Malinoa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Malinoa

Zemlja porekla
 Belgija
Klasifikacija i standardi
FCI: Grupa 1 Pastirski psi i terači stoke (sem švajcarskih pastirskih pasa) Sekcija 1 #15 standard
AKC: Pastirski psi standard
ANKS: Grupa 5 (radni psi) standard[mrtva veza]
KKS: Grupa 7 (pastirski psi) standard
KC(UK): Pastirski psi standard
NZKS: Radni psi standard
UKS: Pastirski psi standard

Malinoa (orig. ime: Malinois) je jedan od varijeteta belgijskog ovčara, a u odnosu na ostale varijetete, najzastupljeniji je na našim prostorima. Ime malinoa potiče od reči Malines, francuskog naziva za Mehelen, odakle potiče ovaj pas. Ostali varijeteti su grenendal, lakenoa i terviren.

Međunarodna kinološka federacija, australijski nacionalni kinološki savez, kanadski kinološki savez, kinološki savez Velike Britanije i ujedinjeni kinološki savez priznaju belgijskog ovčara kao jednu rasu sa četiri varijeteta.[1][2][3][4][5]

Američki kinološki savez i novozelandski kinološki savez priznaju malinou (kao i ostale varijetete belgijskog ovčara) kao zasebne rase.[6][7]

Osnovno[uredi | uredi izvor]

  • Mužjak
    • Visina od 61 do 66 cm
    • Težina od 25 do 30 kg
  • Ženka
    • Visina od 56 do 61 cm
    • Težina od 20 do 25 kg

Karakteristike psa[uredi | uredi izvor]

Narav[uredi | uredi izvor]

Belgijski ovčar je veoma inteligentan i poslušan pas, sa odličnim instinktom za zaštitu i osećajem za prostor. Potrebna mu je dobra socijalizacija da ne bi postao preosetljiv i stidljiv. Zaštita je njegov osnovni instinkt, pa ga treba, još dok je štene navikavati na ljude i druge pse. Treba da bude član porodice i pogrešno je da živi u kućici za pse, naročito ako mu porodica nije na oku. Ovaj ovčar zahteva iskusnog vlasnika, strogog, ali ne i grubog. Ako ste grubi, biće neposlušan i odbijaće da sluša komande. Vlasnik treba da iskaže pouzdan, prirodni autoritet nad psom i da postavi dosledna i jasna pravila ponašanja.

Belgijski ovčari su radni psi. Ukoliko mu ne dajemo obaveze, zbog svoje sposobnosti i inteligencije, oni sami sebi pronalaze zadatke. Odlični su na zadacima u policiji i kao psi za zaštitu. Ipak, mogu da budu izuzetni kućni ljubimci ako imaju gazdu koji zna kako da zaokupi njihov um i da mu bude dobar vođa. Previše su oprezni i odani. Nežni su sa decom, ako se na vreme naviknu na njih.[8] Budite oprezni kada ga upoznajete sa drugim psima i ostalim životinjama, jer ume da bude prilično nepoverljiv i da iskaže dominantno ponašanje, naročito ako nije dobro socijalizovan. Vlasnik treba da mu pokaže da dominantnost i agresivnost nisu poželjne osobine. Potreban mu je svakodnevni trening i šetnje kako ne bi postao destruktivan i prezahtevan. Izuzetno je energičan i visoko inteligentan, pa lako i brzo uči. Često iskazuje prave osobine ovčarskog psa, juri u krug satima ili štipa ljudima stopala, pa ga morate učiti da to drugo ne radi.

Kako je belgijski ovčar veoma zahtevan pas po pitanju treninga i vaspitanja, od stava vlasnika zavisi da li će vaš pas iskazati agresivnost ili ne. Pre nego što se odlučite za ovo štene, trebalo bi da se posavetujete sa nekim ko već ima takvo iskustvo. Odlučite se za njega samo ako znate kako da budete ”alfa” svom psu.

Opšti izgled (FCI standard)[9][uredi | uredi izvor]

  • Opšti izgled: Harmonično građen pas srednjih proporcija, inteligentan, otporan, naviknut na život u slobodi, sposoban da opstane u svim godišnjim i oštrim klimatskim uslovima.

Harmonija telesnog oblika i ponosno nošenje glave, odaju utisak elegantne robustnosti, koja je nasledna osobina ove radne rase pasa. Na osnovu urođene sposobnosti za rad, kao čuvar stada poseduje puno vredan kvalitet odličnog ovčara kuće i imanja. On je u slučaju potrebe, bez uzmicanja, tvrdoglav i žustar zaštitnik svog gospodara. On je budan i oprezan, a njegova živahnost i istraživačka narav pokazuju inteligenciju.

  • Glava: Oblikovana karakteristično, ne preterano duga, suva. Lobanja i njuška su približno iste dužine. Njuška srne biti i nešto duža, ali da ne menja opšti utisak.
  • Nosna pečurka: Crna, sa dobro otvorenim nozdrvama.
  • Njuška: Srednje duga i ka nosu se ravnomerno sužava. Nosnik je ravan posmatrano sa strane, paralelan je sa linijom lobanje. Otvor njuške veliki i „dalek".
  • Usne: Tanke, napeto priležuće i jako pigmentisane. Crvenilo sluzokoža ne sme biti vidljivo.
  • Obrazi: Suvi, prilično ravni, ipak dobro mišićavi.
  • Zubalo: Vilice su sa jakim belim pravilnim zubima koji su postavljeni duboko u dobro obrazovane vilice. Makazasto zubalo pri čemu sekutići gornje vilice bez razmaka naležu na one iz donje. Toleriše se i klještasto zubalo, kome pastiri daju prednost.
  • Stop: Srednje, ali ipak vidljivo, oblikovan.
  • Nadočni lukovi: Nisu istureni napred. Ispred očiju njuška mora biti dobro oblikovana vidljivim udubljenjem.
  • Lobanja: Srednje široka i u dobroj proporciji prema dužini glave. Čelo je više ravno nego zaobljeno. Središnja linija blago naglašena. Posmatrano sa strane linija lobanje paralelna sa nosnikom.
  • Oči: Srednje velike, niti upale, niti buljave. Blago bademaste, braonkaste boje, po mogućstvu tamne. Očni kapci crno oivičeni. Pogled je direktan, živahan, bistar, ispitujući.
  • Uši: Visoko usađene, jednakostranično trouglaste i napeto uspravne odgovarajuće njihovoj veličini. Usna školjka dobro zaobljena u bazi.
  • Vrat: Dobro odvojen, blago izdužen, ka plećkama se širi. Bez fanona.
  • Potiljak: Blago zaobljen.
  • Prednje noge: Snažne kosti, suvi i snažni mišići.
  • Plećke: Duge, kose, ravno priležuće i sa nadlakticom čine potreban ugao koji laktovima omogućava slobodnu pokretljivost.
  • Nadlaktica: Treba da se pokreću tačno u smeru duže ose tela.
  • Podlaktice: Duge i dobro mišićave.
  • Došaplja: Snažna i kratka. Zglob je suv i bez tragova rahitisa.
  • Šape: Okruglaste, prsti dobro zaobljeni i priležu usko jedan uz drugog. Jastučići čvrsti i elastični. Nokti tamni i jaki.
  • Telo: Snažno bez težine. Kod mužjaka dužina tela (mereno od ramenog zgloba do sedne kvrge) odgovara visini grebena. Ženke smeju biti nešto duže.
  • Predgrudi: Posmatrano od napred ne tako široke, ipak ne smeju biti uske.
  • Grudi: Srednje široke, ipak treba da su duboke kao kod svih životinja, velike izdržljivosti.
  • Grudni koš je u gornjem delu sačinjen od dobro zaobljenih rebara.
  • Greben: Jasno izražen.
  • Gornjal linija (leđa i slabine): Ravna, široka i dobro mišićava.
  • Stomak: Srednje razvijen, niti opušten, niti hrtolik. Harmonično produžava donju liniju grudnog koša.
  • Sapi: Veoma blago padajuće, ne preterano široke.
  • Zadnje noge: Snažne, bez nezgrapnosti. Moraju se kretati u istoj ravni kao i prednje noge. Postavljene su vertikalno ka zemlji.
  • Butine: Široke i snažno mišićave. Koleni zglob leži približno vertikalno ispred kuka.
  • Potkolenica: Duga, široka, mišićava. Skočni zglob dovoljno, ipak ne preterano uglovan. Široki skočni zglobovi treba da su, što je moguće, niže postavljeni, dobro mišićavi. Posmatrano od pozadi treba da su potpuno paralelni.
  • Došaplja: Čvrsta i kratka. Zaperci nisu poželjni.
  • Šape: Okruglaste, do blago ovalne. Prsti zaobljeni i leže usko jedan uz drugog, jastučići debeli i elastični. Nokti tamni i snažni.
  • Rep: Dobro usađen, u osnovi debeo i srednje dug. U mirovanju viseće nošen i u visini skočnih zglobova, na svom kraju pravi blag zavijutak u nazad. U kretanju nošen podignuto a zavijutak na vrhu se ispravi. Ne srne da pravi udicu ili da ima postrano odstupanje.
  • Dlaka
    • Maska: Ona mora biti jedinstvena crna zona na gornjim i donjim usnama, uglu usana i očnim kapcima.
    • Malinoa: Dozvoljena je samo lavlja boja sa karboniziranim krajevima i crna maska.
  • Osobine dlake: Dlaka je kod belgijskih, ovčara različite dužine, rasporeda i građe. Pri tome to označava razlike između različitih varijeteta. Kod svih varijeteta dlaka mora biti bogata, gusta i dobre strukture. Zajedno sa poddlakom čini odličan zaštitni omotač.
  • Koža: Elastična ali napeto priležuća uz telo. Vidljive sluzokože su jako pigmentisane,
  • Veličina: Poželjna veličina je prosečno 62 cm za mužjaka i 58 cm za ženke. Odstupanje od 2 cm na dole ili 4 cm na gore je dozvoljeno.
  • Kretanje: Živahno neusiljeno, osvaja prostor, koliko je to moguće. Belgijski ovčar je stalno u kretanju i deluje neumorno. Pri svom neobuzdanom temperamentu pre naginje kretanju u krugovima, nego u ravnoj liniji.

Svako odstupanje od gore navedenog smatra se greškom, čije ocenjivanje stoji u tačnoj srazmeri sa stepenom izraženosti.

  • Karakter: Plašljivost ili agresivnost.
  • Pečurka, usne, kapci: Tragovi nedostatka pigmenta.
  • Zubalo: Blagi podgriz.
  • Oči: Svetle
  • Plećke: Isuviše strme.
  • Zadnje noge: Slabe, strm ugao skočnog zgloba.
  • Šape: Rašireni prsti
  • Rep: Isuviše visoko nošen, udičast rep, u stranu nošen.
  • Dlaka: Nedostatak poddlake.
  • Boja: Siva, lavlja boja nedovoljno „topla" ili isprana. Izmenjena maska.

Diskvalifikacija

  • Zubalo: Izražen podgriz ili predgriz. Nedostatak jednog Pl ne uzima se u obzir, ali zato nedostatak 2xPl ili jednog drugog premolara povlači lošiju ocenu, a manjak 3P, bez obzira na ruesto, ili nedostatak dva molara povlači diskvalifikaciju.
  • Uši: Obešene uši i one sa kojima je nešto manipulisano.
  • Rep: Nedostajući ili kupiran rep, urođena bezrepost ili radikalno kupiran rep.
  • Boja: Bele oznake osim na grudima i prstima. Kod tervirena i malinoe nedostajuća maska.
  • Karakter: Preteča odbojnost ili preterana agresivnost, kao i suviše nervozan ili plašljiv pas. Pri ocenjivanju prednost se daje mirnom i odvažnom ponašanju.

Mere

Kod srednje razvijenog mužjaka od 62 cm u grebenu:

  • Visina grebena 62 cm
  • Dužina tela 62 cm
  • Obim grudi (iza laktova) je najmanje 75 cm
  • Dubina grudi 31 cm
  • Odstojanje od zemlje do grudi 31 cm
  • Dužina glave 25 cm
  • Dužina njuške 12,5–13 cm

Nega i zdravlje[uredi | uredi izvor]

Belgijski ovčar podnosi uslove zatvorenog prostora, ako se dovoljno šeta. Potrebno je da ima dvorište na raspolaganju. Odgovara mu hladnija klima, ali se adaptira i na toplotu. Može da živi napolju, ali će radije boraviti sa svojom porodicom. Veoma je aktivan, potrebno mu je što više šetnje i treninga.[10] Dlaku povremeno treba četkati, a kupanje izbegavati. Linja se prilično dva puta godišnje.

Belgijski ovčar je veoma otporan pas i nema većih zdravstvenih problema. Retko se mogu javiti: kožne alergije, problemi sa očima, displazija kukova i laktova.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Belgian Malinois (Comprehensive Owner's Guide) (Comprehensive Owner's Guide Kennel Club), written by Robert Pollet, published by Kennel Club Books; Limited edition (November 30, 2005), 160 pages, ISBN 978-1-59378-650-2
  • The Malinois (Paperback), written by Jan Kaldenbach, published by Detselig Enterprises; 1st edition (June 15, 1997) 94 pages, ISBN 978-1-55059-151-4
  • Belgian Malinois Champions, 1996–2002, written by Jan Linzy, published by Camino E E & Book Co. (October 2003), 121 pages, ISBN 978-1-55893-126-8
  • Hartnagle-Taylor, Jeanne Joy & Taylor, Ty (2010). Stockdog Savvy. Alpine Publications. ISBN 978-157779-106-5. 

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Belgijski ovčar - FCI standard” (PDF). Međunarodna kinološka federacija (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-09-08. 
  2. ^ „Belgijski ovčar - ANKS standard”. Australijski nacionalni kinološki savez (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 16. 04. 2020. g. Pristupljeno 2020-09-08. 
  3. ^ „Belgijski ovčar - KKS standard”. Kanadski kinološki savez (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-09-08. 
  4. ^ „Belgijska malinoa - KS (UK) standard”. Kinološki savez Velike Britanije (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-09-08. 
  5. ^ „Belgijski ovčar - UKS standard”. Ujedinjeni kinološki savez (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-09-08. 
  6. ^ „Belgijski malinoa - AKS standard”. Američki kinološki savez (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-09-08. 
  7. ^ „Belgijska malinoa - NZKS standard”. Novozelandski kinološki savez (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-09-08. 
  8. ^ „Belgijski ovčar - informacije”. Mezimci. Pristupljeno 2020-09-08. 
  9. ^ „Belgijski ovčar”. Kinološki savez Republike Srbije (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-09-08. 
  10. ^ „Belgijski ovčar”. Pet md (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-09-08. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]