Suspenzija (hemija) — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
м додана категорија Средства за примену лекова помоћу геџета HotCat
.
Ред 1: Ред 1:
[[Datoteka:WaterAndFlourSuspensionLiquid.jpg|200px|мини|десно|Koloidna suspenzija brašna u vodi izgleda svetlo plavo zato što se plavo svetlo bolje reflektuje na česticama brašna nego crveno svetlo. Ovo je poznato kao [[Тиндалов ефекат|Tindalov efekat]]. ]]
[[Datoteka:WaterAndFlourSuspensionLiquid.jpg|200px|мини|десно|Koloidna suspenzija brašna u vodi izgleda svetlo plavo zato što se plavo svetlo bolje reflektuje na česticama brašna nego crveno svetlo. Ovo je poznato kao [[Тиндалов ефекат|Tindalov efekat]]. ]]


U [[hemija|hemiji]], suspenzija je [[Homogenost i heterogenost|heterogeni]] [[fluid]] koji sadrži čvrste [[čestica|čestice]] koje su dovoljno velike da se mogu [[sedimentacija|istaložiti]]. Obično moraju biti veće od 1 [[mikrometar|mikrometra]]. Čvrsta materija je raspršena u [[fluid]]u mehaničkim uticajem. Za razliku od [[Koloidni rastvor|koloida]], suspenzija će se s vremenom sedimentirati.<ref>Chemistry: Matter and Its Changes, 4th Ed. by Brady, Senese, ISBN 0-471-21517-1</ref> Primer suspenzija bi bio pesak u [[voda|vodi]]. Čestice čvrste materije su vidljive [[mikroskop]]om. Koloidi i suspenzije se razlikuju od [[rastvor]]a u kojima rastvorena materija ne postoji kao čvrsta materija, a rastvarač i rastvorak su homogeno pomešani.<ref>The Columbia Electronic Encyclopedia, 6th ed.</ref>
U [[hemija|hemiji]], suspenzija je [[Homogenost i heterogenost|heterogeni]] [[fluid]] koji sadrži čvrste [[čestica|čestice]] koje su dovoljno velike da se mogu [[sedimentacija|istaložiti]].<ref name=<"Alberts">{{cite book|author=Alberts B. |display-authors=etal |year=2002|title= Molecular Biology of the Cell, 4th Ed.|publisher= Garland Science|isbn=0-8153-4072-9}}</ref><ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K |author2= Jevrić-Čaušević A. |author3= Hadžiselimović R. |title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref> Obično moraju biti veće od 1 [[mikrometar|mikrometra]]. Čvrsta materija je raspršena u [[fluid]]u mehaničkim uticajem. Za razliku od [[Koloidni rastvor|koloida]], suspenzija će se s vremenom sedimentirati.<ref>Chemistry: Matter and Its Changes, 4th Ed. by Brady, Senese, ISBN 0-471-21517-1</ref> Primer suspenzija bi bio pesak u [[voda|vodi]]. Čestice čvrste materije su vidljive [[mikroskop]]om. Koloidi i suspenzije se razlikuju od [[rastvor]]a u kojima rastvorena materija ne postoji kao čvrsta materija, a rastvarač i rastvorak su homogeno pomešani.<ref>The Columbia Electronic Encyclopedia, 6th ed.</ref>


Suspenzija tečnih [[čestica]] ili finih čvrstih čestica u [[vazduh]]u se naziva [[aerosol]]. U [[atmosfera|atmosferi]] se oni sastoje od finih [[čestica]] prašine i čađi, [[morska sol|morske soli]], biogenih i vulkanskih [[sulfati|sulfata]], [[nitrati|nitrata]] i kapljica vode.
Suspenzija tečnih [[čestica]] ili finih čvrstih čestica u [[vazduh]]u se naziva [[aerosol]]. U [[atmosfera|atmosferi]] se oni sastoje od finih [[čestica]] prašine i čađi, [[morska sol|morske soli]], biogenih i vulkanskih [[sulfati|sulfata]], [[nitrati|nitrata]] i kapljica vode.
Ред 9: Ред 9:
U modernim hemijskim industrijskim postrojenjima, visoko-tehnološke mešalice se koriste za stvaranje mnogih novih suspenzija.
U modernim hemijskim industrijskim postrojenjima, visoko-tehnološke mešalice se koriste za stvaranje mnogih novih suspenzija.


Suspenzije su, s termodimačkog gledišta, nestabilne, ali ipak mogu biti kinetički stabline dugo vremena. Njihovo vreme sedimentacije mora biti precizno izmereno da bi se mogao osigurati najbolji kvalitet proizvoda. "Stabilnost suspenzije se očituje u njezinoj sposobnosti da odoleva promenama vlastitih svojstava tokom vremena." - D.J. McClements.<ref>[http://books.google.com/books?id=wTrzBPbf_WQC&pg=PA269&dq=emulsion+stability#v=onepage&q=emulsion%20stability&f=false “Food emulsions, principles, practices and techniques” CRC Press 2005.2- M.P.C. Silvestre, E.A. Decker, McClements Food hydrocolloids 13 (1999) 419-424]</ref>
Suspenzije su, s termodimačkog gledišta, nestabilne, ali ipak mogu biti kinetički stabline dugo vremena. Njihovo vreme sedimentacije mora biti precizno izmereno da bi se mogao osigurati najbolji kvalitet proizvoda. "Stabilnost suspenzije se očituje u njezinoj sposobnosti da odoleva promenama vlastitih svojstava tokom vremena." - D.J. McClements.<ref>{{cite book|author=McClements, David Julian |title=Food Emulsions: Principles, Practices, and Techniques, Second Edition|url=https://books.google.com/books?id=wTrzBPbf_WQC&pg=PA269|date=16 December 2004|publisher=[[Taylor & Francis]]|isbn=978-0-8493-2023-1|pages=419-424}}</ref>


== Destabilizacijski fenomeni suspenzije ==
== Destabilizacijski fenomeni suspenzije ==
Ред 16: Ред 16:


# ''Fenomen migracije'' - gde različitost [[gustina]] baze i raspršene materije dovodi do razdvajanja zbog uticaja [[gravitacija|gravitacije]]. [[Sedimentacija]] se događa ako je raspršena [[materija]] gušća od baze.
# ''Fenomen migracije'' - gde različitost [[gustina]] baze i raspršene materije dovodi do razdvajanja zbog uticaja [[gravitacija|gravitacije]]. [[Sedimentacija]] se događa ako je raspršena [[materija]] gušća od baze.
# ''Fenomen povećanja veličine čestica'' - kada se raspršene čestice spajaju i dobijaju na [[zapremina|zapremini]]. Tipovi ovog fenomena su :
# ''Fenomen povećanja veličine čestica'' - kada se raspršene čestice spajaju i dobijaju na [[zapremina|zapremini]]. Tipovi ovog fenomena su: povratni i nepovratni ([[agregacija]]).
:<ul>
:<li>Povratni ([[flokulacija]])</li>
:<li>Nepovratni ([[agregacija]])</li>
:</ul>


== Tehnika za praćenje fizičkih stabilnosti ==
== Tehnika za praćenje fizičkih stabilnosti ==
Ред 45: Ред 41:
== Reference ==
== Reference ==
{{reflist}}
{{reflist}}

== Literatura ==
{{reflist}}
* {{cite book |author1=Philip Sherman|author2=British Society of Rheology|title=Rheology of emulsions: proceedings of a symposium held by the British Society of Rheology ... Harrogate, October 1962|url=https://books.google.com/books?id=UJ0FAQAAIAAJ|year=1963|publisher=Macmillan}}
* {{cite book |title= Handbook of Nanostructured Materials and Nanotechnology |editor= Nalwa, H.S. |publisher= Academic Press |location= New York, NY, USA |date= 2000 |volume= 5 |pages= 501–575 }}
* {{cite book|title=Compendium of Chemical Terminology (The "Gold Book")|year=1997|publisher=[[Blackwell Scientific Publications]] |location=Oxford|author=IUPAC|chapter-url=http://goldbook.iupac.org/E02065.html|deadurl=bot: unknown|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120310221658/http://goldbook.iupac.org/E02065.html|archivedate=2012-03-10|df=|doi=10.1351/goldbook.E02065|chapter=Emulsion|isbn=978-0-9678550-9-7}}
* {{cite book |editor=Aulton, Michael E.|edition=3rd|title=Aulton's Pharmaceutics: The Design and Manufacture of Medicines|publisher=[[Churchill Livingstone]]|year=2007|isbn=978-0-443-10108-3|pages=92–97, 384, 390–405, 566–69, 573–74, 589–96, 609–10, 611}}
* {{Cite book |last1=Troy|first1=David A.|last2=Remington|first2=Joseph P.|last3=Beringer|first3=Paul|title=Remington: The Science and Practice of Pharmacy|edition=21st|year=2006 |publisher=[[Lippincott Williams & Wilkins]]|location=Philadelphia|isbn=978-0-7817-4673-1|pages=325–336, 886–87}}
* {{cite book |title=Principles of Fire Protection Chemistry and Physics |author=Friedman, Raymond |isbn= 978-0-87765-440-7|year=1998|publisher=[[Jones & Bartlett Learning]]}}
{{reflist}}

== Spoljašnje veze ==
{{Commons category-lat|Suspension (chemistry)}}
* -{[https://www.ducksters.com/science/chemistry/chemical_mixtures.php Chemical Mixtures]}-

{{Authority control-lat}}


[[Категорија:Колоидна хемија]]
[[Категорија:Колоидна хемија]]

Верзија на датум 16. март 2019. у 04:44

Koloidna suspenzija brašna u vodi izgleda svetlo plavo zato što se plavo svetlo bolje reflektuje na česticama brašna nego crveno svetlo. Ovo je poznato kao Tindalov efekat.

U hemiji, suspenzija je heterogeni fluid koji sadrži čvrste čestice koje su dovoljno velike da se mogu istaložiti.[1][2] Obično moraju biti veće od 1 mikrometra. Čvrsta materija je raspršena u fluidu mehaničkim uticajem. Za razliku od koloida, suspenzija će se s vremenom sedimentirati.[3] Primer suspenzija bi bio pesak u vodi. Čestice čvrste materije su vidljive mikroskopom. Koloidi i suspenzije se razlikuju od rastvora u kojima rastvorena materija ne postoji kao čvrsta materija, a rastvarač i rastvorak su homogeno pomešani.[4]

Suspenzija tečnih čestica ili finih čvrstih čestica u vazduhu se naziva aerosol. U atmosferi se oni sastoje od finih čestica prašine i čađi, morske soli, biogenih i vulkanskih sulfata, nitrata i kapljica vode.

Suspenzije se klasifikuju na osnovu disperzione faze i disperzione sredine gde je ono prvo uobičajeno čvrsta materija, a drugo može biti čvrsta, tečna ili gasovita materija.

U modernim hemijskim industrijskim postrojenjima, visoko-tehnološke mešalice se koriste za stvaranje mnogih novih suspenzija.

Suspenzije su, s termodimačkog gledišta, nestabilne, ali ipak mogu biti kinetički stabline dugo vremena. Njihovo vreme sedimentacije mora biti precizno izmereno da bi se mogao osigurati najbolji kvalitet proizvoda. "Stabilnost suspenzije se očituje u njezinoj sposobnosti da odoleva promenama vlastitih svojstava tokom vremena." - D.J. McClements.[5]

Destabilizacijski fenomeni suspenzije

Destabilizacije suspenzije se mogu podeliti u dva glavna procesa:

  1. Fenomen migracije - gde različitost gustina baze i raspršene materije dovodi do razdvajanja zbog uticaja gravitacije. Sedimentacija se događa ako je raspršena materija gušća od baze.
  2. Fenomen povećanja veličine čestica - kada se raspršene čestice spajaju i dobijaju na zapremini. Tipovi ovog fenomena su: povratni i nepovratni (agregacija).

Tehnika za praćenje fizičkih stabilnosti

Mnogostruko raspršenje svetlosti spregnuto s vertikalnim skeniranjem je najraširenija tehnika za praćenje stanja suspenzije, zato što prepoznaje i kvantifikuje fenomen destabilizacije.[6][7][8][9] Koristi se na koncentriranim suspenzijama bez razređivanja. Kada svetlo prolazi kroz suspenziju, čestice čvrste materije odbijaju svetlost. Intezitet odbijene svetlosti je proporcionalan količini i volumenu čvrste materije u suspenziji. Dakle, lokalne promene u koncentraciji (sedimentacija) i globalne promene u koncentraciji (flokulacija i agregacija) se mogu pratiti i detektovati.

Metode brzanja za predviđanje trajnosti suspenzije

Kinetički proces destabilizacije može biti dosta dug (čak i do nekoliko meseci ili godina za neke suspenzije) i često su potrebni katalizatori za ubrzavanje rastavljanja suspenzije da bi se postiglo kraće potrebno vrieme za dizajn novog proizvoda. Termalne metode su najkorištenije i funkcioniraju tako što povećaju temperaturu za ubrzavanje destabilizacije suspenzije (ispod kritične temperature potrebne za hemijsku degradaciju). Temperatura utiče ne samo na gustinu suspenzije nego i na površinski napon u slučaju nejonskih površina, ili uopšteno govoreći, na interakcije sila unutar sistema. Čuvanje suspenzije na visokim temperaturama simuliše uvete iz stvarnog života (npr. tuba kreme za sunčanje leti), ali i ubrzava proces destabilizacije do 200 puta.

Mehaničko ubrzanje uključuje vibracije, delovanje centrifugalne sile i mućkanje. Podvrgavaju suspenziju različitim silama, koje pritiskuju čestice, i tako pomažu u procesu razdvajanja. Neke se suspenzije nikada ne bi bile razdvojile pri normalnoj gravitaciji, stoga se koristi veštačka gravitacija. Štaviše, podela različitih čestica se vrši koristići centrifugalnu silu i vibracije.

Svakodnevni primeri

Reference

  1. ^ Alberts B.; et al. (2002). Molecular Biology of the Cell, 4th Ed. Garland Science. ISBN 0-8153-4072-9. 
  2. ^ Bajrović K; Jevrić-Čaušević A.; Hadžiselimović R. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8. 
  3. ^ Chemistry: Matter and Its Changes, 4th Ed. by Brady, Senese, ISBN 0-471-21517-1
  4. ^ The Columbia Electronic Encyclopedia, 6th ed.
  5. ^ McClements, David Julian (16. 12. 2004). Food Emulsions: Principles, Practices, and Techniques, Second Edition. Taylor & Francis. стр. 419—424. ISBN 978-0-8493-2023-1. 
  6. ^ I. Roland, G. Piel, L. Delattre, B. Evrard International Journal of Pharmaceutics 263 (2003) 85-94
  7. ^ C. Lemarchand, P. Couvreur, M. Besnard, D. Costantini, R. Gref, Pharmaceutical Research, 20-8 (2003) 1284-1292
  8. ^ O. Mengual, G. Meunier, I. Cayre, K. Puech, P. Snabre, Colloids and Surfaces A: Physicochemical and Engineering Aspects 152 (1999) 111–123
  9. ^ P. Bru, L. Brunel, H. Buron, I. Cayré, X. Ducarre, A. Fraux, O. Mengual, G. Meunier, A. de Sainte Marie and P. Snabre Particle sizing and characterization Ed T. Provder and J. Texter (2004)

Literatura

Spoljašnje veze