Ресасти вечерњак
| Resasti večernjak | |
|---|---|
| |
| Myotis nattereri | |
Naučna klasifikacija 
| |
| Domen: | Eukaryota |
| Carstvo: | Animalia |
| Tip: | Chordata |
| Klasa: | Mammalia |
| Red: | Chiroptera |
| Porodica: | Vespertilionidae |
| Potporodica: | Myotinae |
| Rod: | Myotis |
| Vrsta: | M. nattereri
|
| Binomno ime | |
| Myotis nattereri (Kuhl, 1817)
| |
| |
| Areal resastog večernjaka | |
Resasti večernjak[2] (lat. Myotis nattereri) je vrsta slepog miša iz porodice večernjaka (lat. Vespertilionidae).
Opis vrste[uredi | uredi izvor]
U pitanju je slepi miš srednje veličine, sa dugim ušima i uzanom njuškom. Bela ventralna strana je oštro odvojena od tamnije, smeđe dorzalne strane tela. Tragus je blago povijen i veći od polovine uha. Naborani kraj repa je prekriven sa dva reda kratkih, oštrih zakrivljenih čekinja. [3]
Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]
Vrsta je prisutna u Azerbejdžanu, Albaniji, Alžiru, Andori, Austriji, Belgiji, Belorusiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Gibraltaru, Gruziji, Grčkoj, Danskoj, Estoniji, Izraelu, Iraku, Iranu, Irskoj, Italiji, Jermeniji, Jordanu, Kipru, Letoniji, Libanu, Litvaniji, Lihtenštajnu, Luksemburgu, Mađarskoj, Makedoniji, Maroku, Monaku, Nemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Rumuniji, Rusiji, San Marinu, Siriji, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Turkmenistanu, Turskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Ukrajini, Finskoj, Francuskoj, Holandiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Švajcarskoj, Švedskoj i Španiji.[1]
Stanište[uredi | uredi izvor]
U centralnoj Evropi osnovna staništa vrste su šume i otvoreni šumski predeli, otvoreni voćnjaci i obala zaraslih u vegetaciju. Retko koriste potpuno otvorena područja, ali se mogu uočiti kako love u okolini voćnjaka i sveže pokošenih livada.
Leti skloništa većinom nalazi u dupljama drveća, veštačkim kućicama i zgradama. U Sredozemlju koriste pukotine stena i zidova. Zimska skloništa su većinom pećinska, pored toga koriste i pukotine u zidinama i stenama. [4]
Ugroženost[uredi | uredi izvor]
Ova vrsta nije ugrožena, i navedena je kao poslednja briga jer ima široko rasprostranjenje.[1]
Populacioni trend[uredi | uredi izvor]
Populacija ove vrste je stabilna, sudeći po dostupnim podacima.[1]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g Gazaryan, S.; Kruskop, S. V.; Godlevska, L. (2020). „Myotis nattereri”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2022.2. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 15. 12. 2022. Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. (jezik: engleski)
- ^ „Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva - Prilog I Strogo zaštićene divlje vrste biljaka, životinja i gljiva” (PDF). carina.rs.
- ^ Dietz, Christian (2016). Bats of Britain and Europe. Andreas Kiefer. London. ISBN 1-4729-6318-0. OCLC 1037809612.
- ^ Paunović, Milan; Paunović, Milan (2020). Fauna slepih miševa (Mammalia, Chiroptera) Srbije : primljeno na VI skupu Odeljenja hemijskih i bioloških nauka, održanom 15. juna 2018. godine. Radmila Petanović, Radmila Petanović. Beograd. ISBN 978-86-7025-887-7. OCLC 1269000355.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- IUCN crvena lista ugroženih vrsta, detaljniji podaci o vrsti (jezik: engleski)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
