Гугл

Из Википедије, слободне енциклопедије
Не поистовећивати са Гуголом.
Гугл
Јавна
Делатност Интернет, рачунарски софтвер
Основано 27. септембар 1998.
Менло Парк, САД
Оснивачи Сергеј Брин
Лари Пејџ
Седиште Маунтин Вју, САД
Руководиоци
Сундар Пичај
Производи Списак Гугл производа
Приход Раст 23,651 милијарди долара (2009)[1]
Оперативни приход
Раст 8,312 милијарди долара (2009)[1]
Профит Раст 6,520 милијарди долара (2009)[1]
Укупна актива Раст 40,49 милијарди долара (2009)[1]
Укупан капитал Раст 36,004 милијарди долара (2009)
Број запослених
Раст 21.805 (2010)[2]
Матична компанија
Независна (1998-2015)
Алфабет (2015-данас)
Веб-страница www.google.com


Координате: Седиште компаније: 37º 25′ 20″ СГ Ш, 122º 05′ 04″ ЗГД
Google je američka multinacionalna korporacija specijalizirana u internetskim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i softver, dok se veći dio profita ostvaruje preko AdWordsa.[3][4]

Google su osnovali Larry Page i Sergey Brin dok su bili na doktorskom studiju na Univerzitetu Stanford. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",[5] a njihov neslužbeni slogan je bio "Don't be evil"[6][7] (((bs))).

2004, Google se premjestio u novo sjedište u mjestu Mountain View, Kalifornija, koje je nazvano Googleplex.[8]

Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van Googleove pretraživačke mašine. Oni nude internetske servise kao što su softver za produktivnost uključujući email (Gmail), internetsko spremanje podataka (Google Drive), uredski paket (Google Docs) i društveni mrežni servis (Google+). Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj Android mobilnog operativnog sistema i samo-preglednički Chrome OS[9] za netbook poznat kao Chromebook. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima[10] u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"[11] Nexus uređaja i kupljenog Motorola Mobility u maju 2012.[12] U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu Kansas za opremanje Google Fiber radio servisa.[13]

Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)[14] i upravlja sa preko milijardu zahtjeva za pretragu[15] i oko 24 petabajta korisnički-generisanih podataka svaki dan (od 2009).[16][17][18][19] U decembru 2013, Alexa je označila google.com kao najposjećeniji web-sajt u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su YouTube i Blogger.[20] Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, ukljujčujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorsko pravo, cenzura i privatnost.[21][22]

Historija[уреди]

Google je započeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata Larry Pagea i Sergeya Brina kada su oba bili na doktorskom studiju na univerzitetu Stanford u Stanfordu, Kalifornija.[23]

Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.[24] Nazvali su ovu novu tehnologiju PageRank; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.[25][26]

Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane Robin Li već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bofovanje sajtova kao i rangiranje stranica.[27] Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.[28] i korištena kasnije kada je Li osnovao Baidu u Kini.[29][30]

Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.[31][32][33] Eventualno, oni su izmjenili ime u Google, koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "googol",[34][35] broj jedan je praćen sa stotinu nula, što je odabrano da potpiše da je pretraga težila omogućiti veliki kvantitet informacija.[36] Sprva, Google je pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, sa domenama google.stanford.edu i z.stanford.edu.[37][38]

Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,[39] a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bazirana je u prijateljevoj garaži (Susan Wojcicki[23]) u Menlo Parku, Kalifornija. Craig Silverstein, kolega PhD student na Stanfordu, bio je prvi uposlenik.[23][40][41]

U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put - 8,4%-ni rast od maja 2010. (931 million).[42] U januaru 2013, Google je objavio da je zaradio US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.[43]

Finansiranje i inicijalne javne ponude[уреди]

Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards
Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.[44]

Prva sredstva za Google bila su u augustu 1998. doprinos od 100.000$ od Andyja Bechtolsheima, suosnivača Sun Microsystemsa, što je dato prije nego je Google inkorporiran.[45] Rano u 1999. godini, dok su doktoranti, Brin i Page odlučili da je pretraga koju su razvijali uzimala puno vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za $1 million. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao Vinoda Khosla, jednog preduzetnog kapitaliste firme Excite, nakon što je pregovarao sa Brinom i Pageom oko cifre od $750.000. 7. juna 1999, $25 milionska runda finansijskih sredstava je najavljena,[46] sa većim investitorima uključujući preduzetne kapitalne firme Kleiner Perkins Caufield & Byers i Sequoia Capital.[45]

Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i Eric Schmidt složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina - do 2024. godine.[47] Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.[48][49] Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili Morgan Stanley i Credit Suisse, potpisnici ugovora.[50][51] Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.[52] U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.[53] Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. Yahoo!, konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.[54]

Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na zaposleničko smanjenje dobitka zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.[55] Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prem potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.[56] Godine 2005, članci u The New York Times i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.[57][58][59][60] U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je dizajnirao "Šefa kulture", koji također služi funkciju "Direktor za ljudske resurse". Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren prema sržnim vrijednostima na kojima je kompanija osnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.[61] Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.[62][63]

Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su pogađale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,[64] prvenstveno zbog jakih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.[65] Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.[65] Kompanija je upisana na NASDAQ berzi pod satnim simbolom GOOG, a na Frankfurtovoj berzi pod satnim simbolom GGQ1.

Rast[уреди]

U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u Palo Alto, Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka Silikonske doline.[66] Sljedeće godine, nasuprot Pageove i Brinove početne opozicije prema reklamno-profitnoj pretraživačkoj mašini,[67] Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.[23] U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo zasnovane na tekstu. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo 5 centi po kliku.[23]

Ovaj model prodavanja na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na stranici Goto.com, Idealab spin-off kojeg je kreirao Bill Gross.[68][69] Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava kompanijinog plati-po-kliku and bidding patents. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u Yahoo! Search Marketing. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.[70]

Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.[71] Patent je službeno dodijeljen u Stanford Univerzitet i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003, nakon prerasta dvije druge lokacije, kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije Silicon Graphics na 1600 Amphitheatre Parkway u Mountain View, Kalifornija.[72] Kompleks je postao poznat kao Googleplex, igra riječi od googolplex, broj koji jedinicu slijedi googol nula. Googleplex interijere su dizajnirali Clive Wilkinson Arhitekti. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.[73] Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u Merriam-Webster Collegiate Dictionary i Oxford English Dictionary, označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."[74][75]

2013 naovamo[уреди]

Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva Calico 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea Arthur Levinson. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".[76]

Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.[77] Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.[78] Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom Yahoo! Search iz 2005 smatra se razlogom.[79][80]

Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013 i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju Facebook, Intel i Microsoft. Vođena od strane Sir Tim Berners-Leeja, A4AI se bori napraviti internetski pristup dostupnijim tako da je pristup proširen u svijetu u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa Internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.[81]

Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. naveden je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, rast od 12 procenata u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.[82]

U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m2) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.[83]

U oktobru 2014, prema Interbrand rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza Applea) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.[84]

Nabavke i partnerstva[уреди]

Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male poduhvatne firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio Keyhole, Inc.[85] Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao trodimenzionalni prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u Google Earth u 2005. Google je stekao Urchin Software u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod (zajedno sa idejama od Adaptive Path's 'Measure Map') da kreira Google Analytics u 2006.

U oktobru 2006, Google je objavio da je nabavio sajt za razmjenu video snimaka YouTube za US$1,65 milijardi u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.[86] Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisani kao "nematerijalni" u regulatornom smislu.[87] U junu 2008, članak magazina Forbes je predstavio 2008. YouTubeov prihod od US$200 miliona, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.[88]

13. aprila 2007, Google je postigao sporazum o kupovini DoubleClicka za $3,1 milijardu, dajući Googleu vrijedne veze koje je DoubleClick imao sa Web izdavačima i reklamnim agencijama.[89] Kasnije iste te godine, Google je kupio GrandCentral za $50 miliona.[90] Sajt će kasnije biti izmijenjen u Google Voice. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa On2 Technologies za $106,5 miliona.[91] Google je također kupio Aardvark, pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".[92] U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.[93]

U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa NASA-ovim Ames istraažnim centrom za izgradnju 1.000.000 sq ft (93.000 m2) ureda.[94] Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, nanotehnologiju, distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom Sun Microsystems u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.[95]

Kompanija je imala partnerstvo sa AOL-om[96] radi poboljšanja međusobnih video pretraživačkih servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove .mobi vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno sa ostalim kompanijama uključujući i Microsoft, Nokia i Ericsson.[97] Google bi kasnije pokrenuo "AdSense for Mobile", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.[98] Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i Fox Interactive Media od News Corporation ušli su u $900 milioniti sporazum radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže MySpace.[99]

U 2007, Google je počeo sponzorirati NORAD Tracks Santa, isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,[100] koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D po prvi put.[101] Googleov servis YouTube dao je NORAD Tracks Santa vlastiti kanal.[102]

U 2008, Google je razvio partnerstvo sa GeoEye da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-rezolutivnim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz Vandenberg Air Force Base 6. septembra 2008.[103] Google je također najavio u 2008 da hostira arhivu fotografija magazina Life Magazine. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.[104] Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.[105]

U 2010, Google Energy napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u Sjevernoj Dakoti. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megawatta snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma NextEra Energy Resources, će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20-procentni udio u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.[106] U februaru 2010, Federal Energy Regulatory Commission (FERC) dopustila je Googleu autorizaciju da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.[107] Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.[108] Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megawatta Happy Hereford vjetroelektrana.[109]

Također 2010, Google je kupio Global IP Solutions, Norvešku kompaniju koja omogućava web-bazirane telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.[110] 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže AdMob. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.[111] Google je dobio kompaniju za neodređen iznos.[112] U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megawatta energije za 20 godina.[113]

4. aprila 2011, The Globe and Mail objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada Nortel Networks patenata.[114]

15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti Motorola Mobility za $12,5 milijardi[115][116] subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.[117] Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja Narodne Republike Kine.[118]

Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,[119] uglavnom Applea i Microsofta[117] i da omogući da nastavi da besplatno nudi Android.[120] Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi sa Googleovom strategijom. 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.[121] 10. decembra 2012, Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi Flextronics za $75 miliona.[122] Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.[123] 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home business diviziju firme Motorola Mobility firmi Arris Group za $2.35 milijardi u kešu i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Group koja vrijedi $300 miliona.[124]

5. juna 2012, Google je objavio da je kupio Quickoffice, kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.[125]

6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.[126]

Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa Waze desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".[127]

Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa Securities Exchange Commission (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.[127][128][129]

Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.[130] Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.[131]

26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini DeepMind Technologies, privatnu firmu umjetne inteligencije iz Londona. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igricama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.[132] Web-sajt za tehnološke vijesti Re/code objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.[133][134] Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.[135]

29. januara 2014, Google je objavio da prodaje svoju Motorola Mobility jedinicu kineskom Lenovu, za $2,91 milijardu. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.[135] Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od $12,5 milijardi kada je Google kupio Motorola Mobility. Cijena od $2,91 milijardi sadržana od $660 miliona u kešu, $750 miliona u redovnim dionicama Lenova i $1,5 milijardi 3-godišnjih mjenica.[136]

U martu 2014, Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igrice, Green Throttle Games, koji su razvili Bluetooth upravljač za igrice za Android.[137] U maju 2014, Google je objavio da je kupio Quest Visual, kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.[138] U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje Skybox Imaging za $500 miliona.[139] U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis Songza.[140]

Lobiranje[уреди]

U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.[141]

Googleovi podatkovni centri[уреди]

Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u Tajvanu.[142] In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, Hong Kong i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.[143][144]

U oktobru 2013, The Washington Post je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom MUSCULAR.[145][146] Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.[147] Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.[148]

Proizvodi i servisi[уреди]

Шаблон:Također pogledajte

Reklamiranje[уреди]

Google na ad-techu; London, 2010.

Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.[149] U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.[150] Koristeći tehnologiju od kompanije DoubleClick, Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.[151][152]

Google Analytics dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.[153] Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov AdWords dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google AdSense, dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.[154]

Jedna od kritika ovog programa je mogućnost prevare s klikanjem, koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.[155]

U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame Oceana, neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."[156] Politika je kasnije izmijenjena.[157] U junu 2008, Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim web stranicama. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog antimonopolske zabrinutosti od strane američkog ministarstva pravde. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.[158][159] U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira tehnološke demoe Googleovih proizvoda.[160]

Pretraživač[уреди]

Glavni članak: Google pretraga
Googleova početna stranica 22. decembra 2013.

Prema istraživanju tržišta kojeg je objavio comScore u novembru 2009, Google pretraga je dominantna pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, sa tržišnim udjelom od 65,6%.[161] Google indeksira milijarde[162] web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i operatora.

Godine 2003, The New York Times se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov keš sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.[163] U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u Nevadi presudio je u korist Googlea u slučajevima Field v. Google i Parker v. Google.[164][165] Publikacija 2600: The Hacker Quarterly je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova instant pretraga, neće tražiti.[166]

Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.[167] Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i National Security Agency (NSA), te Centralne obavještajne agencije (CIA).[168]

Google također hostira Google Books. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. Authors Guild, grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.[169] Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.[170] Dalje, Pariški građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière (Éditions du Seuil) iz baze podataka.[171] U konkurenciji sa web-sajtom Amazon.com, Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.[172]

21. jula 2010, u odgovoru na Bing, Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu thumbnailove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.[173]

Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.[174]

Alati za produktivnost[уреди]

Gmail, besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva beta program 1. aprila 2004,[175] i postao generalno dostupan 7. februara 2007.[176] Servis je nadograđen sa beta statusa 7. jula 2009,[177] s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.[178] Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim gigabajtom raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.[175] Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.[179]

Gmail koristi AJAX, programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.[180] Steve Ballmer (Microsoftov bivši CEO),[181] Liz Figueroa,[182] Mark Rasch,[183] i urednici Google Watcha[184] kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi kako mail poslat prema ili sa Gmaila se ne čita od strane čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.[185]

2004, Google je počeo hosting projekt za softver otvorenog koda, nazvan Google Code, koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. Google Docs, drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao Microsoft Word. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.[186] 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,[187] koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.[188]

Proizvodi za preduzeća[уреди]

Google's search appliance
Googleova pretraga (aparat) na 2008 RSA Conference

Google Search Appliance je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.[23] Google je pokrenuo Mini tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.[189]

Google Apps dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao Gmail i Google Docs, u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio Postini[190] i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps[191] pod imenom Google Postini Services.[192]

Ostali proizvodi[уреди]

Nexus 5, posljednji "Google Phone"

Google Translate je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.[193] Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.[194] Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.[195]

Google je pokrenio svoj Google News servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.[196] U martu 2005, Agence France Presse (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.[197]

U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om EarthLink. Velike telekomunikacijske kompanije poput Comcasta i Verizona protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist Vint Cerf krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.[198] Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View, Kalifornija.[199]

U 2010, Google je objavio projekt Google Fiber sa planovima da izgradi ultra-visoko-brzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.[200] 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.[201] U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.[13]

U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za Appleov iPhone.[202][203][204] Projekat, nazvan Android, ispostavilo se da nije telefon nego operativni sistem za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao open source projekat pod Apache 2.0 licencom.[205] Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, T-Mobile je izdao G1, prvi Android telefon.[206] 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan Nexus One.[207] Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.[208]

Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala Google Wave kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za Google Chrome, open source internetski preglednik,[209] koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio Google Chrome OS, open source Linux-bazirani operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.[210][211]

Google Goggles jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem QR kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.[212] Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.[213]

U 2011, Google je najavio Google Wallet, mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.[214] Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu nazvanu Google+.[215] 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.[216] Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.[217]

Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa Chromecast koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.[218]

U 2013, Google je pokrenuo Google Shopping Express, servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.[219]

3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.[220]

Korporativni poslovi i kulture[уреди]

Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together
Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea Eric Schmidt sa Sergeyom Brinom i Larryjem Pageom (s lijeva na desno) u 2008.

Na Fortune magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012[221][222][223] te četvrti u 2009. i 2010.[224][225] Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.[226] Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava."[227]

Zaposlenici[уреди]

Od 2013, Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),[228] među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.[229]

Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.[230]

U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se Facebooku[231] zajedno sa Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.[232] U martu 2008, Sheryl Sandberg, tadašnja podpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.[233] U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na Netshops.[234] 4. aprila 2011, Larry Page postaje CEO dok Eric Schmidt postaje Executive Chairman u Googleu.[235] U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, Marissa Mayer, napušta Google da postane Yahoo!-ov CEO.[236]

Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"
Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.[237]

Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu Innovation Time Off, gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.[238] U razgovoru na Stanford Univerzitetu, Marissa Mayer, Googleov podpredsjednik za Search Products and User Experience do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od Innovation Time Offa.

Googleplex[уреди]

Glavni članak: Googleplex
Bašta kampusa u Google Montana View
Google Mountain View, dinosaur 'Stan'
Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom

Googleovo sjedište u Mountain View, CA, referirano je kao "Googleplex", kao igra riječi termina za broj googolplex i sjedišta koje se naziva komplex zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand klavir, bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.[239] Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.[240]

Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.[241]

Tokom 2006, Google se preselio u 311.000 sq ft (28.900 m2) uredskog prostora u New York City, na 111 Eighth Avenue, Manhattan.[242] Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.[242] Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.[243] Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.[244] Od septembra 2013, Googleov ured na istočnoj obali je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.[245]

U novembru 2006, Google je otvorio urede na Carnegie Mellon kampusu u Pittsburghu, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i smartphone aplikacija i programa.[246][247]

Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u Ann Arbor, Michigan.[248] Ostale lokacije ureda u SAD uključuju Ann Arbor, Michigan; Atlanta, Georgia; Austin, Texas; Boulder, Colorado; Cambridge, Massachusetts; New York City; San Francisco, California; Seattle, Washington; Reston, Virginia, te Washington, D.C. Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda.

Google's NYC office building
Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.[242]

U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade solarnih panela za omogućavanje do 1,6 megawatta elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.[249] Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.[249] Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.[250][251] Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od R. J. Widlara, inženjera koji je radio za firmu National Semiconductor.[252] Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u Harper's Magazine jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "Don't be evil" mottoa i svoje javne energy-saving kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.[253]

Google Doodle[уреди]

Glavni članak: Google Doodle

Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju početnu stranicu koja teži da obilježi godišnjice, događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov Doodle bio je u čast Burning Man Festivalu iz 1998.[254][255] Doodle su dizajnirali Larry Page i Sergey Brin da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu Dennisa Hwanga da dizajnira logo za Bastille Day u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".[256]

Filantropija[уреди]

Glavni članak: Google.org

Godine 2004, Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju Google.org, sa početnim fondom od $1 milijardu.[257] Misija organizacije je da kreira svijest o klimatskim promjenama, globalnom javnom zdravju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog plug-in hibridnog električnog automobila koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio Larry Brillianta kao izvršnog direktora programa u 2004,[258] and the current director is Megan Smith.[259]

Godine 2008, Google je predstavio svoj "projekt 10100" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.[260] Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,[261] Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.[262]

U 2011, Google je donirao 1 milion eura za Međunarodnu matematičku olimpijadu da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).[263] U julu 2012, Google je pokrenuo "Legalize Love" kampanju u podršci za prava homoseksualaca.[264]

Izbjegavanje poreza[уреди]

Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.[265] Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu transfernih cijena.[266]

Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u Ujedinjenom Kraljevstvu, predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."[267] U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.[268]

Googleov potpredsjednik Matt Brittin svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.[269]

Okolina[уреди]

Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.[270][271] Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.[272]

U junu 2013, Washington Post je izjavio da je Google donirao US$50.000 za Competitive Enterprise Institute, libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.[273]

U julu 2013, izjavljeno je da je Gugl ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za Oklahoma Senatora Jim Inhofe, koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".[274]

Također pogledajte[уреди]

Reference[уреди]

Шаблон:Refspisak

Vanjski linkovi[уреди]

Спољашње везе[уреди]

Више информација на тему
Гугл
пронађите на Википедијиним сестринским пројектима:
Претражите Оставу Медији на Остави
Претражите Викивести Актуелности на Викивестима