Istraživanje svemira — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
м .
→‎top: ispravke formata datuma
Ред 10: Ред 10:
Gubitak trke ka Mesecu je sovjetski svemirski program preusmerio ka još ambicioznijem, ali i teže ostvarivom cilju iskrcavanja ljudske posade na [[Mars]]. Zbog toga je 1970-ih uložen veliki napor kako bi se usavršilo dugotrajno održavanje ljudi u svemiru. Rezultat tih napora bila je gradnja prvih [[Svemirska stanica|svemirskih stanica]], odnosno održavanje stalne ljudske prisutnosti u orbiti Zemlje. Američka se u isto vreme koncentrirala na nešto praktičniji cilj razvoja orbitalnog transportnog sredstva koje bi se moglo koristiti više puta. Rezultat tih napora bio je [[Spejs-šatl]], svemirski brod čiji je prvi model uspešno lansiran [[1981]]. godine. Završetak hladnog rata je naneo veliki udarac daljem istraživanju svemira, s obzirom da su pobedničke SAD izgubile značajan podsticaj, a [[Rusija]] (naslednica SSSR-a) političku i drugu infrastrukturu za ambicioznije projekte. Takođe su se intenzivirale kritike istraživanja svemira, čiji zastupnici ga smatraju besmislenim trošenjem ogromnih sredstava koja bi se mogla bolje potrošiti za rešavanje gorućih problema na samoj planeti Zemlji. Mnogi takođe drže da se istraživanje svemira mora ograničiti isključivo na veštačke sonde, jer je održavanje ljudskog života u ekstremnim svemirskim uslovima preskupo, prerizično i neisplativo.
Gubitak trke ka Mesecu je sovjetski svemirski program preusmerio ka još ambicioznijem, ali i teže ostvarivom cilju iskrcavanja ljudske posade na [[Mars]]. Zbog toga je 1970-ih uložen veliki napor kako bi se usavršilo dugotrajno održavanje ljudi u svemiru. Rezultat tih napora bila je gradnja prvih [[Svemirska stanica|svemirskih stanica]], odnosno održavanje stalne ljudske prisutnosti u orbiti Zemlje. Američka se u isto vreme koncentrirala na nešto praktičniji cilj razvoja orbitalnog transportnog sredstva koje bi se moglo koristiti više puta. Rezultat tih napora bio je [[Spejs-šatl]], svemirski brod čiji je prvi model uspešno lansiran [[1981]]. godine. Završetak hladnog rata je naneo veliki udarac daljem istraživanju svemira, s obzirom da su pobedničke SAD izgubile značajan podsticaj, a [[Rusija]] (naslednica SSSR-a) političku i drugu infrastrukturu za ambicioznije projekte. Takođe su se intenzivirale kritike istraživanja svemira, čiji zastupnici ga smatraju besmislenim trošenjem ogromnih sredstava koja bi se mogla bolje potrošiti za rešavanje gorućih problema na samoj planeti Zemlji. Mnogi takođe drže da se istraživanje svemira mora ograničiti isključivo na veštačke sonde, jer je održavanje ljudskog života u ekstremnim svemirskim uslovima preskupo, prerizično i neisplativo.


Završetkom [[International Space Station|Međunarodne svemirske stanice]] (ISS)<ref name="space-11078">{{cite web |url=http://www.space.com/11078-space-station-complete.html |title=After 13 Years, International Space Station Has All Its NASA Rooms |first=Denise |last=Chow |publisher=Space.com |date=9 March 2011 }}</ref> nakon [[STS-133]] u martu 2011, planovi za istraživanje svemira od strane SAD-a ostaju u toku. [[Constellation program|Konstelacija]], program Buševe administracije za povratak na Mesec do 2020. godine<ref name="nasa-163092">{{cite web |url=http://www.nasa.gov/pdf/163092main_constellation_program_overview.pdf |title=Constellation Program Overview |format=PDF |last=Connolly |first=John F. |date=October 2006 |publisher=Constellation Program Office |accessdate=6 July 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070710060512/http://www.nasa.gov/pdf/163092main_constellation_program_overview.pdf |archivedate=10 July 2007 }}</ref> ocenjen je neadekvatno finansiranim i nerealnim od strane [[Review of United States Human Space Flight Plans Committee|ekspertskog panela]] za izveštavanje iz 2009. godine.<ref name="sm-200910">{{cite web|url=http://news.sciencemag.org/scienceinsider/2009/10/no-nasa-augusti.html |title=No to NASA: Augustine Commission Wants to More Boldly Go |publisher=Science |first=Andrew |last=Lawler |date=22 October 2009 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130513130114/http://news.sciencemag.org/scienceinsider/2009/10/no-nasa-augusti.html |archivedate=13 May 2013 |df= }}</ref> Obamina administracija predložila je reviziju Konstelacije 2010. kako bi se usredotočila na razvoj sposobnosti za misije sa posadom izvan [[Ниска Земљина орбита|niske Zemljine orbite]] (LEO), predviđajući proširenje rada ISS-a nakon 2020. godine, prenoseći razvoj lansirnih vozila za ljudske posade iz angencije [[NASA]] na privatni sektoru, i razvijajući tehnologije koje će omogućiti misije izvan LEO, kao što su [[Lagrangian point|Zemlja-Mesec L1]], Mesec, [[Lagrangian point|Zemlja-Sunce L2]], asteroidi u blizini Zemlje i orbita [[Fobos]]a ili Marsa.<ref name="obama">{{cite web |url=http://www.nasa.gov/about/obamaspeechfeature_prt.htm |work=Address at KSC |date=15 April 2010 |title=President Outlines Exploration Goals, Promise }}</ref>
Završetkom [[International Space Station|Međunarodne svemirske stanice]] (ISS)<ref name="space-11078">{{cite web |url=http://www.space.com/11078-space-station-complete.html |title=After 13 Years, International Space Station Has All Its NASA Rooms |first=Denise |last=Chow |publisher=Space.com |date=9. 3. 2011 }}</ref> nakon [[STS-133]] u martu 2011, planovi za istraživanje svemira od strane SAD-a ostaju u toku. [[Constellation program|Konstelacija]], program Buševe administracije za povratak na Mesec do 2020. godine<ref name="nasa-163092">{{cite web |url=http://www.nasa.gov/pdf/163092main_constellation_program_overview.pdf |title=Constellation Program Overview |format=PDF |last=Connolly |first=John F. |date=oktobar 2006 |publisher=Constellation Program Office |accessdate=6. 7. 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070710060512/http://www.nasa.gov/pdf/163092main_constellation_program_overview.pdf |archivedate=10. 7. 2007 }}</ref> ocenjen je neadekvatno finansiranim i nerealnim od strane [[Review of United States Human Space Flight Plans Committee|ekspertskog panela]] za izveštavanje iz 2009. godine.<ref name="sm-200910">{{cite web|url=http://news.sciencemag.org/scienceinsider/2009/10/no-nasa-augusti.html |title=No to NASA: Augustine Commission Wants to More Boldly Go |publisher=Science |first=Andrew |last=Lawler |date=22. 10. 2009 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130513130114/http://news.sciencemag.org/scienceinsider/2009/10/no-nasa-augusti.html |archivedate=13. 5. 2013 |df= }}</ref> Obamina administracija predložila je reviziju Konstelacije 2010. kako bi se usredotočila na razvoj sposobnosti za misije sa posadom izvan [[Ниска Земљина орбита|niske Zemljine orbite]] (LEO), predviđajući proširenje rada ISS-a nakon 2020. godine, prenoseći razvoj lansirnih vozila za ljudske posade iz angencije [[NASA]] na privatni sektoru, i razvijajući tehnologije koje će omogućiti misije izvan LEO, kao što su [[Lagrangian point|Zemlja-Mesec L1]], Mesec, [[Lagrangian point|Zemlja-Sunce L2]], asteroidi u blizini Zemlje i orbita [[Fobos]]a ili Marsa.<ref name="obama">{{cite web |url=http://www.nasa.gov/about/obamaspeechfeature_prt.htm |work=Address at KSC |date=15. 4. 2010 |title=President Outlines Exploration Goals, Promise }}</ref>


Godine 2000, Narodna Republika Kina je pokrenula uspešan program [[Chinese space program|svemirskih letova sa posadom]], dok su [[Evropska unija]], [[Japan]] i [[Indija]] takođe planirale buduće svemirske misije sa posadom. Kina, Rusija, Japan i Indija su zagovarale misije sa posadom na Mesec tokom 21. veka, dok je Evropska unija isto tako zagovarala [[Aurora programme|misije sa posadom na Mesec i Mars]] tokom 20. i 21. veka. Od 1990-ih godina, privatni preduzetnici su počeli da promovišu [[space tourism|svemirski turizam]], a zatim javno svemirsko istraživanje Meseca (pogledajte [[Google Lunar X Prize|nagradu Gugl Lunar X]]).
Godine 2000, Narodna Republika Kina je pokrenula uspešan program [[Chinese space program|svemirskih letova sa posadom]], dok su [[Evropska unija]], [[Japan]] i [[Indija]] takođe planirale buduće svemirske misije sa posadom. Kina, Rusija, Japan i Indija su zagovarale misije sa posadom na Mesec tokom 21. veka, dok je Evropska unija isto tako zagovarala [[Aurora programme|misije sa posadom na Mesec i Mars]] tokom 20. i 21. veka. Od 1990-ih godina, privatni preduzetnici su počeli da promovišu [[space tourism|svemirski turizam]], a zatim javno svemirsko istraživanje Meseca (pogledajte [[Google Lunar X Prize|nagradu Gugl Lunar X]]).

Верзија на датум 24. јануар 2020. у 01:50

Mesec kao što se vidi u digitalno obrađenoj slici iz podataka prikupljenih tokom leta letilice Galileo

Istraživanje svemira je otkrivanje i istraživanje nebeskih struktura u svemiru razvijanjem i rastom svemirske tehnologije. Dok proučavanje svemira uglavnom obavljaju astronomi pomoću teleskopa, fizičko istraživanje svemira se vrši pomoću robotskih svemirskih sondi bez ljudstva i sa svemirskim letovima. Istraživanje svemira u užem smislu naziv za delatnost istraživanja područja van planete Zemlje koja uključuje direktnu prisutnost veštačkih fizičkih objekata i ljudskih bića u tom području. U širem smislu istraživanje svemira uključuje svaku gore navedenu delatnost koja se može odvijati i u vojne, ekonomske i neke druge svrhe.

Istraživanje svemira svoje korene ima u razvoju raketne tehnologije u prvoj polovici 20. veka, ali je podsticaj dobilo tek nakon završetka drugog svetskog i početka hladnog rata. Tada su suparničke supersile SAD i SSSR zaključile kako će se eventualni treći svetski rat odlučiti primenom interkontinentalnih balističkih projektila, a čiji je razvoj i usavršavanje sa sobom povlačilo nužnost istraživanja ne samo viših slojeva Zemljine atmosfere, nego i svemira. Godine 1945. je britanski naučnik Artur Klark izneo ideju u instaliranju veštačkih satelita u Zemljinoj orbiti, što su velike sile takođe prepoznale kao mogućnost za uspostavljanje komunikacionog sistema, odnosno prikupljanja informacija o neprijatelju.

Edvin „Baz” Oldrin, drugi čovek na Mesecu

Zbog svega toga je krajem 1940-ih započela tzv. svemirska utrka između dve supersile. Iz početka je SSSR stekao prednost, te je 4. 10. 1957. lansiran prvi veštački satelit iz programa Sputnjik, što predstavlja početak svemirske ere. Četiri godine kasnije Jurij Gagarin je postao prvi čovek u svemiru. SAD su na to reagovale početkom ambicioznog Apolo programa, kome je cilj bio iskrcavanje astronauta na Mesec. Nakon što je 21. 7. 1969. godine taj cilj ostvaren, američka javnost ga je shvatila kao krajnje dostignuće koje neće biti premašeno u doglednoj budućnosti, te je za istraživanje svemira počela gubiti interes, što se postepeno reflektovalo i na politički establišment.

Gubitak trke ka Mesecu je sovjetski svemirski program preusmerio ka još ambicioznijem, ali i teže ostvarivom cilju iskrcavanja ljudske posade na Mars. Zbog toga je 1970-ih uložen veliki napor kako bi se usavršilo dugotrajno održavanje ljudi u svemiru. Rezultat tih napora bila je gradnja prvih svemirskih stanica, odnosno održavanje stalne ljudske prisutnosti u orbiti Zemlje. Američka se u isto vreme koncentrirala na nešto praktičniji cilj razvoja orbitalnog transportnog sredstva koje bi se moglo koristiti više puta. Rezultat tih napora bio je Spejs-šatl, svemirski brod čiji je prvi model uspešno lansiran 1981. godine. Završetak hladnog rata je naneo veliki udarac daljem istraživanju svemira, s obzirom da su pobedničke SAD izgubile značajan podsticaj, a Rusija (naslednica SSSR-a) političku i drugu infrastrukturu za ambicioznije projekte. Takođe su se intenzivirale kritike istraživanja svemira, čiji zastupnici ga smatraju besmislenim trošenjem ogromnih sredstava koja bi se mogla bolje potrošiti za rešavanje gorućih problema na samoj planeti Zemlji. Mnogi takođe drže da se istraživanje svemira mora ograničiti isključivo na veštačke sonde, jer je održavanje ljudskog života u ekstremnim svemirskim uslovima preskupo, prerizično i neisplativo.

Završetkom Međunarodne svemirske stanice (ISS)[1] nakon STS-133 u martu 2011, planovi za istraživanje svemira od strane SAD-a ostaju u toku. Konstelacija, program Buševe administracije za povratak na Mesec do 2020. godine[2] ocenjen je neadekvatno finansiranim i nerealnim od strane ekspertskog panela za izveštavanje iz 2009. godine.[3] Obamina administracija predložila je reviziju Konstelacije 2010. kako bi se usredotočila na razvoj sposobnosti za misije sa posadom izvan niske Zemljine orbite (LEO), predviđajući proširenje rada ISS-a nakon 2020. godine, prenoseći razvoj lansirnih vozila za ljudske posade iz angencije NASA na privatni sektoru, i razvijajući tehnologije koje će omogućiti misije izvan LEO, kao što su Zemlja-Mesec L1, Mesec, Zemlja-Sunce L2, asteroidi u blizini Zemlje i orbita Fobosa ili Marsa.[4]

Godine 2000, Narodna Republika Kina je pokrenula uspešan program svemirskih letova sa posadom, dok su Evropska unija, Japan i Indija takođe planirale buduće svemirske misije sa posadom. Kina, Rusija, Japan i Indija su zagovarale misije sa posadom na Mesec tokom 21. veka, dok je Evropska unija isto tako zagovarala misije sa posadom na Mesec i Mars tokom 20. i 21. veka. Od 1990-ih godina, privatni preduzetnici su počeli da promovišu svemirski turizam, a zatim javno svemirsko istraživanje Meseca (pogledajte nagradu Gugl Lunar X).

Reference

  1. ^ Chow, Denise (9. 3. 2011). „After 13 Years, International Space Station Has All Its NASA Rooms”. Space.com. 
  2. ^ Connolly, John F. (oktobar 2006). „Constellation Program Overview” (PDF). Constellation Program Office. Архивирано из оригинала (PDF) 10. 7. 2007. г. Приступљено 6. 7. 2009. 
  3. ^ Lawler, Andrew (22. 10. 2009). „No to NASA: Augustine Commission Wants to More Boldly Go”. Science. Архивирано из оригинала 13. 5. 2013. г. 
  4. ^ „President Outlines Exploration Goals, Promise”. Address at KSC. 15. 4. 2010. 

Literatura

  • Launius, R.D. ; et al. (2012). „Spaceflight: The Development of Science, Surveillance, and Commerce in Space”. Proceedings of the IEEE. 100 (special centennial issue): 1785—1818. doi:10.1109/JPROC.2012.2187143.  An overview of the history of space exploration and predictions for the future.

Spoljašnje veze