Mađarski jezik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mađarski jezik
magyar nyelv, magyar
Izgovor[ˈmɒɟɒr̪]
Govori se u Mađarska
 Slovačka
 Srbija
 Rumunija
 Ukrajina
 Slovenija
 Hrvatska
 Austrija
delom i u Izraelu, SAD
Broj govornika
15 miliona (nedostaje datum)
latinica (mađarska latinica)
Zvanični status
Službeni jezik u
 Mađarska
 Vojvodina (Srbija)
 Evropska unija
Priznati manjinski jezik u
RegulišeMađarska akademije nauka
(mađarski: Magyar Tudományos Akadémia)
Jezički kodovi
ISO 639-1hu
ISO 639-2hun
ISO 639-3hun
Rasprostranjenost mađarskog jezika[2]
  Većinski jezik
  Manjinski jezik
{{{mapalt2}}}
Procenat govornika mađarskog jezika u Evropi

Mađarski jezik (mađ. magyar nyelv) je jezik koji pripada ugarskoj podgrupi ugro-finskih jezika koji su deo uralskih jezika.[3] Jedini slični jezici su hantijski i mansijski. Njime govori 14,5 miliona ljudi.

Mađarski je službeni jezik Mađarske, jedan od šest službenih jezika Autonomne Pokrajine Vojvodine (Srbija), kao i službeni jezik na lokalnom nivou u delovima Rumunije (Transilvanija) i Republike Slovenije (okolina mesta Lendava, u istočnoj Sloveniji). Pored toga, mađarski se govori i u delovima Slovačke, Ukrajine, Hrvatske i Austrije, ali u njima ne uživa status službenog jezika. Pošto je mađarski jezik službeni jezik Mađarske, on je istovremeno i jedan od službenih jezika Evropske unije.

Mađarski jezik specifičan je po tome da ima veliki broj padeža (lingvisti se ne slažu oko tačnog broja, ali smatra se da ih ima barem 18, ostale smatraju izuzecima, kojih ima mnogo), što ga čini prilično komplikovanim za učenje. Imenica ház koja znači kuća poprima oblik házból u značenju iz kuće, házban u značenju u kući, házba u značenju u kuću, házról u značenju sa kuće ili „o kući“, házon u značenju do kuće, házra u značenju prema kući, itd. Ovo je tipično za aglutinativne jezike, kao što je i mađarski. U mađarskom školstvu se ni ne koriste padeži, nego drugi sistemi analize jezika.

Kompleksnosti mađarske gramatike doprinosi i činjenica da mađarski ne poznaje glagol imati. Ja imam se na mađarskom jeziku iskazuje sa nekem van, što u doslovnom prevodu znači meni postoji.

Glagoli se konjugiraju u zavisnosti od toga, da li imaju komplimentaran objekat ili ne. Látok znači Ja vidim (nešto), ali Látom a könyvet znači Ja vidim knjigu.

Mađarski jezik ima puno zajedničkih reči sa srpskim, a mnogo reči su i jedan i drugi jezik preuzeli iz turskog i nemačkog jezika. Tako se na mađarskom papuča kaže papucs, ključ je kulcs, sto (astal) je asztal, itd. Ima primera da je mađarski jezik pozajmio slovenske reči kao kovács, ali ima i mađarskih reči u srpskom jeziku, kao što je to na primer ašov.

Osobine[uredi | uredi izvor]

Pismo[uredi | uredi izvor]

Mađarski se piše prilagođenom latinicom, u koju su dodati znakovi:

  • za kratke samoglasnike: ö i ü;
  • za duge samoglasnike: á, é, í, ó, ő, ú, i ű;
  • slova q, x i w se obično ne koriste, osim kod pisanja stranih imena.

Određeni dvoslovi (cs, gy, ly, ny, sz, ty i zs) predstavljaju jedan glas.

Glasovi[uredi | uredi izvor]

Mađarski poseduje vokalnu harmoniju, tj. samoglasnici u sufiksima se menjaju zavisno od samoglasnika u korenu.

Gramatika[uredi | uredi izvor]

Mađarski je aglutinativni jezik, što znači da se koristi velikim brojem sufiksa koji se razlikuju od padeža do padeža. Veliki broj padeža (jezikoslovci se ne slažu oko tačnog broja, ali smatra se da ih ima barem 24) čini mađarski jezik vrlo složenim za učenje. Imenica ház koja znači kuća poprima oblik házból u značenju iz kuće, házban u značenju u kući, házba u značenju u kuću, házról u značenju s kuće ili o kući, házon u značenju na kući, házra u značenju na kuću, itd.

Složenosti mađarske gramatike doprinosi i činjenica da mađarski ne poznaje glagol imati. Ja imam se na mađarskom jeziku iskazuje s nekem van, što u doslovnom prevodu znači meni je.

Glagoli se konjugiraju zavisno od toga imaju li određen objekt ili ne. Látok znači Ja vidim (uopšteno)), ali Látom a könyvet znači Ja vidim knjigu.

Još neke karakteristike mađarskog:

  • imenice i zamenice nemaju roda (ő znači on ili ona)
  • lične zamenice se obično izostavljaju
  • postoje određeni i neodređeni član
  • naglasak je fiksiran na prvom slogu, uz mogućnost sekundarnog naglaska u dužim rečima
  • red reči je uglavnom slobodan

Rečnik[uredi | uredi izvor]

Mađarski jezik ima dosta zajedničkih reči sa srpskohrvatskim, a mnogo je i zajedničkih turcizama. Tako se na mađarskom papuča kaže papucs, ključ je kulcs itd.

Sličnosti sa srpskim i drugim slovenskim jezicima[uredi | uredi izvor]

Sličnosti sa srpskim i drugim slovenskim jezicima su znatno visoke i primetne.

Mađarska reč Prevod Slovenski jezik na koji ta reč liči
gomba pečurka bugarski, češki, slovački, slovenački
kovács kovač svi
papucs papuča
kulcs ključ
Németország Nemačka svi (sem ruskog, beloruskog, bugarskog i makedonskog)
német nemački svi (sem makedonskog)
sport sport svi
Magyarország Mađarska srpskohrvatski, slovenački, češki, slovački
magyar mađarski srpskohrvatski, slovenački, češki, slovački
bicikli bicikl svi (sem ruskog, beloruskog, ukrajinskog i bugarskog)
Bécs beč
Horvátország Hrvatska
horvát hrvatski
cigány ciganski, romski
olaj ulje
kukorica kukuruz svi (sem bugarskog i makedonskog)
kolbász kobasica svi (sem bugarskog)
kosárlabda košarka srpskohrvatski, makedonski, slovenački
macska mačka srpskohrvatski, makedonski, slovenački, slovački
utca ulica svi
zászló zastava
kocka kocka
király kralj
paradicsom paradajz srpskohrvatski, slovenački
uborka krastavac ruski, ukrajinski, beloruski, poljski, češki, slovački
narancs narandža, pomorandža srpskohrvatski
medve medved svi
káposzta kupus svi (sem bugarskog, makedonskog, češkog i slovenačkog)
szerda sreda svi
csütörök četvrtak svi
péntek petak svi
szürke siv svi
cipő cipela srpskohrvatski

Mape[uredi | uredi izvor]

Primer teksta[uredi | uredi izvor]

Član 1 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima

Minden ember szabad és egyenlő méltósággá válik
született. Ésszel és lelkiismerettel vannak felruházva,
és a testvériség szellemében bánjanak egymással.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Government of Croatia (oktobar 2013). „Peto izvješće Republike Hrvatske o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima-Fifth report on implementation of the European Charter for Regional and Minority Languages” (PDF) (na jeziku: hrvatski). Council of Europe. str. 34—36. Pristupljeno 18. 3. 2019. 
  2. ^ „The World Factbook — Central Intelligence Agency”. Cia.gov. Arhivirano iz originala 10. 06. 2009. g. Pristupljeno 8. 10. 2017. 
  3. ^ Lebedynsky, Iaroslav, Les Nomades: Les peuples nomades de la steppe des origines aux invasions mongoles [The Nomads: the steppe nomad people from origins to Mongol invasions] (na jeziku: French), str. 191 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Kursevi[uredi | uredi izvor]

Gramatike[uredi | uredi izvor]

Drugo[uredi | uredi izvor]

  • Abondolo, Daniel Mario: Hungarian Inflectional Morphology. Akadémiai publishing. Budapest. 1988. ISBN 978-963-05-4630-0.
  • Balázs, Géza: The Story of Hungarian. A Guide to the Language. Translated by Thomas J. DeKornfeld. Corvina publishing. Budapest. 1997. ISBN 978-963-13-4362-5.
  • Stephanides, Éva H. (ed.): Contrasting English with Hungarian. Akadémiai publishing. Budapest. 1986. ISBN 978-963-05-3950-0.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Enciklopedija Humana Hungarica[uredi | uredi izvor]

Rečnici[uredi | uredi izvor]