Корисник:Neda.Nisic/песак

С Википедије, слободне енциклопедије

== Deponije ==ф Deponija predstavlja tehnički objekat višestruke namene koji je tehnološki uredjen čije su osnovne namene trajno sladištenje otpada kao i privremeno deponovanje s ciljem izbistravanja tehnoloških voda. Početak životnog ciklusa jedne deponije je jasno definisan i započinje sa razmatranjem potencijalnih lokacija,ali bez definisanog veka trajanja odnosno završetka životnog ciklusa.Deponija se suštinski smatra "živim" objektom zato što se njegova izgradnja i eksploatacija obavljaju istovremeno pa je neizbežno stalnostalno dopunjavanje projekata i dodatno konstruisanje tokom niza godina.

Vrste deponija[уреди | уреди извор]

U zavisnosti od stepena uređenosti, načina eksploatisanja, namene, okruženja postoji veliki broj podela. Osnovna podela je na:

  • privremene i
  • trajne deponije.

Privremene deponije formiraju se u periodu kada postrojenje započinje sa radom,pre nego što se deponija izgradi sa namerom da se pomoću privremene deponije koriguje vremenska neusklađenost.Trajne deponije jesu objekti u koje se smešta sav otpad iz nekog postrojenja i kod dugovečnijih postrojenja po "Uredbi o odlaganju otpada na deponije"(Uredba,2010) traje najmanje 20 godina.

U pogledu uređenosti razlikuju se

  • uređene i
  • neuređene deponije.

Uređene deponije imaju definisan i dovoljan površinski i zapreminski prostor kao i definisanu tehnologiju izgradnje i hidroizolaciju,drenažni sistem itd.Neuređene deponije obično predstavljaju privremene deponije čiji je prostor neuređen s obzirom da se otpad kratkotrajno deponuje.
U pogledu stanja u kojem se industrijski otpad deponuje važi podela na:

  • suve i
  • hidraulične deponije.

Suve deponije ili odlagališta služe za deponovanje krupnozrnog materijala (iznad 5mm) koje se transportuju najčešće kamionima i trakama.Hidraulične deponije poznate kao mokre deponije služe za deponovanje fino usitnjenog otpada koji se u vidu hidromešavina i suspenzija hidraulički transportuju do mesta deponovanja. Suve deponije najčešće imaju obodne nasipe dok se mokre ne mogu formirati bez prethodnog okonturenja obodnim nasipima.

U zavisnosti od uklapanja u reljev okoline postoje:

  • ravničarske,
  • brdsko-planinske,
  • deponije u udubljenjima,
  • deponije ispod površine vode.

Principi deponovanja[уреди | уреди извор]

Kada se odluči da se otpad deponuje potrebno je formirati i urediti prostor za prihvatanje tog otpada,u formi koa se dobija na samom kraju tehnološkog procesa ili se najpre otpad prevodi u neki podesniji oblik za deponovanje. Pri formiranju prostora moraju biti ispoštovani sve tehničke i zakonske norme i zakoni i da se pritom ne ugroze urbanistički i sociološki uslovi uz prihvatljivu investicionu cenu.Razvijeni su brojni principi upravljanja otpadom među kojima su najzanimljiviji oni koji su bazirani na održivom razvoju.Ukupno je istaknuto 7 osnovnih principa:

  1. stabilnost,
  2. inertnost,
  3. izolovanost,
  4. prihvatljivost za okruženje,
  5. ekonomičnost,
  6. prihvatljiva tehnologija,
  7. minimalnost površine.

Izbor lokacije za formiranje deponije[уреди | уреди извор]

Životni ciklus svake deponije počinje izborom lokacije i planiranjem aktivnosti za efikasnu i bezbednu eksploataciju sirovine.Ovo je jedna od osnovnih operacija u fazi projektovanja i inženjerskih razmatranja. Ukoliko se deponija dobro pozicionira može se postići tehnički pojednostavljena i ekonomski prihvatljiva eksploatacija. Odabirom lokacije ujedno se zalazi u drugu fazu,fazu projektovanja i konstruisanja deponije.Treća faza,eksploatacija je vremenski najduža i najznačajnija i preklapa se sa završnom fazom,fazom zatvaranja i prestanka rada.Prestanak rada može se jasno definisati ali zatvaranja može trajati niz godina.

Faktori lociranja[уреди | уреди извор]

Lociranje deponije treba izvršiti pritom uzimajući u obzir faktore koji su razvrstani u 5 kategorija a to su:

  1. tehničko-tehnološki,
  2. urbanistički,
  3. ekološki,
  4. sociološki i
  5. ekonomski.

Pri razmatranju ovih faktora mora postojati usaglašenost sa zakonskom regulativom. Njihova važnost i redosled su izmenjivi mada se prednost daje sociološkim faktorima jer su najdelikatniji i nepredvidivi.

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ODLAGANJE industrijskog otpada/prof. dr Dinko Knežević,prof. dr Slavko Torbica,građ. inž. Zlatko Rajković,doc. dr Mirko Nedić, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet,2014

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]

  • www.ekolog.rs
  • www.ekologija.ba