KoBSON

С Википедије, слободне енциклопедије
(преусмерено са Кобсон)
Konzorcijum biblioteka Srbije za objedinjenu nabavku

Konzorcijum biblioteka Srbije za objedinjenu nabavku (KoBSON) je novi oblik organizovanja biblioteka Srbije. Inicijativu za formiranje Konzorcijuma su pokrenule novembra 2001. godine vodeće naučne biblioteke u Srbiji:

Osnovni ciljevi udruživanja su:

  • optimizovana nabavka stranih naučnih informacija
  • prelazak sa papirnih izdanja na elektronska
  • unapređenje pristupa elektronskim informacijama
  • promocija domaćeg naučnog izdavaštva

Za predstavnika u pregovorima, kako sa izdavačima tako i sa nadležnim Ministarstvom određena je Narodna biblioteka Srbije - Centar za naučne informacije, načelnik mr Biljana Kosanović (dobitnica nagrade "Marija Ilić Agapova" za najboljeg bibliotekara u 2010. godini).

Šta sve KoBSON radi[уреди | уреди извор]

  • obezbeđuje novčana sredstva za nabavku naučnih informacija, promociju ili edukaciju, putem projekata u zemlji i inostranstvu
  • upravlja pribavljenim novčanim sredstvima
  • odlučuje o nabavci naučnih informacija, nakon anketiranja svih zainteresovanih članica i detaljne analize
  • pregovara sa izdavačima (dobavljačima) časopisa i baza podataka u cilju što povoljnije nabavke
  • potpisuje licencne ugovore o korišćenju pretplaćenih servisa
  • kreira, ažurira i održava veb stranicu dostupnu svim krajnjim korisnicima u Srbiji
  • instalira i održava sve mrežne baze podataka na centralnom računaru, a koje moraju biti dostupne svim korisnicima
  • prati iskorišćenost nabavljenih naučnih informacija i o tome izveštava finansijere Konzorcijuma

Jednom rečju KoBSON je elektronska biblioteka naučno-istraživačke zajednice Srbije.

Dostupnost[уреди | уреди извор]

KoBSON portal dostupan je bez ikakve nadoknade i autentifikacije svima sa akademskog IP domena u Srbiji. Neophodno je u internet browser-u podesiti proxy server odgovarajućeg univerziteta.

Od 2004. godine korisnicima je omogućen i udaljeni pristup ("od kuće", posredstvom komercijalnog provajdera) i to pod istim uslovima kao i iz IP prostora akademske mreže. Praćenje korišćenosti KoBSONa ukazuje da oko 30% naših korisnika koristi informacione izvore izvan uobičajenog radnog vremena (noću, vikendom, praznikom). U ovom režimu do danas imamo registrovanih 9500 istraživača iz Srbije, što je oko trećine ukupnog broja registrovanih istraživača prema poslednjem popisu Republičkog zavoda za statistiku. Jedini dopunski zahtev sastoji se u tome da korisnik potpiše licencu kojom se obavezuje da će se pridržavati pravila korišćenja. Pravo na ličnu licencu imaju svi zaposleni u akademskim i naučnim institucijama čiji je osnivač Republika Srbija, kao i stipendisti Ministarstva nauke. Dobijanje licence je besplatno.[1]

Istorijat[уреди | уреди извор]

Prva veb stranica za objedinjavanje svih informacija o naučnim časopisima pojavila se 12. oktobra 2001. godine, i u sebi je sadržala podatke o dostupnim časopisima u papirnoj formi (InoČas), i početnim aktivnostima vezanim za formiranje konzorcijuma. Zaštitne boje KoBSONa su tada određene, i sa manjim "iskakanjima" su se zadržale do danas. Godina 2002. se može smatrati godinom rođenja KoBSONa. Te godine je prvi put dobijen bužet od Ministratsva za nauku i KoBSON je postao članica eIFL-a. To je i godina kada je zvanično formiran konzorcijum i postaje prepoznatljiv pod imenom KoBSON. Veb stranica u novom ruhu pojavila se 20. novembra 2002. godine. Naredne godine KoBSON dobija ozbiljan budžet od Ministarstva, kupljen je novi server i za dizajn veb stranice bio je angažovan profesionalni dizajner. Stranica se pojavila 11. decembra 2003. Dizajn stranice nije menjan do 2009. godine, samo su unapređivane usluge. Značajna je i godina 2005. kada je omogućen udaljeni pristup ("od kuće"), što je doprinelo većoj posećenosti i iskorišćenosti. KoBSON danas ima grupu prijatelja, a koje koristi prilikom unapređivanja svojih usluga. Oni su posebno doprineli u formiranju poznate "zeleno-plave" tabele koja prikazuje pozicije časopisa u okviru naučnih disciplina.[2]

Finansiranje[уреди | уреди извор]

Iako krajnji korisnici, a i bibliotekari, doživljavaju da je sve preko KoBSONa "za džabe", to je daleko od realnosti. Celokupan sistem pretplate finansira se isključivo preko Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj. Na kraju svake godine usaglašavaju se predlozi KoBSONa prikupljeni na osnovu zahteva krajnjih korisnika i veličine budžeta Ministarstva za nauku. Konačnu odluku o visini izdvojenih sredstava kao i o izvorima koji će se pretplatiti donose predstavnici Ministarstva. KoBSON ima obavezu da polaže račune Ministarstvu kao finansijeru o svojoj opravdanosti i efikasnosti, što i čini redovnim izveštavanjem.

Nabavka je potpuno podređena potrebama istraživačkih institucija u zemlji. Godišnjim pretplatama je, do ove godine, prethodila anketa koja se sprovodila preko biblioteka zainteresovanih institucija.

Rezultati[уреди | уреди извор]

Dosadašnja iskustva iz rada KOBSON-a vrlo su povoljna. Za manje novca nego u prošlosti sada se u Srbiji pretplaćuje znatno više međunarodnih naučnih časopisa, uključujući i one najvišeg kvaliteta. Uspešnost KOBSON-a vidljiva je i na međunarodnom planu. U prvoj godini delovanja KoBSON je u okviru eIFL-a zauzimao 32. mesto od 40 zemalja s obzirom na odnos broja preuzetih članaka i cene pretplaćenih izvora, što se koristi kao pokazatelj uspešnosti članica. Danas zauzimamo 4. mesto. Dodatno, prema istraživanjima UNESCO-a o pristupu naučnoj literaturi, Srbija predstavlja lidera u regionu. KoBSON trenutno obezbeđuje korisnicima preko 35.000 stranih naučnih časopisa u elektronskoj ili papirnoj formi. Kolekcija časopisa koja se nudi korisnicima u Srbiji se u visokom procentu prepokriva sa listom časopisa Web of Science , a koji obuhvata objektivno najznačajnije svetske časopise. Taj izvor se u mnogim svetskim bibliotekama koristi za vrednovanje kolekcije.

Članstvo u eIFL-u[уреди | уреди извор]

KoBSON je 2002. godine pristupio međunarodnom konzorcijumu eIFL (Electronic Information for Libraries), kako bi bile iskorišćene mogućnosti udruženog nastupa u nabavci. eIFL okuplja zemlje u tranziciji, a pri objedinjavanju pretplate uvažava platne mogućnosti članica izražene nacionalnim dohotkom. Članstvo u eIFL-u omogućava praćenje novina u elektronskom naučnom izdavaštvu, kao i sticanje neophodne rutine u ostvarivanju prava u odnosima sa izdavačima.

Reference[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]