Уснула Венера, Ђорђоне.
ПЕСАК II – БИЉЕШКЕ
„
|
У сликарству једни виде духовно-оплемњујућу човјекову дјелатност, а други изговор за декорацију. У сваком случају, апстрактна сликарска дјела боље стоје уз софу у савременој дневној соби.
|
”
|
— Славен Косановић
|
„
|
Највећи проблем данашњег човјека је у томе што он у ствари „не зна” шта је то што „не зна”.
|
”
|
— Славен Косановић
|
„
|
…neque concipere aut edere partum mens potest nisi ingenti flumine litterarum inundata. („...дух није кадар нити да зачне нити да донесе плод уколико није преплављен силном реком књижевне учености.”)
|
”
|
— Петроније с. 118
|
„
|
Можда ће људи ускоро схватити да не постоји никаква патриотска уметност и патриотска наука. Обе припадају, као и све добро, читавом свету и могу да се унапређују само општим и слободним међусобним деловањем свих људи који живе у једном времену, уз стално узимање у обзир онога што нам је претекло и познато од прошлог.
|
”
|
— Гете
|
„
|
И времена распадања и пропасти имају своје свето право на наше саосећање.
|
”
|
— Jacob Burckhardt (Јакоб Буркхарт)
|
„
|
Ancient without Modern is a stumbling-block, Modern without Ancient is foolishnes utter and irremediable („Старо без Модерног је камен смутње, Модерно без Старог је крајња и непоправљива глупост”).
|
”
|
— Џорџ Сентсбери (George Saintsbury)
|
„
|
Un libro de ciencia tiene que ser de ciencia; pero también tiene que ser un libro. („Научна књига мора бити научна; али такође мора бити књига.
|
”
|
— José Ortega y Gasset (Хосе Ортега и Гасет)
|
A ako ti kažeš da vid sprečava uporno i tanano saznanje duha kojim se prodire u božanske nauke i da je takva prepreka navela nekog filozofa da se liši vida, odgovaram da oko, kao gospodar čula, vrši svoju dužnost stvarajući prepreke za smetene i lažljive, ne u pogledu nauke, već u pogledu rasprava koje se vode uvek uz veliku viku i pokrete ruku; a isto bi trebalo da radi i sluh koji je time više uvređen, jer on teži skladu u kome bi učestvovala sva čula. A ako je taj filozof izvadio oči da ukloni prepreku za svoje rasprave, sad znaj da je takav postupak bio drug njegovog mozga i njegovih rasprava, jer je sve to ludost. Zar nije mogao zatvoriti oči kad je padao u jarost i držati ih zatvoreno toliko dugo dok se taj bes ne stiša? Ali lud je bio čovek, i luda je rasprava, a najluđe vađenje očiju.
[Leonardo da Vinči, Traktat o slikarstvu (12. Koja je veća šteta za ljudski rod – izgubiti oko ili uho)]
Sokrat. Jer, evo, Fedre, pismo ima u sebi nešto čudnovato i u tome ono zaista liči na slikarstvo: ta i proizvodi slikarske umetnosti stoje pred nama kao da su živi, ali ako ih nešto upitaš, oni sasvim dostojanstveno ćute. Isti je slučaj i kod slova: čovek bi pomislio da govore kao da nešto razumeju, a ako ih upitaš da shvatiš nešto od onoga što se govori, svagda kazuju jedno te isto. A potom: kad su jedanput napisana, svaka reč tumara ovamo i onamo isto tako k onima koji je ne razumeju kao i onima kojima nije namenjena, pa se ne zna s kim treba govoriti, a s kime ne. A zlostavljana i nepravično ružena uvek treba roditelje kao pomoćnika: jer sama niti može sebe odbraniti niti sebi pomoći.
Fedar. I to si sasvim pravo rekao.
Sokrat. A šta? Drugu reč da ogledamo, ovoj rođenu sestru, ne samo na koji način postaje nego koliko je po prirodi bolja i moćnija od ove?
Fedar. Koja je to i kako veliš da postaje?
Sokrat. Ona koja se s poznavanjem stvari upisuje u dušu onoga koji uči, i ume sama sebe da brani i zna govoriti i ćutati s kojima treba.
Fedar. Misliš na živu reč onoga koji zna, a čija bi se pisana reč mogla s pravom obeležiti kao senka žive.
[Platon, Fedar, LX, prevod dra Miloša Đurića, „Kultura”, Beograd 1955, str. 183, 184.]
Klasična umetnost – Hajnrih Velflin
Moderna i savremena umjetnost
Filozofi
Umjetnici renesanse
- Klaus Sluter (Claus Sluter) (rođen oko 1340/50. u Harlemu, Holandija — umro između 24. septembra i 30. januara 1406 u Burgundiji, današnja Francuska.)
- Jakopo dela Kverčia (Jacopo della Quercia) (rođen oko 1374. u Sijeni, Italija — umro 20. oktobra 1348. u Bolonji, Papske države)
- Rober Kampen (Robert Campin) (rođen oko 1378., Turne, Valonija, tada Francuska, danas Belgija— umro 26. aprila 1444, Turne)
- Lorenco Giberti (Lorenzo Ghiberti) (rođen oko 1378. u Pelađu, Italija — umro 1. decembra 1455 u Firenci)
- Donatelo (Donatello) (rođen oko 1386. u Firenci — umro 13. decembra 1466. u Firenci)
- Jan van Ajk (Jan van Eyck) (rođen prije 1395 u Masejku, Biskupija Liježa u Svetom Rimskom carstvu, današnja Belgija — umro oko 9. jula 1441, Brižu)
- Pisanelo (Il Pisanello) (rođen oko 1395. u Pizi, Italija — umro 1455.)
- Frančesko Skvarčone (Francesco Squarcione) (rođen oko 1395. u Padovi, Italija — umro poslije 1468. u Padovi)
- Paolo Učelo (Paolo Uccello) (rođen 1397, Pratovekio, blizu Firence — umro 10. decembra 1475.)
- Rohir van der Vejden (Rogier van der Weyden) (rođen 1399/1400 — umro 18. juna 1464 u Briselu)
- Luka dela Robia (Luca della Robbia) (rođen 1399/1400 u Firenci — umro 10. februara 1482.)
- Fra Anđeliko (Fra Angelico) (rođen oko 1400. u Vikiu, Firentinska Republika — umro 18. februara 1455. u Rimu)
- Jakopo Belini (Jacopo Bellini) (rođen oko 1400. u Veneciji — umro oko 1470. u Veneciji)
- Mazačo (Masaccio) (rođen 21. decembra 1401. u Castel San Đovaniju, danas Đovani Valdarno, blizu Firence — umro u jesen 1428. u Rimu)
- Fra Filipo Lipi (Fra Filippo Lippi) i Filipino Lipi (Filippino Lippi) — Respektivno (rođen oko 1406. u Firenci — umro 8/10. oktobra 1469. Spoleto, Papska Država) i (rođen oko 1457, Prato, Firentinska Republika — umro 18. aprila 1504. u Firenci)
- Domeniko Veneciano (Domenico Veneziano) (rođen oko 1410. u Veneciji — umro 15. maja 1461. u Firenci)
- Dirk Bauts (Dirck Bouts) (rođen oko 1415. u Harlemu, Honadija — umro 6. maja 1475. u Louvian, Brabant, današnja Belgija.)
- Antonio Vivarini (Antonio Vivarini) (rođen oko 1415. u Murano?, Republika Venecija (Mletačka Republika) — umro oko 1480.)
- Pjero dela Frančeska (Piero della Francesca) (rođen oko 1416/17. u Sansepolkru, Firentinska Republika — umro 12. oktobra 1492. u Sansepolkru)
- Andrea del Kastanjo (Andrea del Castagno) (rođen oko 1419. u Kastanjo d’Andrea, blizu Firence — umro 19. avgusta 1475. u Firenci)
- Žan Fuke (Jean Fouquet) (rođen oko 1420. u Turu, Francuska — umro oko 1481. u Turu)
- Aleso Baldovineti (Alesso Baldovinetti) (rođen 14. oktobra 1425. u Firenci — umro 29. avgusta 1499. u Firenci)
- Đentile Belini (Gentile Bellini) (rođen oko 1929. u Veneciji — umro oko 23. februara 1507. u Veneciji).
- Antonelo da Mesina (Antonello da Messina) (rođen oko 1430. u Mesini, Sicilija — umro 19. februara 1479. u Mesini)
- Đovani Belini (Giovanni Bellini) (rođen oko 1430. u Veneciji — umro 1516. u Veneciji)
- Karlo Kriveli (Carlo Crivelli) (rođen oko 1430/45 u Veneciji — umro oko 1494/95 u Ascoli Piceno, Marche)
- Diziderio da Setinjano (Disiderio da Settignano) (rođen oko 1430. u Setinjanu, Firentinska Republika — umro 1464. u Firenci)
- Nuno Gonsalveš (Nuno Gonçalves) (stvarao u periodu 1450—72.) (portugalski slikar)
- Hans Memling (Hans Memling) (rođen oko 1430/35, Seligenstadt, blizu Frankfurta na Majni — umro 11. avgusta 1494, Bruges)
- Kozme Tura (Cosmè Tura) (rođen oko 1430 u Ferari, Italija — umro 1495. u Ferari)
- Andrea Mantenja (Andrea Mantegna) (rođen 1431 u Isoli di Karturi blizu Venecije — umro 13. septembra 1506. u Mantovi.
- Braća Pollaiuolo (Antonio del Polajuolo (Antonio del Pollaiuolo): rođen 17. januara 1413/21 u Firenci — umro 1496. u Rimu) i (Pjero del Polajuolo (Piero del Pollaiuolo): rođen 1443. u Firenci — umro 1496. u Rimu)
- Mihail Paher (Michael Pacher) (rođen oko 1435. u Tirolu — umro avgusta 1498. Salzburg? Salzburška arhibiskupija.)
- Andrea del Verokio (Andrea del Verrocchio) (rođen 1435. u Firenci — umro 1488. u Veneciji)
- Meloco da Forli (Melozzo da Forlì) (rođen 1438. u blizini Ravene — umro 8. novembra 1494. u Forlì)
- Bartolome Bermeho (Bartolomé Bermejo) (rođen oko 1440 u Kordobi, Španija — umro oko 1495. u Saragosi?)
- Hugo van der Hus (Hugo van der Goes) (rođen oko 1440 — umro 1482., Roode Kloster, blizu Brisela, danas Belgija.
- Sandro Botičeli (Sandro Botticelli) (rođen 1445 u Firenci, Italija — umro 17. maja 1510. u Firenci)
- Martin Šongauer (Martin Schongauer) (rođen 1445/50, Kolmar, Alsacija, danas Francuska — umro 2. februara 1491. u Brejsahu, Baden danas Njemačka.
- Luka Sinjoreli (Luca Signorelli) (rođen 1445/50. u Kortoni, Firentinska Republika — umro 16. oktobra 1523. u Kortoni)
- Domeniko Girlandajo (Domenico Ghirlandaio) (rođen 1449. u Firenci — umro 11. januara 1494. u Firenci)
- Hijeronim Boš (Hiëronymus Bosch) (rođen oko 1450 u ’s-Hertogenbosch, Brabant, danas Nizozemska — umro 9. avgusta 1516. u ’s-Hertogenbosch)
- Peruđino (Perugino) (rođen oko 1450. Città della Pieve, blizu Peruđe, Romanja, Italija — umro februara ili marta 1523. u Fontinjanu, blizu Peruđe.
- Erkole de Roberti (Ercole de’ Roberti) takođe (Ercole da Ferrara) (rođen oko 1450. u Ferari, Papska država — umro 1496. u Ferari)
- Leonardo da Vinči (Leonardo da Vinci) (rođen 15. aprila 1452, Ančiano blizu Vinčija, Firentinska Republika — umro 2. maja 1519. u Colux, danas Clos-Lucé u Francuskoj)
- Vitore Karpačo (Vittore Carpaccio) (rođen oko 1460. u Veneciji — umro 1525/26 u Veneciji)
- Gerard David (Gerard David) (rođen oko 1460, Oudewater, Neth. — umro 13. avgusta 1523, u Brižu, danas Belgija)
- Pjero di Kosimo (Piero di Cosimo) (rođen 1426 u Firenci — umro 1521 u Firenci)
- Kventin Masejs (Quentin Massys) (rođen 1465/66, Leven, Brabant, danas Belgija — umro 1530, Antverpen)
- Andrea Sansovino (Andrea Sansovino) (rođen oko 1467. Monte San Savino, Firentinska Republika — umro 1529, Monte San Savino)
- Albreht Direr (Albrecht Dürer) (rođen 21. maja 1471., Kraljevski slobodni grad Nirnberg, Njemačka — umro 6. aprila u Nirnbergu)
- Fra Bartolomeo (Fra Bartolommeo) (rođen 28. marta 1472 u Firenci — umro 31. oktobra 1517. u Firenci)
- Luka Kranah Stariji (Lucas Cranach Stariji) (rođen 1472. u Kranahu, Biskupija Bamberga, danas Kronah, Njemačka — umro 16. oktobra 1533, Vejmar, Saks-Vejmar)
- Mikelanđelo Buonaroti (Michelangelo Buonarroti) (rođen 6. marta 1475. u Kapresu, Firentinska Republika — umro 18. frebruara 1564. u Rimu, Papska država.
- Đorđone (Giorgione) (rođen oko 1477/78, Kastelfranko Veneto, Mletačka Republika — umro oko 7. novembra 1510. u Veneciji)
- Il Sodoma (Il Sodoma — Giovanni Antonio Bazzi — de' Bazzi) (rođen 1477, Vercelli, Vojvodstvo Savoj u Italiji — umro 14/15. februara 1549 u Sijeni, Republika Sijena)
- Jan Gosart (Jan Gossart) (rođen oko 1478, Maubeuge, Francuska — umro 1. oktobra 1532, Antverpen?, Belgija)
- Albreht Altdorfer (Albrecht Altdorfer) (rođen oko 1480. — umro 12. februara 1538. Regensburg, Njemačka)
- Matijas Grinevald (Matthias Grünewald) (rođen oko 1480, Vircburg, Biskupija Vircburg, Njemačka — umro avgusta 1528. Halle, Arhibiskupija Magdeburga).
- Lorenco Loto (Lorenzo Lotto) (rođen oko 1480. u Veneciji — umro 1556 u Loretu, Papska država.
- Đovani Đirolamo Savoldo (Giovanni Girolamo Savoldo) (rođen oko 1480. u Breši, Mletačka Republika — umro oko 1548. u Veneciji)
- Frančabiđo (Franciabigio) (rođen 1482/83 u Firenci — umro 1525. u Firenci)
- Rafael (Rafael Sanzio) (rođen 6. aprila 1483. u Urbinu, Urbinovo Vojvodstvo — umro 6. aprila u Rimu, Papska Država)
- Hans Baldung (Hans Baldung) (rođen oko 1484, Švebiš Gmind, Virtemberg, Njemačka — umro 1545. Carski slobodni grad Strazbur, danas Strazbur, Francuska)
- Žan Klue (Jean Clouet) (rođen oko 1485 — umro oko 1540, Paris, Francuska)
- Sebastijano del Pjombo (Sebastiano del Piombo) (rođen oko 1485. u Veneciji — umro 21. jula 1547. u Rimu).
- Andrea del Sarto (Andrea del Sarto) (rođen 16. jula 1486. u Firenci — umro oko 29. septembra 1530., u Firenci)
- Dosso Dossi — Giovanni Francesco di Niccolò di Luteri Doso Dosi (rođen oko 1486. u Tramuskio, Mirandola, Italija — umro 1542. u Ferari, Vojvodstvo Ferare, Italija.)
- Alonso Berugete Alonso Berruguete (rođen oko 1488., Paredes de Nava, Castilja, danas Palencija, Španija — umro 1561., Toledo, Castilja)
- Ticijan (Tiziano) (rođen 1488/90, Pieve di Cadore, Mletačka Republika — Umro 27. avgusta 1576., Venecija.)
- Lukas van Lejden (Lucas van Leyden) (rođen 1489/94, Lajden, Holandija — umro oko 8. avgusta 1533., Lajden)
- Žan Kuzen Stariji (Jean Cousin l'Ancien) i Žan Kuzen Mlađi Jean Cousin le fils — Respektivno (rođen 1490, Sens, Francuska — umro 1560/61 u Parizu) i (rođen 1522, Sens, Francuska — umro 1594. u Parizu)
- Đulio Romano (Giulio Romano) (rođen 1492/99. u Rimu — umro 1. novembra 1546 u Mantovi, Vojvodstvo Mantove.)
- Jakopo Pontormo (Jacopo da Pontormo) (rođen 24. maja 1494, Pontormo, blizu Empolia, Firentinska Republika — umro oko 2. januara 1557, Firenca)
- Koređo (Correggio) (rođen avgusta 1494. u Koređu, Modena, Italija — umro 5. marta 1534. u Koređu)
- Roso Fjorentino (Rosso Fiorentino) (rođen 8. marta 1494. u Firenci — umro 14. novembra 1540. u Fontenblo, Francuska)
- Jan van Skorel (Jan van Scorel) (rođen avgusta 1495, Schoorel, blizu Alkmaar, Habsburg, Holandija — umro 6. decembra 1562, Utreht, Holandija)
- Hans Holbajn Mlađi (Hans Holbein der Jüngere) (rođen 1497/98. u Augzburgu, Biskupija Augzburga — umro 1543. u Londonu, Engleska)
- Paris Bordone (Paris Bordone — Paris Paschalinus Bordon) (rođen oko 1500. u Trevisu, Mletačka Republika — umro 19. januara 1571. u Veneciji)
- Benvenuto Čelini (Benvenuto Cellini) (rođen 1. novembra 1500 u Firenci — umro 13. februara 1571. u Firenci)
- Parmiđanino (Parmigianino — Girolamo Francesco Maria Mazzola) (rođen 11. januara 1503 u Parmi, Vojvodstvo Milana, Italija — umro 24. avgusta 1540., Kazalmađore, Kremona)
- Broncino (Il Bronzino) (rođen 17. novembra 1503 u Firenci — umro 23. novembra 1572. u Firenci).
- Frančesko Primatičo (Francesco Primaticcio) (rođen 30. aprila 1504. u Bolonji, Emilia, Italija — umro 1570. u Parizu, Francuska.)
- Nikolo del Abate (Niccolò Dell’Abate) (rođen oko 1509 u Modeni, Vojvodstvo Modene, Italija — umro 1571., Fontenblo, Francuska).
- Daniele da Voltera (Daniele da Volterra) (rođen 1509. u Volteri, Italija — umro 4. aprila 1566. u Rimu.
- Đorđo Vazari (Giorgio Vasari) (rođen 30. jula 1511. u Arecu, Italija — umro 27. juna 1574. u Firenci.)
- Fransoa Klue (François Clouet) (rođen oko 1515/20, Tur, Francuska — umro 1572. u Parizu.)
- Jakopo Basano (Jacopo Bassano) (rođen oko 1517., Bassano del Grappa, Mletačka Republika — umro 13. februara 1592, Bassano del Grapa)
- Tintoreto (Tintoretto — Jacopo Robusti) (rođen oko 1518. u Veneciji — umro 31. maja 1594. u Veneciji)
- Piter Brojgel Stariji (Pieter Bruegel Stariji) (rođen oko 1525, najvjerovatnije u Bredi Vojvodstvo Brabant, danas Holandija — umro 5/9. septembra 1569. u Briselu, Belgija)
- Đusepe Arčimboldo (Giuseppe Arcimboldo) (rođen oko 1527. u Milanu — umro 1593. u Milanu)
- Pelegrino Tibaldi (Pellegrino Tibaldi) (rođen 1527., Puria, Vojvodstvo Milana — umro 27. aprila 1596., Milano)
- Paolo Veronezе (Paolo Veronese) (rođen 1528. u Veroni, Mletačka Republika — umro 9. aprila 1588. u Veneciji)
- Đambolonja (Giambologna) — zvan i Giovanni Bologna i Jean Bologna (rođen 1529., Due, Španska Holandija, danas Francuska — umro 13. avgusta 1608. u Firenci)
- Sofonizba Angvisola (Sofonisba Anguissola) (rođena oko 1532 u Kremoni, Italija — umrla novembra 1625 u Palermu)
- Žermen Pilon (Germain Pilon) (rođen 1535. u Parizu — umro 3. februara 1590. u Parizu)
- Federiko Cukaro (Federico Zuccaro) (rođen oko 1540, San Anđelo u Vadu, Urbino, Italija — umro 20. jula 1609. Ankona, Italija)
- El Greko (El Greco) (rođen 1541 u Kandiji, Iraklion, Krit, Grčka — umro 7. aprila u Toledu, Španija)
- Nikolas Hiliard (Nicholas Hilliard) (rođen 1547. Exeter, Devon, Engleska — umro 7. januara 1619. u Londonu)
- Lavinija Fontana (Lavinia Fontana) (rođena 1552. u Bolonji — umrla 11. avgusta 1614. u Rimu.)
Literatura:
- Gombrich, E. H. Historia del Arte — Phaidon Press Limited, 1950, 1958, 1960, 1966, 1972, 1978, 1984, 1989, 1995; ISBN 84-8306-044-2
- Capítulo 12 — La conquista de la realidad — Primera mitad del siglo XV
|
|
|
За учешће на такмичењу Знамените жене (2019)
|
|
|
|