Kateterska ablacija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kateterska ablacija
Klasifikacija i spoljašnji resursi
MeSHD017115

Kateterska ablacija (engl. catheter ablation) je invazivna kardiološka procedura koja se primenjuje u lečenju bolesnika sklonih poremećaju srčanog ritma (srčanim aritmijma), koje nastaju kao posledica poremećaja sprovođenja električnih impulsa kroz srčani mišić. U srce se uvodi specijalni kateter, koji „sagoreva“ deo srčanog mišića oko plućnih vena, i na taj način sprečava prenošenje nepravilnih električnih impulsa kroz sprovodni sistem srca. Kateterska ablacija se najčešće primenjuje kod srčanih aritmija kao što su fibrilacija pretkomora, pretkomorski flater, supraventrikularna tahikardija i .Volf-Parkinson-Vajt sindrom. Ova relativno nova procedura u savremenoj kardiološkoj praksi sve više se dokazuje kao delotvorna u lečenju pacijenata sa nepravilnim (aritmičnim) otkucajima srca i sve češće se predlaže kao zamena za dugotrajnu uobičajenu terapiju lekovima.[1][2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Poremećaj srčanog ritma kao što je fibrilacija srčanih pretkomora i dalje je jedna od najčešćih srčanih aritmija, koja nosi u sebi uvećani rizik za nastanak moždanog udara, insuficijencije rada srca i učestaliju smrtnost. I pored sve većeg broja antiaritmičkih lekova jedna grupa pacijenata pokazuje rezistenciju na njihovu primenu što je nametalo uvođenje novih metoda u lečenju srčanih aritmija.[3]

Prikaz prostiranja električnih impulsa u normalnom srčanom ritmu,
i fibrilaciji pretkomora, i način lečenja fibrilacije kateteterskom ablacijom
Sinusni ritam
Fibrilacija pretkomora
Kateteterska ablacija plućne vene

Paralelno sa ubrzanim razvojem invazivne elektrofiziologija, devedesetih godina 20. veka došlo je do rasvetljavanja patofizoloških mehanizama odgovornih za fibrilaciju pretkomora. Tada je postajlo jasno da je ektopična električna aktivnost iz fokusa u plućnim venama ili iz fokusa na spoju plućnih vena i leve pretkomore odgovorna za većinu (90-95%) paroksizmalnih napada fibrilacije srčanih pretkomora. Do održavanja fibrilacije pretkomora dolazi prvo pojavom električnog, a potom i strukturnog „remodelovanja“ miokarda (srčanog mišića) pretkomora.[4]

Kako je u to vreme metoda kateterske radiofrekventne ablacije bila svestrano primenjivana kod čitavog niza drugih supraventrikularnih i ventrikularnih aritmija, nije prošlo puno vremena od shvatanja mehanizama primene radiofrekventne ablacije u fibrilaciji pretkomora i njene primene u praksi. Grupa elektrofiziologa iz Bordoa 1998. objavila je početna iskustva.[5] Od tada metoda doživljava neprestani razvoj, a sve je i veći broj dokaza o njenoj efikasnosti. [6][7][8][9][10]

Pristupi ablaciji fibrilacije pretkomora mogu biti različiti u zavisnosti od manifestacija kod bolesnika bilo u obliku paroksizmalne ili uporne fibrilacije. Izolacija plućne vene je i dalje kamen temeljac svake ablacione strategije za pretkomorske fibrilacije, međutim, i dalje ablacija, kao krajnjei postupak u kliničkom lečenju, uspešnost ablacija i njeno odgovarajuće praćenje ostaju kontroverzna.[11]

„Nedavno objavljena meta-analiza efikasnosti ablacije u poređenju s antiaritmicima koja se zasnivala na nekoliko randomiziranih kliničkih studija zaključuje da je radiofrekventna ablacija (RFA) apsolutno preferabilni oblik lečenja za održavanje sinusnog ritma u pacijenata sa fibrilacijom pretkomora. Za verovati je kako će do sad objavljeni podaci, uz buduće velike studije o efikasnosti radiofrekventna ablacija (RFA) fibrilacije pretkomora kao metode izbora u terapiji (CABANA studija), biti praćene preporukama za ranije donošenje odluka o primeni kateterske ablacije fibrilacije pretkomora u određenih kategorija pacijenata.“[4]

Iskustva i preporuke[uredi | uredi izvor]

Paroksizmalna pretkomorska fibrilacija se može dugoročno otkloniti primenom kateter ablacija u 80-90% pacijenata, iako njih 30-40% zahteva ponavljanje postupaka. [12][13] a kod 5% i rizik od većih komplikacija, ipak je to značajno povoljnije u poređenju sa dugogodišnjom antiaritmijskom terapijom lekovima 7 Kako je prag komplikacija kod ablacije nizak, sve veći broj smernice preporučuje primenu ablacije posle bezuspešne primene jednog ili više antiaritmijskih lekova.[14]

U jednoj od kontrolisanih studija dokazano je bolje održavanje sinusnog ritma, poboljšanje simptoma, i bolji kvalitet života, ako je ablacija je izabran kao prva metoda lečenja.[15] Takođe brojna uputstva ukazuju da je primena ablacije razumna i korisna kao prva linija lečenja ali samo kod odabranih bolesnika.

Kateter ablacija uporne pretkomorske fibrilacije je uspešan u 70-80% bolesnika,[16][17], uz potrebu da se u 50% slučajeva postupak mora ponoviti i zato se preporučuje samo kod neuspešne regulacije ritma primenom leka.

Kako je amiodaron (kao jedan od antiaritmika) uzrok visoke učestalosti ozbiljnih neželjenih efekata, brojne smernice sugerišu da je razumno razmotri primenu kateter ablacije, bez primene amiodarona, mada sve odluke treba da budu prilagođene individualnim karakteristikama bolenika. Smernice takođe preporučuju da se kateter ablacija može smatrati prvom linijom u lečenju kontrole srčanog ritma klase 3 i klase 4 po NYHA klasifikaciji srčanih insuficijencija, jer su sve mere za kontrolu ritma lekovima kontraindikovane. Efektivna obnova sinusnog ritma u srcu može da poboljša funkciju leve komore i kapacitet srca. [18]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ (jezik: engleski) Shah AN, Mittal S, Sichrovsky TC, Cotiga D, Arshad A, Maleki K, Pierce WJ, Steinberg JS. Long-term outcome following successful pulmonary vein isolation: pattern and prediction of very late recurrence. J Cardiovasc Electrophysiol 2008;19:661-667.
  2. ^ Nov metod lečenja srčane aritmije. na www.rts.rs, Pristupljeno 8. 4. 2013.
  3. ^ Lesh MD, Van Hare GF, Epstein LM, et al. Radiofrequency catheter ablation of atrial arrhythmias. Results and mechanisms. Circulation. 1994 Mar. 89(3):1074-89
  4. ^ a b (jezik: hrvatski) Ante Anić, Kateterska ablacija fibrilacije atrija, (2010). UDK 616.12=163.42=111, Pristupljeno 8. 4. 2013.
  5. ^ Haissaguerre M, Jais P, Shah DC, Takahashi T, Hocini M, Quiniou G, et al. Spontaneous initiation of atrial fibrillation by ectopic beats originating in the pulmonary veins. N Engl J Med. 1998;339:659-66.
  6. ^ Fuster V, Ryden LE, Cannom DS, Curtis AB, Ellenbogen KA, Le Heuzey J, et al. ACC/AHA/ESC 2006 guidelines for the management of patients with atrial fibrillation: full text: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on practice guidelines and the European Society of Cardiology Committee for Practice Guidelines (Writing Committee to Revise the 2001 guidelines for the management of patients with atrial fibrillation) developed in collaboration with the European Heart Rhythm Association and the Heart Rhythm Society. Europace. 2006;8:651-745.
  7. ^ Terasawa T, Balk EM, Chung M, Garlitski AC, Alsheikh-Ali AA, Lau J, et al. Systematic review: comparative effectiveness of radiofrequency catheter ablation for atrial fibrillation. Ann Intern Med. 2009;151:191-202.
  8. ^ Wazni OM, Marrouche NF, Martin DO, Verma A, Bhargava M, Saliba W, et al. Radiofrequency ablation vs antiarrhythmic drugs as first-line treatment of symptomatic atrial fibrillation: a randomized trial. JAMA. 2005;293:2634-40.
  9. ^ Pappone C, Augello G, Sala S, Gugliotta F, Vicedomini G, Paglino G, et al. A randomized trial of circumferential pulmonary vein ablation versus antiarrhythmic drug therapy in paroxysmal atrial fibrillation: the APAF Study. J Am Coll Cardiol. 2006;48:2340-7.
  10. ^ Jais P, Cauchemez B, Macle L, Daoud E, Khairy P, Subbiah R, et al. Catheter ablation versus antiarrhythmic drugs for atrial fibrillation: the A4 study. Circulation. 2008;118:2498-505.
  11. ^ Jazayeri MR, Hempe SL, Sra JS, et al. Selective transcatheter ablation of the fast and slow pathways using radiofrequency energy in patients with atrioventricular nodal reentrant tachycardia. Circulation. 1992 Apr. 85(4):1318-28
  12. ^ Calkins H, Reynolds MR, Spector P, Sondhi M, Xu Y, Martin A, et al. Treatment of atrial fibrillation with antiarrhythmic drugs or radiofrequency ablation: two systematic literature reviews and meta-analyses. Circ Arrhythm Electrophysio l2009;2:349-61.
  13. ^ Van Gelder IC, Groenveld HF, Crijns HJ, Tuininga YS, Tijssen JG, Alings AM, et al. Lenient versus strict rate control in patients with atrial fibrillation. N Engl J Med2010;362:1363-73.
  14. ^ „Catheter Ablation | Frankel Cardiovascular Center | Michigan Medicine”. www.umcvc.org. Pristupljeno 23. 1. 2021. 
  15. ^ Wazni OM, Marrouche NF, Martin DO, Verma A, Bhargava M, Saliba W, et al. Radiofrequency ablation vs antiarrhythmic drugs as first-line treatment of symptomatic atrial fibrillation: a randomized trial. JAMA 2005;293:2634-40.
  16. ^ Hunter RJ, Berriman T, Diab I, Finlay M, Richmond L, Duncan E, et al. Long term efficacy of catheter ablation for AF: impact of additional targeting of fractionated electrograms. Heart 2010;96:1372-8
  17. ^ Bhargava M, Di BL, Mohanty P, Prasad S, Martin DO, Williams-Andrews M, et al. Impact of type of atrial fibrillation and repeat catheter ablation on long-term freedom from atrial fibrillation: results from a multicenter study. Heart Rhythm 2009;6:1403-12.
  18. ^ Khan MN, Jais P, Cummings J, Di BL, Sanders P, Martin DO, et al. Pulmonary-vein isolation for atrial fibrillation in patients with heart failure. N Engl J Med 2008;359:1778-85.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  1. (jezik: engleski) Camm AJ, Kirchhof P, Lip GY, Schotten U, Savelieva I, Ernst S, et al. Guidelines for the management of atrial fibrillation: the task force for the management of atrial fibrillation of the European Society of Cardiology (ESC). Europace2010;12:1360-420. FREE Full text
  2. (jezik: engleski) Corley SD, Epstein AE, DiMarco JP, Domanski MJ, Geller N, Greene HL, et al. Relationships between sinus rhythm, treatment, and survival in the Atrial Fibrillation Follow-Up Investigation of Rhythm Management (AFFIRM) study. Circulation2004;109:1509-13. Abstract/FREE Full text
  3. (jezik: engleski) Calkins H, Reynolds MR, Spector P, Sondhi M, Xu Y, Martin A, et al. Treatment of atrial fibrillation with antiarrhythmic drugs or radiofrequency ablation: two systematic literature reviews and meta-analyses. Circ Arrhythm Electrophysiol2009;2:349-61. Abstract/FREE Full text
  4. (jezik: engleski)Van Gelder IC, Groenveld HF, Crijns HJ, Tuininga YS, Tijssen JG, Alings AM, et al. Lenient versus strict rate control in patients with atrial fibrillation. N Engl J Med2010;362:1363-73. CrossRef
  5. (jezik: engleski) Hunter RJ, Berriman T, Diab I, Finlay M, Richmond L, Duncan E, et al. Long term efficacy of catheter ablation for AF: impact of additional targeting of fractionated electrograms. Heart2010;96:1372-8. Abstract/FREE Full text
  6. (jezik: engleski) Bhargava M, Di BL, Mohanty P, Prasad S, Martin DO, Williams-Andrews M, et al. Impact of type of atrial fibrillation and repeat catheter ablation on long-term freedom from atrial fibrillation: results from a multicenter study. Heart Rhythm 2009;6:1403-12.
  7. (jezik: engleski) Wazni OM, Marrouche NF, Martin DO, Verma A, Bhargava M, Saliba W, et al. Radiofrequency ablation vs antiarrhythmic drugs as first-line treatment of symptomatic atrial fibrillation: a randomized trial. JAMA2005;293:2634-40. Abstract/FREE Full text
  8. (jezik: engleski) Khan MN, Jais P, Cummings J, Di BL, Sanders P, Martin DO, et al. Pulmonary-vein isolation for atrial fibrillation in patients with heart failure. N Engl J Med2008;359:1778-85. CrossRefMedline

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Катетерска_аблација&oldid=27441248”