Čili (biljka)
Čili | |
---|---|
![]() | |
Čili | |
![]() | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Divizija: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | Capsicum
|
Binomno ime | |
Sinonimi[1] | |
Sinonimi
|
Čili (chilli) je plod različitih tropskih vrsta paprike[2] (uključujući i neke varijetete nama poznate domaće paprike) s vrlo sitnim plodovima koji se suše i melju u prah. Dugi svega 4 cm, boje žute, zelene, narančaste ili crvene, a imaju nadasve ljuti ukus. Kada se komuške osuše i samelju dobije se kajenski biber.
Naziv "čili" potiče od španske reči chile za tu vrstu paprike, budući da su je Španci donijeli u Europu za vreme Kolumbovih putovanja. Šarenilo naziva proizlazi iz doba kada se čili dopremao iz portugalskih i španskih kolonija u Južnoj Americi, Inidiji i Africi, gde se i danas uzgaja.[3]
Čili ima izvanredno oštar ukus, pa je dvadesetak puta jači od obične ljute paprike. Ukus mu je međutim manje aromatičan i pikantan, boja mnogo bleđa. Glavni sastojak koji mu daje specifičnu ljutinu je kapsaicin, materija koja pokazalo se snižava nivoe holesterola i triglicerida u krvi, sprečava grušanje krvi, jača imunitet i ima afrodizijačka, antibakterijska i fungicidna svojstva.
Upotrebljava se za začinjanje jela od povrća, pikantnih umaka, namaza, kao dodatak kravljem siru, variva od paprika i pasulja, a važni je sastojak popularnog meksičkog jela chili con carne. Sastavni je deo svih ljutih pikantnih umaka poput karija, tabasko umaka, meksičkih salsa. Može se kombinovati i sa slatkim namirnicama.
Čili u ishrani[уреди | уреди извор]
Čili, sveži ili u prahu, koristi se prvenstveno kao začin u pripremi slanih jela, ali i deserata i napitaka.U svim svetskim kuhinjama poznati su ljuti umaci sa čilijem. Indonezija ima začinski prilog sambal od slatke paprike, čilija i ribljeg umaka, Tajland ljuti umak nam prik, Meksiko salsu, umak na bazi rajčice s lukom, svežim kolijanderom i čilijem. Za marinadu mesa za roštilj može se pripremiti i "čili džem", umak od slatke crvene paprike, čili papričica, luka, ulja, šećera i limunova soka.
Čili kao lek[уреди | уреди извор]
Američki starosedeoci od davnina upotrebljavaju čili papriku kao lek. Koristi se i u indijskoj,kineskoj, japanskoj i korejskoj medicini, za stimulaciju apetita, bolove u mišićima i povreda. U Evropi i Americi koriste se preparati za spoljašnju uporabu- melemi, gelovi i obloge, za smanjenje bolova vezanih za osteoartritis, reumatoidni artritis, bolove u mišićima i zglobovima i za poboljšanje cirkulacije. Capsaicin papričicama daje ne samo ljutinu, nego i posebna lekovita svojstva zbog kojih ih možemo svrstati među najzdravije namirnice svijeta. Pokazalo se da ljute papričice smanjuju razinu holesterola i triglicerida te sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka. Kulture koje široko primjenjuju čili imaju puno manji postotak srčanih bolesti, moždanog udara i tromboze. Prema ayurvedi, ljuti ukus stimulira apetit i poboljšava probavu. Hrana koja se dobro probavlja daje telu neophodne nutrijente i energiju, dok hrana koja se ne probavlja dobro, stvara toksine. Zbog toga, prema ayurvedi, dobra probava je ključna za naše zdravlje. Redovni unos čilija može sprečiti dijabetes tipa 2. Studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, govori o tome da redovni unos čilija smanjuje potrebu organizma za lučenjem insulina kojim se smanjuje nivo šećera u krvi nakon obroka.
Istorija[уреди | уреди извор]

Capsicum plodovi su bili deo ljudske ishrane od oko 7.500 p. n. e, i jedan su od najstarijih kultiviranih useva u Amerikama.[4] Kultiviranje čilija vodi poreklo iz severoistočnog Meksika od pre nekih 6.000 godina.[5][6] Čili je bio jedna od prvih samo-oprašivanih useva kultiviranih u Meksiku, Centralnoj Americi, i delovima Južne Amerike.[4]
Galerija[уреди | уреди извор]
Reference[уреди | уреди извор]
- ^ The Plant List, Capsicum annuum L.
- ^ „HORT410. Peppers – Notes”. Purdue University Department of Horticulture and Landscape Architecture. Архивирано из оригинала на датум 26. 12. 2018. Приступљено 20. 10. 2009. »Common name: pepper. Latin name: Capsicum annuum L. ... Harvested organ: fruit. Fruit varies substantially in shape, pericarp thickness, color and pungency.«
- ^ Dasgupta, Reshmi R (08. 05. 2011). „Indian chilli displacing jalapenos in global cuisine – The Economic Times”. The Times Of India.
- ^ а б Bosland, P. W. (1998). „Capsicums: Innovative uses of an ancient crop”. Ур.: J. Janick. Progress in New Crops. Arlington, VA: ASHS Press. стр. 479—487. Приступљено 23. 12. 2010.
- ^ Kraft, K. H.; Brown, C. H.; Nabhan, G. P.; Luedeling, E.; Luna Ruiz, J. D.; Coppens d'Eeckenbrugge, G.; Hijmans, R. J.; Gepts, P. (2014). „Multiple lines of evidence for the origin of domesticated chili pepper, Capsicum annuum, in Mexico”. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 111 (17): 6165—6170. PMC 4035960
. PMID 24753581. doi:10.1073/pnas.1308933111.
- ^ „Birthplace of the domesticated chili pepper identified in Mexico”. EurekaAlert, American Association for the Advancement of Science. 21. 04. 2014.
Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]
- WildChilli.EU All about Wild Chili's / Capsicums / Peppers
- Plant Cultures: Chilli pepper botany, history and uses
- The Chile Pepper Institute of New Mexico State University
- Capsicums: Innovative Uses of an Ancient Crop
- Chilli: La especia del Nuevo Mundo (Article from Germán Octavio López Riquelme about biology, nutrition, culture and medical topics. In Spanish)
- The Hot Pepper List List of chilli pepper varieties ordered by heat rating in Scoville Heat Units (SHU)