Tirol

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa na kojoj je prikazan današnji evropski region Tirol-Južni Tirol-Trentino
Grb Tirola

Tirol (nem. Tirol) je istorijska regija u srednjoj Evropi, koja se prostire na zapadu Austrije i severu Italije. U srednjem veku, Tirol je bila grofovija, a 1369. je došao pod vlast dinastije Habzburg. Tako je Tirol bio deo Austrijskog carstva i Austrougarske sve do završetka Prvog svetskog rata kada je mirovnim sporazumom u Sen Žermenu podeljen između dve države:

  1. Severni Tirol i Istočni Tirol (današnja austrijska pokrajina Tirol)
  2. Južni Tirol i Trentino (današnja Autonomna regija Trentino-Južni Tirol u Italiji)

U regionu se tradicionalno govore 3 jezika: nemački (severni, istočni i južni Tirol), italijanski (Trentino) i ladin (južni Tirol).

Geografija[uredi | uredi izvor]

Geografski, Tirol je ispresecan planinskim vencem Alpa. Najviši vrhovi Tirola su Ortler (3905  metara nadmorske visine) i Kenigšpice u južnom Tirolu, Grosglokner (3798  metara) u istočnom Tirolu, Vildšpice u severnom Tirolu.

Glavne reke u severnom i istočnom Tirolu su In, Drava i Leh, koje se sve ulivaju u Dunav. U južnom Tirolu, značajna je reka Adiđa.

Najveći gradovi regije su Inzbruk i Bolcano.

Tirol se na severu graniči sa nemačkom državom Bavarskom, na zapadu sa austrijskom pokrajinom Forarlberg i švajcarskim kantonom Graubinden, na jugu sa italijanskim provincijama Lombardija i Veneto. Na istoku su austrijske pokrajine Salcburg i Koruška.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Turizam je veoma značajna privredna aktivnost. Austrijski deo Tirola ostvaruje u sezoni ukupno više noćenja (43 miliona) nego Grčka. Neki od čuvenih zimovališta u Tirolu su Kicbil, Išl, i Sent Anton.

Evropska regija Tirol se prostire na 26.254 km² i u njoj živi 1.755.186 stanovnika. Bruto ekonomski proizvod regije je 49,027 milijardi evra.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]