Londra (čamac) — разлика између измена
Нема описа измене |
Нема описа измене |
||
| Ред 1: | Ред 1: | ||
'''Londra''' je vrsta čamca koji se kreće pokretan ljudskom snagom (veslanjem) i snagom vjetra (jedra). [[Bernhard Švarc]] u putopisnoj knjizi sa kraja 19. vijeka o [[Crna Gora|Crnoj Gori]] na nekoliko mjesta spominje londru. Vozili su je rijekom [[Bojana|Bojanom]] ka [[Skadar|Skadru]] četiri veslača. Uska londra je gurnuta u vodu, a prtljag je ubačen u nju, nakon čega su se smjestili Švarc i [[Pavle Rovinski|Rovinski]]. Crnogorske londre su saobraćale po [[Skadarsko jezero|Skadarskom jezeru]] prevozeći robu (sol i dr.) i putnike. Jako nevrijeme, kiša i oluja su prijetili da se "brod" prevrne. U kasnijoj posjeti [[Rijeka Crnojevića|Rijeci Crnojevića]] je vidjeo mnogobrojne londre prepune ljudi koji su pjevali i klicali, a kretali su se lagano u pravcu Skadarskog jezera. Sa visine, odakle su ih posmatrali, ovi čamci su izgledali kao ljuske oraha. <ref>{{Cite book|last= Švarc |first= Bernhard |authorlink= |coauthors= |title= Crna Gora, opis putovanja kroz unutrašnjost sa nacrtom zemljopisa zemlje |year= 2014 |url= |publisher= CID |location= Podgorica |id=}}</ref> I neki drugi putopisci, kao Kamilo Morgan, koji su opisivali Crnu Goru, spominju lovljenje [[riba|ribe]] na sredini Skadarskog jezera, tipom čamca, londra: "U sredini jezera riba se hvata pomoću velikih čamaca tipa londre, na kojima mogu da se podignu i jedra, kao kod italijanskih čamaca zvanih Chiooggiootten, dok se uz obalu riba hvata samo pomoću manjih veslačkih čamaca koji su istog tipa." <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |coauthors= |title= Biser Crne Gore |year= |url= http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=471601&najdatum=2015-01-16&datum=2015-01-21&naslov=Biser%20Crne%20Gore |publisher= Dan, dnevne novine iz Crne Gore |location= Podgorica |id=}}</ref> Iz navedenoga se vidi da su se na ovaj veliki tip čamca mogla podići i jedra. |
'''Londra''' je vrsta čamca koji se kreće pokretan ljudskom snagom (veslanjem) i snagom vjetra (jedra). [[Bernhard Švarc]] u putopisnoj knjizi sa kraja 19. vijeka o [[Crna Gora|Crnoj Gori]] na nekoliko mjesta spominje londru. Vozili su je rijekom [[Bojana|Bojanom]] ka [[Skadar|Skadru]] četiri veslača. Uska londra je gurnuta u vodu, a prtljag je ubačen u nju, nakon čega su se smjestili Švarc i [[Pavle Rovinski|Rovinski]]. Crnogorske londre su saobraćale po [[Skadarsko jezero|Skadarskom jezeru]] prevozeći robu (sol i dr.) i putnike. Jako nevrijeme, kiša i oluja su prijetili da se "brod" prevrne. U kasnijoj posjeti [[Rijeka Crnojevića|Rijeci Crnojevića]] je vidjeo mnogobrojne londre prepune ljudi koji su pjevali i klicali, a kretali su se lagano u pravcu Skadarskog jezera. Sa visine, odakle su ih posmatrali, ovi čamci su izgledali kao ljuske oraha. <ref>{{Cite book|last= Švarc |first= Bernhard |authorlink= |coauthors= |title= Crna Gora, opis putovanja kroz unutrašnjost sa nacrtom zemljopisa zemlje |year= 2014 |url= |publisher= CID |location= Podgorica |id=}}</ref> I neki drugi putopisci, kao [[Kamilo Morgan]], koji su opisivali Crnu Goru, spominju lovljenje [[riba|ribe]] na sredini Skadarskog jezera, tipom čamca, londra: ''"U sredini jezera riba se hvata pomoću velikih čamaca tipa londre, na kojima mogu da se podignu i jedra, kao kod italijanskih čamaca zvanih Chiooggiootten, dok se uz obalu riba hvata samo pomoću manjih veslačkih čamaca koji su istog tipa."'' <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |coauthors= |title= Biser Crne Gore |year= |url= http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=471601&najdatum=2015-01-16&datum=2015-01-21&naslov=Biser%20Crne%20Gore |publisher= Dan, dnevne novine iz Crne Gore |location= Podgorica |id=}}</ref> Iz navedenoga se vidi da su se na ovaj veliki tip čamca mogla podići i jedra. |
||
== Etimologija == |
== Etimologija == |
||
Верзија на датум 17. фебруар 2015. у 09:47
Londra je vrsta čamca koji se kreće pokretan ljudskom snagom (veslanjem) i snagom vjetra (jedra). Bernhard Švarc u putopisnoj knjizi sa kraja 19. vijeka o Crnoj Gori na nekoliko mjesta spominje londru. Vozili su je rijekom Bojanom ka Skadru četiri veslača. Uska londra je gurnuta u vodu, a prtljag je ubačen u nju, nakon čega su se smjestili Švarc i Rovinski. Crnogorske londre su saobraćale po Skadarskom jezeru prevozeći robu (sol i dr.) i putnike. Jako nevrijeme, kiša i oluja su prijetili da se "brod" prevrne. U kasnijoj posjeti Rijeci Crnojevića je vidjeo mnogobrojne londre prepune ljudi koji su pjevali i klicali, a kretali su se lagano u pravcu Skadarskog jezera. Sa visine, odakle su ih posmatrali, ovi čamci su izgledali kao ljuske oraha. [1] I neki drugi putopisci, kao Kamilo Morgan, koji su opisivali Crnu Goru, spominju lovljenje ribe na sredini Skadarskog jezera, tipom čamca, londra: "U sredini jezera riba se hvata pomoću velikih čamaca tipa londre, na kojima mogu da se podignu i jedra, kao kod italijanskih čamaca zvanih Chiooggiootten, dok se uz obalu riba hvata samo pomoću manjih veslačkih čamaca koji su istog tipa." [2] Iz navedenoga se vidi da su se na ovaj veliki tip čamca mogla podići i jedra.
Etimologija
Sam naziv je identičan italijanskom nazivu za London, Londra, pa bi se etimologija toponima London mogla posmatrati i iz ovog ugla (London se razvio na rijeci Temzi.) U 19. vijeku na balkanskoj strani jadranskog priobalja se paralelno koristila ova riječ i za ovaj čamac i za grad. (Lujo Vojnović: "...na svome putu sastao u Londri plemenitoga Lorda...") [3] Prema teoriji koju je 1998. izneo engleski lingvista Ričard Kouts ime grada predstavlja dio najstarije izvorne evropske toponimije, i vjerovatno potiče od prakeltske riječi Plowonida sa opisom hidronima izvedenim iz reči plew i nejd a koja označava široku rijeku. Plew je u mogućoj vezi sa plovidbom, plovljenjem, a dra je vožnja, drive (drajv), i označava tok (suprotnost je statičnosti) kao u hidronimima Drina, Drim, Drava...
Reference
- ^ Švarc, Bernhard (2014). Crna Gora, opis putovanja kroz unutrašnjost sa nacrtom zemljopisa zemlje. Podgorica: CID.
- ^ Biser Crne Gore. Podgorica: Dan, dnevne novine iz Crne Gore.
- ^ Vojnović, Lujo (1888). Srpsko-hrvacko pitanje u Dalmaciji pp. 12. Spljet.