Ngugi va Tiongo — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Робот: додато {{Commonscat|Ngugi wa Thiong'o}}
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Ред 6: Ред 6:
| опис_слике =
| опис_слике =
| пуно_име =
| пуно_име =
| дан_рођења =
| дан_рођења = 5.
| месец_рођења =
| месец_рођења = јануар
| година_рођења = 5. јануар 1938
| година_рођења = 1938.
| место_рођења = Kamirithu
| место_рођења = [[Kamirithu]]
| држава_рођења =
| држава_рођења =
| дан_смрти =
| дан_смрти =
Ред 45: Ред 45:


{{DEFAULTSORT:Тионго, Нгуги ва}}
{{DEFAULTSORT:Тионго, Нгуги ва}}
{{Commonscat|Ngugi wa Thiong'o}}

[[Категорија:Рођени 1938.]]
[[Категорија:Рођени 1938.]]
[[Категорија:Kenija]]
[[Категорија:Kenija]]

Верзија на датум 9. децембар 2017. у 09:33

Ngugi va Tiongo
Датум рођења(1938-01-05)5. јануар 1938.(86 год.)
Место рођењаKamirithu
Веб-сајтngugiwathiongo.com
Ngugi va Tiongo potpisuje kopije svoje knjige Wizard of the Crow u Kongresnom centru u Londonu. To je njegova prva knjiga posle 20 godina, koja je usledila nakon 22 godine političkog egzila.

Ngugi va Tiongo (svah. Ngũgĩ wa Thiong'o, izgovor: /ŋɡoɣe wa ðiɔŋɔ/), je pisac rođen 5. januara 1938. godine u Keniji. Svojevremeno je pisao na engleskom a danas piše na gikuju jeziku. Opus mu se sastoji od romana, drama, novela, eseja, akademskih studija, kritika i dečjih knjiga. On je osnivač i urednik časopisa na gikuju jeziku Mutiiri. Ngugi je otišao u egzil nakon što je pušten iz kenijskog zatvora 1977. godine, od tada živi u SAD, a godinama je predavao na Jejlu, kao i na Njujorškom univerzitetu te Univerzitetu Kalifornije u Irvinu.

Biografija

Ngugi je rođen u Kamirituu, u blizini grada Kiambu u Centralnoj provinciji, u porodici koja je pripadala plemenu Kikuju. Kršten je kao Džejms Ngugi i pohađao je misionarsku školu. Rodbina mu je, pak, bila pogođena Mau-Mau ustankom, tada mu je ubijen polubrat, a majka mučena.

Za vreme studija u Lidsu napisao je 1964. godine svoj prvi roman Ne plači, dete koji se smatra prvim romanom istočnoafričke književnosti. Taj i sledeći roman napisao je na engleskom jeziku.

Godine 1967. prihvatio je marksističke ideje Fraka Fanona, a zajedno s njima i antikolonijalizam. Zbog toga se odrekao hrišćanstva, engleskog imena, a konačno i engleskog jezika kao simbola kolonijalnog ugnjetavanja. Umesto engleskog, počeo je pisati na gikuju i svahili jeziku.

Godine 1977. je zatvoren zbog kritike tadašnjeg potpredsednika Danijela Arapa Moija, a pet godina kasnije je pušten. Tada je otišao u SAD.

Godine 2004. se vratio u Keniju, ali su ga u hotelskoj sobi napali razbojnici te mu silovali ženu.

Bibliografija

  • Ne plači dete, 1964.
  • Pšenično zrno, 1967.
  • Krvave latice, 1977.
  • Raspeti đavo, 1980.
  • Wizard of the Crow, 2006.

Spoljašnje veze