Jednoćelijski organizam — разлика између измена
sa bs.wiki |
м + |
||
Ред 1: | Ред 1: | ||
[[File:Ventricaria ventricosa.JPG|thumb|250px|''[[Valonia ventricosa]]'', vrsta [[alga|alge]] čiji je prečnik u rangu oko 1—4 cm, svrstava se među najkrupnije jednoćelijske organizme]] |
[[File:Ventricaria ventricosa.JPG|thumb|250px|''-{[[Valonia ventricosa]]}-'', vrsta [[alga|alge]] čiji je prečnik u rangu oko 1—4 cm, svrstava se među najkrupnije jednoćelijske organizme]] |
||
[[File:Paramecia tetraurelia.jpeg|thumb|250px|''Paramecium tetraurelia'', [[Trepljari|cilijata]] sa vidljivim [[citostom]]om]] |
[[File:Paramecia tetraurelia.jpeg|thumb|250px|''-{Paramecium tetraurelia}-'', [[Trepljari|cilijata]] sa vidljivim [[citostom]]om]] |
||
'''Jednoćelijski organizmi''' su svi oni životni oblici (telesne organizacije) kod kojih samo jedna [[ćelija (biologija)|ćelija]] ima sve bitne osobine živih bića, a naročito [[individua]]lnost (autonomiju), [[metabolizam|samopodešavanje]] (autoregulaciju) i [[razmnožavanje|samoponavljanje]] (autoreprodukciju).<ref>Sofradžija, A.; Šoljan, D.; Hadžiselimović, R. (1996). ''Biologija 1''. Svjetlost, Sarajevo. {{ISBN|9958-10-686-8}}.</ref><ref>Međedović, S.; Maslić, E.; Hadžiselimović, R. (2000). ''Biologija 2''. Svjetlost, Sarajevo. {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref> |
'''Jednoćelijski organizmi''' su svi oni životni oblici (telesne organizacije) kod kojih samo jedna [[ćelija (biologija)|ćelija]] ima sve bitne osobine živih bića, a naročito [[individua]]lnost (autonomiju), [[metabolizam|samopodešavanje]] (autoregulaciju) i [[razmnožavanje|samoponavljanje]] (autoreprodukciju).<ref>Sofradžija, A.; Šoljan, D.; Hadžiselimović, R. (1996). ''Biologija 1''. Svjetlost, Sarajevo. {{ISBN|9958-10-686-8}}.</ref><ref>Međedović, S.; Maslić, E.; Hadžiselimović, R. (2000). ''Biologija 2''. Svjetlost, Sarajevo. {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref> |
||
Ред 7: | Ред 7: | ||
Jedna od brojnih podela živog sveta je i prema složenosti telesne građe, koja ga svrstava u dve najšire kategorije: |
Jedna od brojnih podela živog sveta je i prema složenosti telesne građe, koja ga svrstava u dve najšire kategorije: |
||
* ''jednoćelijski'' i |
* ''jednoćelijski'' i |
||
* ''[[višećelijski organizam|višećelijski organizmi]]'' ([[ |
* ''[[višećelijski organizam|višećelijski organizmi]]'' (-{[[Metazoa]]}-).<ref>-{Fortey, R. (2008). ''Dry store room No. 1: The secret life of the Natural History Museum''. Harper Perennial, London.}- {{ISBN|978-0-00-720989-7}}.</ref> |
||
Jednoćelijski organizmi imaju samo jednu jedinu ćeliju, iako se ponekad okupljaju u [[kolonija (biologija)|kolonije]]. U ovu neformalnu kategoriju spadaju sve [[arheje]], većina [[bakterije|bakterija]], neke [[gljive]] i mnogi [[protisti]]. |
Jednoćelijski organizmi imaju samo jednu jedinu ćeliju, iako se ponekad okupljaju u [[kolonija (biologija)|kolonije]]. U ovu neformalnu kategoriju spadaju sve [[arheje]], većina [[bakterije|bakterija]], neke [[gljive]] i mnogi [[protisti]]. |
||
Ред 13: | Ред 13: | ||
[[File:Diatom2.jpg|thumb|left|250px|Bioraznolikost [[kremene alge|kremenih algi]], jednoćelijskih [[Silikatne alge|diatomeja]]]] |
[[File:Diatom2.jpg|thumb|left|250px|Bioraznolikost [[kremene alge|kremenih algi]], jednoćelijskih [[Silikatne alge|diatomeja]]]] |
||
Ranije su se [[eukarioti]] delili samo na [[Carstvo (taksonomija)|carstva]] [[biljke|biljaka]] i [[životinje|životinja]], što znači da su se i svi jednoćelijski organizmi delili na jednoćelijske [[biljke]] i jednoćelijske [[životinje]]. Tako su [[ameba|ameboidni organizmi]] smatrani jednostavnim životinjama, pri čemu su neki uključivani u [[klasa (taksonomija)|razred]] [[Eumycetozoa]] a [[bičari]] (''Flagellata''), kao na primer [[Euglena]], ponekad jednoćelijskim algama a ponekad životinjama. Prema novijim stajalištima, svi jednoćelijski eukarioti svrstavaju se ili u carstvo protista ili ''Protoctisti''. |
Ranije su se [[eukarioti]] delili samo na [[Carstvo (taksonomija)|carstva]] [[biljke|biljaka]] i [[životinje|životinja]], što znači da su se i svi jednoćelijski organizmi delili na jednoćelijske [[biljke]] i jednoćelijske [[životinje]]. Tako su [[ameba|ameboidni organizmi]] smatrani jednostavnim životinjama, pri čemu su neki uključivani u [[klasa (taksonomija)|razred]] -{[[Eumycetozoa]]}- a [[bičari]] (''-{Flagellata}-''), kao na primer -{[[Euglena]]}-, ponekad jednoćelijskim algama a ponekad životinjama. Prema novijim stajalištima, svi jednoćelijski eukarioti svrstavaju se ili u carstvo protista ili ''-{Protoctisti}-''. |
||
Prema najnovijim spoznajama, [[Eumycetozoa|Eumycetozoe]] se smatraju zasebnim carstvom. Iako kod većina ovih vrsta organizmi imaju jednu ćeliju, ona može sadržavati više [[jedro|jedara]] i može biti velika i do 80 cm. Uvrštavanje u carstvo gljiva takođe nije biološki prihvatljivo, jer su neke vrste ameboidne forme, čega kod gljiva nema. |
Prema najnovijim spoznajama, -{[[Eumycetozoa|Eumycetozoe]]}- se smatraju zasebnim carstvom. Iako kod većina ovih vrsta organizmi imaju jednu ćeliju, ona može sadržavati više [[jedro|jedara]] i može biti velika i do 80 cm. Uvrštavanje u carstvo gljiva takođe nije biološki prihvatljivo, jer su neke vrste ameboidne forme, čega kod gljiva nema. |
||
Podela na jednoćelijske i višećelijske organizme je samo formalno-opisna i ne daje nikakvu informaciju o [[filogeneza|filogenetskim]] vezama i odnosima, načinu života, unutrašnjoj građi ili oblicima održavanja [[homeostaza|homeostaze]], niti razmjene tvari sa životnim okruženjem ili oblicima formiranja potomstva. |
Podela na jednoćelijske i višećelijske organizme je samo formalno-opisna i ne daje nikakvu informaciju o [[filogeneza|filogenetskim]] vezama i odnosima, načinu života, unutrašnjoj građi ili oblicima održavanja [[homeostaza|homeostaze]], niti razmjene tvari sa životnim okruženjem ili oblicima formiranja potomstva. |
Верзија на датум 17. април 2017. у 19:49
Jednoćelijski organizmi su svi oni životni oblici (telesne organizacije) kod kojih samo jedna ćelija ima sve bitne osobine živih bića, a naročito individualnost (autonomiju), samopodešavanje (autoregulaciju) i samoponavljanje (autoreprodukciju).[1][2]
Pregled
Jedna od brojnih podela živog sveta je i prema složenosti telesne građe, koja ga svrstava u dve najšire kategorije:
- jednoćelijski i
- višećelijski organizmi (Metazoa).[3]
Jednoćelijski organizmi imaju samo jednu jedinu ćeliju, iako se ponekad okupljaju u kolonije. U ovu neformalnu kategoriju spadaju sve arheje, većina bakterija, neke gljive i mnogi protisti.
Ranije su se eukarioti delili samo na carstva biljaka i životinja, što znači da su se i svi jednoćelijski organizmi delili na jednoćelijske biljke i jednoćelijske životinje. Tako su ameboidni organizmi smatrani jednostavnim životinjama, pri čemu su neki uključivani u razred Eumycetozoa a bičari (Flagellata), kao na primer Euglena, ponekad jednoćelijskim algama a ponekad životinjama. Prema novijim stajalištima, svi jednoćelijski eukarioti svrstavaju se ili u carstvo protista ili Protoctisti.
Prema najnovijim spoznajama, Eumycetozoe se smatraju zasebnim carstvom. Iako kod većina ovih vrsta organizmi imaju jednu ćeliju, ona može sadržavati više jedara i može biti velika i do 80 cm. Uvrštavanje u carstvo gljiva takođe nije biološki prihvatljivo, jer su neke vrste ameboidne forme, čega kod gljiva nema.
Podela na jednoćelijske i višećelijske organizme je samo formalno-opisna i ne daje nikakvu informaciju o filogenetskim vezama i odnosima, načinu života, unutrašnjoj građi ili oblicima održavanja homeostaze, niti razmjene tvari sa životnim okruženjem ili oblicima formiranja potomstva.
Vidi još
Reference
- ^ Sofradžija, A.; Šoljan, D.; Hadžiselimović, R. (1996). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.
- ^ Međedović, S.; Maslić, E.; Hadžiselimović, R. (2000). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.
- ^ Fortey, R. (2008). Dry store room No. 1: The secret life of the Natural History Museum. Harper Perennial, London. ISBN 978-0-00-720989-7.