Hiperkortizolizmom — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Ред 1: Ред 1:
'''Hiperkortizolizmom''' ili '''Kušingov sindrom''' jedan je od hormonalnih poremećaja u organizmu čoveka koji nastaje kao posledica sekrecije prekomernih količina [[Glukokortikoid|glikokortikoida]].
'''Hiperkortizolizmom''' ili '''Kušingov sindrom''' jedan je od hormonalnih poremećaja u organizmu čoveka koji nastaje kao posledica sekrecije prekomernih količina [[Glukokortikoid|glikokortikoida]].
== Nazivi ==
Hiperkortizolizmom — Kušingov sindrom —
== Epidemiologija ==
== Epidemiologija ==
Prema statistički podacima najveći broj slučajeva hiperkortizolizmoma nastaje nakon spoljašnjeg unošenje glikokortikoida, dok se kao posledica endogene hipersekrcije javlja kod otprilike 13 osoba na milion ljudi.
Prema statistički podacima najveći broj slučajeva hiperkortizolizmoma nastaje nakon spoljašnjeg unošenje glikokortikoida, dok se kao posledica endogene hipersekrcije javlja kod otprilike 13 osoba na milion ljudi.

Верзија на датум 1. јун 2017. у 16:13

Hiperkortizolizmom ili Kušingov sindrom jedan je od hormonalnih poremećaja u organizmu čoveka koji nastaje kao posledica sekrecije prekomernih količina glikokortikoida.

Nazivi

Hiperkortizolizmom — Kušingov sindrom —

Epidemiologija

Prema statistički podacima najveći broj slučajeva hiperkortizolizmoma nastaje nakon spoljašnjeg unošenje glikokortikoida, dok se kao posledica endogene hipersekrcije javlja kod otprilike 13 osoba na milion ljudi.

Osobe ženskog pola su oko pet puta češće pogodjene nego osobe muškog pola, naročito one sa tumorom hipofize i tumorom nabubrežne žlezde

Etiologija

Kao mogući uzroci nastanka hiperkortizolizmoma mogu biti:

  • Adenomi (benigni tumori kore nabubrežne žlezde i hipofize koji luče adrenokortikotropni hormon (skraćeno ACTH),
  • Karcinomi nabubrežne žlezde,
  • Makronudularna i mikronodularna hiperplazija nadbubrežne žlezde,
  • Endokrin tumori na drugim lokalizacijama (tumor malih ćelija pluća koji luči pomenute hormone, ili karcinoidni tumori),
  • Dejstvo egzogenih glikokortikoida nakon terapije kortikosteroidima, naročito, kod sistemskih i autoimunih bolesti,
  • Transplantacije organa.

Klinička slika

U kliničkoj slici dominira prisustvo sledećih simptoma i znakova:

  • Porast telesne težine, naročito na gornjem delu tela i u predelu lica i vrata – tako da lice postaja ovalno (mesečasto lice) i bufalo grba na leđima
  • Koža je istanjena i sklona krvarenju, pojavi krvnih podliva i roze obojenih strije i akni.
  • Zarastanje rana je otežano
  • Nešto izraženija dlakavost po telu (hirzutizam)
  • Izražena mišićna slabost
  • Pojava otoka (edemi) na šakama i stopalima
  • Pojava poremećaji menstrualnog ciklusa (oligemenoreja iamenoreja)
  • Gubitak libida i neplodnost kod žena i impotencija i gubitak libida kod muškaraca.
  • Emocionalna nestabilnost sa skonostima ka razvoju depresije i kognitivnih poremećaja
  • Patološki prelomi kao posledica gubitka koštano-tkivne gustine (osteoporoza)
  • Učestala hipertenzija
  • Poremećaj u glikoregulaciji (intolerancija na glukozu i šećerna bolest)

Izvori

Spoljašnje veze

Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).