Ngugi va Tiongo — разлика између измена
м Робот: додато {{Commonscat|Ngugi wa Thiong'o}} |
м Разне исправке |
||
Ред 6: | Ред 6: | ||
| опис_слике = |
| опис_слике = |
||
| пуно_име = |
| пуно_име = |
||
| дан_рођења = |
| дан_рођења = 5. |
||
| месец_рођења = |
| месец_рођења = јануар |
||
| година_рођења = |
| година_рођења = 1938. |
||
| место_рођења = Kamirithu |
| место_рођења = [[Kamirithu]] |
||
| држава_рођења = |
| држава_рођења = |
||
| дан_смрти = |
| дан_смрти = |
||
Ред 45: | Ред 45: | ||
{{DEFAULTSORT:Тионго, Нгуги ва}} |
{{DEFAULTSORT:Тионго, Нгуги ва}} |
||
{{Commonscat|Ngugi wa Thiong'o}} |
|||
[[Категорија:Рођени 1938.]] |
[[Категорија:Рођени 1938.]] |
||
[[Категорија:Kenija]] |
[[Категорија:Kenija]] |
Верзија на датум 9. децембар 2017. у 09:33
Ngugi va Tiongo | |
---|---|
Датум рођења | 5. јануар 1938. |
Место рођења | Kamirithu |
Веб-сајт | ngugiwathiongo |
Ngugi va Tiongo (svah. Ngũgĩ wa Thiong'o, izgovor: /ŋɡoɣe wa ðiɔŋɔ/), je pisac rođen 5. januara 1938. godine u Keniji. Svojevremeno je pisao na engleskom a danas piše na gikuju jeziku. Opus mu se sastoji od romana, drama, novela, eseja, akademskih studija, kritika i dečjih knjiga. On je osnivač i urednik časopisa na gikuju jeziku Mutiiri. Ngugi je otišao u egzil nakon što je pušten iz kenijskog zatvora 1977. godine, od tada živi u SAD, a godinama je predavao na Jejlu, kao i na Njujorškom univerzitetu te Univerzitetu Kalifornije u Irvinu.
Biografija
Ngugi je rođen u Kamirituu, u blizini grada Kiambu u Centralnoj provinciji, u porodici koja je pripadala plemenu Kikuju. Kršten je kao Džejms Ngugi i pohađao je misionarsku školu. Rodbina mu je, pak, bila pogođena Mau-Mau ustankom, tada mu je ubijen polubrat, a majka mučena.
Za vreme studija u Lidsu napisao je 1964. godine svoj prvi roman Ne plači, dete koji se smatra prvim romanom istočnoafričke književnosti. Taj i sledeći roman napisao je na engleskom jeziku.
Godine 1967. prihvatio je marksističke ideje Fraka Fanona, a zajedno s njima i antikolonijalizam. Zbog toga se odrekao hrišćanstva, engleskog imena, a konačno i engleskog jezika kao simbola kolonijalnog ugnjetavanja. Umesto engleskog, počeo je pisati na gikuju i svahili jeziku.
Godine 1977. je zatvoren zbog kritike tadašnjeg potpredsednika Danijela Arapa Moija, a pet godina kasnije je pušten. Tada je otišao u SAD.
Godine 2004. se vratio u Keniju, ali su ga u hotelskoj sobi napali razbojnici te mu silovali ženu.
Bibliografija
- Ne plači dete, 1964.
- Pšenično zrno, 1967.
- Krvave latice, 1977.
- Raspeti đavo, 1980.
- Wizard of the Crow, 2006.