Hyperloop

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hyperloop all

Hyperloop ili hajperlup je radikalni koncept masovnog prevoza koji je predložio milijarder Ilon Mask. „Hajperlup“, kao revolucionarni nov metod masovnog prevoza, bi transportovao ljude pri brzinama od 1.200 km na sat (zamisao je da kapsule sa ljudima unutar cevi lebde na tankom sloju vazduha i da ih pokreću elektromagnetni motori unutar svake kapsule).

Opis[uredi | uredi izvor]

Hajperlup je predloženi način putničkog i/ili teretnog saobraćaja, koji se prvi put koristi za opisivanje dizajna transporta otvorenog izvora koji je objavio zajednički tim iz Tesla korporacije Koncept obuhvata zapečaćenu vakuumsku cev ili sistem cevi kroz koje se slobodno kretati mogu bez otpora kapsule izuzetno velikom brzinom.[1]

Verzija koncepta Elona Muska, koja se prvi put pominje u 2012. godini, [1] uključuje cevi s smanjenim pritiskom, u kojima kapsule pod pritiskom voze na vazdušnim ležajevima pogonjenim linearnim indukcionim motorima i kompresorima [2].

Koncept Hajperlup Alfa prvi put je objavljen u avgustu 2013. godine, predlažući i ispitivanje rute od Los Anđelesa do područja zaliva San Francisko, koji prati koridor Interstate 5. Koncept je zamišljen za sistem koji bi propustio putnike duž rute od 350 km (560 km) sa prosečnom brzinom od oko 970 km/h, sa maksimalnom brzinom od 1200 km/h, omogućavajući vreme putovanja od 35 minuta, što je znatno brže od trenutnih vremena putevanja železnicom ili avionom. Preliminarne procene troškova za ovu LA-SF predloženu rutu su 6 milijardi dolara za verziju koja je dostupna samo za putnike, a 7,5 milijardi američkih dolara za verziju koja prenosi putnike i vozila [1] sa većim prečnikom [3] - premda su analitičari za transport iskazali sumnju da bi se sistem mogao izgraditi u okviru tpg budžeta; neki analitičari tvrde da bi Hajperlup zahtevao budžet od nekoliko milijardi dolara, uzimajući u obzir troškove izgradnje, razvoja i rada.[4] [5] [6]

Koncept Hajperlupa eksplicitno je "otvoren" od strane Muska i SpejsIksa, tako da su i drugi ohrabreni da uzmu učešća, daju ideje i dalje razvijaju.

U tu svrhu je formirano nekoliko kompanija, a nekoliko interdisciplinarnih timova pod vodstvom studenata radi na unapređenju tehnologije [7] SpejsIks je izgradio dugačku stazu od 1,6 km za svoje poddizajn takmičenje u svom sedištu u Hotornu, Kalifornija. [1]

Neki stručnjaci su skeptični, rekavši da predlozi ignorišu troškove i rizike razvoja tehnologije i da je ideja "potpuno nepraktična". Takođe su izloženi tvrdnje da je sistem previše podložan poremećajima zbog prekida napajanja ili terorističkih napada kako bi se smatrao pouzdanim [4]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v [3] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. januar 2016) Hyperloop Alpha Elon Musk SpaceX August 12, 2013
  2. ^ [4] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. avgust 2015) Musk’s ‘Hyperloop’ on Track to Start Construction in 2016 Sustainable Brands Mike Hower August 24, 2015
  3. ^ name="AlphaTesla">[5] Hyperloop Elon Musk Tesla August 12, 2013 |access-date=August 13, 2013}}
  4. ^ a b [6] Could the Hyperloop Really Cost $6 Billion? Critics Say No The New York Times Nick Bilton
  5. ^ [7] Economists don't believe the Hyperloop Al Jazeera America Joseph Brownstein August 14, 2013
  6. ^ [8] Hyperloop Would Have 'Astronomical' Pricing, Unrealistic Construction Costs, Experts Say The Huffington Post Eleazar David Melendez August 14, 2013
  7. ^ [9] Musk's Hyperloop math doesn't add up Greater Greater Washington Matt Johnson August 14, 2013