020. „Po të jetë puna kështu, stërgjyshërit e mamasë time kanë zbritur nga Mirdita. E keni dëgjuar Koleka, Koleka, ka qenë Kol Leka. 
  5. ^ „Edi Rama tregon për origjinën e tij familjare”. Telegrafi. 5. 6. 2017. Pristupljeno 3. 2. 2020. 
  6. ^ „Edi Rama rrëfen vitet në Paris dhe debatet me babanë: Merita e tij që u bëra njeri i lirë”. Panorama.com.al. 9. 7. 2016. Pristupljeno 30. 4. 2017. 
  7. ^ NOA Lajme (26. 10. 2016). „Follow Inaugurohet Liceu Artistik, Rama: "I dënuar" të jetë ekselent” (na jeziku: albanski). 
  8. ^ Rowland, Jacky (17. 6. 2004). „Europe | The mayor who brought colour to Albania”. BBC News. Pristupljeno 30. 4. 2017. 
  9. ^ „Edi Rama – The Creative Time Summit”. Creativetime.org. 23. 6. 2013. Pristupljeno 30. 4. 2017. 
  10. ^ „Archived copy”. Arhivirano iz originala 1. 12. 2017. g. Pristupljeno 27. 4. 2017. 
  11. ^ „Formulari i vetëdeklarimit i Edi Ramës” [Edi Rama's self-declaration form] (PDF). cec.org.al. 21. 4. 2016. str. 1. 
  12. ^ „Rama:Jam Katolik i pagëzuar” [Rama:I am baptized Catholic]. Dielli.al (na jeziku: albanski). 5. 9. 2014. Arhivirano iz originala (Virtual) 24. 6. 2015. g. „"Për hir të së vërtetës unë nuk jam ortodoks, unë jam katolik nëse i referohesh pagëzimit". (En: For the sake of truth I'm not Orthodox, I'm Catholic referring to baptism) 
  13. ^ „Edi Rama: "Unë nuk praktikoj besim tjetër, përveç atij tek vetja dhe tek njerëzit, por nuk besoj se sidoqoftë eksiztenca ose jo e Zotit është një çështje që mund të zgjidhet ndonjëherë nga të vdekshmit.” (na jeziku: albanski). Facebook. 8. 7. 2014. 
  14. ^ „Edi Rama si tifoz i flakët i Juventusit, kështu po e pret finalen (Foto)” (na jeziku: albanski). Periskopi.com. 3. 6. 2017. Pristupljeno 30. 12. 2018. 
  15. ^ „Olsi Rama zyrtarisht drejtor i Partizanit, gati prezantimi” [Olsi Rama officially sporting director of Partizai, the presentation is ready] (na jeziku: albanski). Shqiptarja.com. 11. 12. 2017. Pristupljeno 30. 12. 2018. 
  16. ^ „Rrëfimi dramatik i Gregut: Biseda me Edin kur u diagnostikova me kancer”. Gazeta Shqiptare (na jeziku: albanski). 19. 5. 2013. Pristupljeno 30. 12. 2018. 
  17. ^ Rob Picheta (28. 11. 2019). „Albanian Prime Minister's future daughter-in-law among dozens dead in earthquake”. CNN. 
  18. ^ „Lidhjet dashurore te Edi Rames nga Makoci tek Basha – Arkiva Shqiptare e Lajmeve”. arkivalajmeve.com. Pristupljeno 25. 6. 2017. 
  19. ^ „Oranews.tv – Mirëserdhe Zaho! Lind djali i çiftit kryeministror Edi dhe Linda Rama. Fotoja e përqafimit atëror”. Oranews. Arhivirano iz originala 3. 9. 2017. g. Pristupljeno 25. 6. 2017. 
  20. ^ „First Albanian PM Visit to Serbia in 70 Years Postponed – Novinite.com – Sofia News Agency”. Pristupljeno 25. 6. 2017. 
  21. ^ „Forumi shqiptaro-gjerman, Rama: Shqipëri-Serbi, si Gjermania e Franca pas luftës – Lajme – Top Channel”. top-channel.tv. Arhivirano iz originala 5. 10. 2017. g. Pristupljeno 25. 6. 2017. 
  22. ^ „Rriten pagat për 93 % të punonjësve të Policisë së Shtetit”. punetebrendshme.gov.al. Pristupljeno 25. 6. 2017. 
  23. ^ „"The whole judicial system in Albania is corrupt". Chief of EURALIUS reveals the truth for VOA / VIDEO interview in English (full length)”. infocip.org. Pristupljeno 25. 6. 2017. 
  24. ^ „Euralius – Approval of the Vetting law in the Parliament of the Republic of Albania”. euralius.eu. Arhivirano iz originala 31. 10. 2017. g. Pristupljeno 25. 6. 2017. 
  25. ^ „Germany's further support for the implementation of the Justice Reform”. kryeministria.al. Arhivirano iz originala 6. 1. 2018. g. Pristupljeno 25. 6. 2017. 
  26. ^ „Albania Successfully Concludes Three-Year IMF-Supported Program”. imf.org. Pristupljeno 25. 6. 2017. 
  27. ^ Shqip, Gazeta. „Ahmetaj: Premtimi për 300 mijë vende punë është mbajtur – Gazeta SHQIP”. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]