Ćubasti gnjurac
![]() |
![]() | Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Problem: Potrebno je popraviti eventualne moguće gramatičke/stilske greške, dodati izvore i slično kako bi se dobio kvalitetan enciklopedijski članak. (detaljnije o uklanjanju ovog šablona obaveštenja) |
Ćubasti gnjurac | |
---|---|
Naučna klasifikacija ![]() | |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Chordata |
Klasa: | Aves |
Red: | Podicipediformes |
Porodica: | Podicipedidae |
Vrsta: | Podiceps cristatus Linnaeus, 1758 |
Binomno ime | |
Podiceps cristatus Linnaeus, 1758
|
Ćubasti gnjurac (lat. Podiceps cristatus) je vrsta ptice iz porodice gnjuraca (Podicipedidae). On je najveći i najpoznatiji predstavnik skupine ptica vodarica.
Opis[уреди | уреди извор]
Ćubasti gnjurci su dugi između 46 i 51 centimetar, a raspon krila im je od 59 do 73 centimetra. Teški su od 800 do 1400 grama. Ptice su ljeti, u svom svadbenom ruhu, vrlo prepoznatljive: plivaju sredinom jezera i često nestaju sa površine uranjajući na nekoliko desetina sekundi. Pod vodom mogu da ostanu i čitav minut. Imaju dugi vrat, bijele obraze, crne glave i na njima smeđecrvene i crne ćube.
Ćubasti gnjurac je dobio ime po perju koje mu strši na vrhu glave. Prsti na nogama obrubljeni su mu kožnim naborima. Zatiljak i leđa su im smeđi. Pripadnici oba pola izgledaju isto. U opasnosti ćubu priljube uz glavu. Kad nisu u svadbenom ruhu, nemaju šarenu ćubu i liče nekim plijenorima.
Oglašavaju se često i glasno, zvukom čija je onomatopeja "kek-kek-kek".
Nastanjuju vode u nizijama cijele Europe (osim sjeverne Skandinavije i Islanda). Istočna populacija su selice koje zimuju na obalama zapadne i južne Europe. U srednjoj Europi ćubasti gnjurci su uglavnom stanarice koje u razdoblju kad je jezero duže vrijeme zamrznuto, skitaju obalom.
Ishrana[уреди | уреди извор]
Ćubasti gnjurci hrane se pretežno ribama koje love roneći. No, osim njih, love i male beskičmenjake, a jedu i sjemenke.
Podizanje mladunaca[уреди | уреди извор]
U vrijeme parenja ćubasti gnjurci ponašaju se vrlo upadljivo, što se ponekad naziva "ples pingvina": par se prsa uz prsa uspravlja na vodi, trese glavama i udara nogama po vodi.
Gnezdo grade na vodi od dijelova biljki koje plutaju, a skrivaju ga u biljkama koje rastu uz obalu. U njemu leže 27 do 29 dana na 3–4 jajeta. Pilići su potrkušci i odmah mogu samostalno plivati pa čak i roniti. No u prvo vrijeme jedan od roditelja ih uglavnom nosi skrivene u perju na leđima. Imaju bijele pruge na glavi i leđima.