Tumori jajnika — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
м додана категорија Тумори јајника помоћу геџета HotCat
Ред 58: Ред 58:


[[Категорија:Онкологија]]
[[Категорија:Онкологија]]
[[Категорија:Тумори јајника]]

Верзија на датум 18. фебруар 2020. у 11:07

Rak jajnika je benigna ili maligna forma različitih vrsta tumora koja potiče od njegove histološke građe i funkcije koju ima u organizmu. U fiziološkim uslovima, tokom generativnog perioda žene, jajnik proizvede veliki broj folikula koji u stvari predstavljanju ciste malih dimenzija – funkcionalne ciste, koje tokom ovulacijskog perioda prskaju i oslobađaju jajnu ćeliju, uglavnom kada dostignu veličinu od 20-25 milimetara. Ove u suštini fiziološke formacije u janiku mogu iz bilo kojeg razloga, ako izostane prskanje folikula da nastavi svoj rast i dosegne više od 70 milimetara u promeru, i dalje se razvijaju kaopatološka promena.

Epidemiologija

Po učestalosti zavisno od zemlje do zemlje rak jajnika zauzima treće ili peto mesto po učestalosti.[1]

U ukupnoj smrtnosti žena od raka reproduktivnih organa rak jajnika na prvom je mestu. Iako se rak grlića materice i rak tela materice pojavljuju češće od raka jajnika, više žena umire od raka jajnika. Razlozi za to su kasnije dijagnostifikovanje zbog nedostatka simptoma u ranim fazama bolesti i brže širenje malignih ćelija po telu, te se zbog toga rak kod više od polovine žena otkrije tek u uznapredovanoj fazi bolesti.

Etiologija

Etiologija brojnih tumora jajnika je nedovoljno poznata, jer su poreklo i patogeneza tumora jajnika slabo poznati, a i sve je veći broj istraživača koji smatraju pogrešnim uobičajeno gledište da karcinom jajnika počinje na jajniku, prolazi kroz progresivnu „dediferencijaciju“ od dobre do slabe diferenciranosti, i potom se širi na karličen i trbušne organe pre pojave udaljenih metastaza.

S početka 21. veka sve više se etiopatogeneza raka jajnika zasniva na „dualističkom“ modelu karcinogeneze, po kome serozni tumori potiču od epitelnih implantata (benignih ili malignih) sa jajovoda. Prema istraživanjima u molekularnoj biologiji, veliki broj tumora (75%) razvija se nezavisno od jajnika, preciznije u peritoneuma i jajovodu, a potom se šiiri u jajnik, tako da se u momentu postavljanja dijagnoze tumor uglavnom već u uznapredovao do stadijuma prisutnog na više mesta.

Vrste

Benigni tumori janika

Maligni tumori janika

Klinička slika

Najčešći simptomi, koji ukoliko su učestali nekoliko sedmica, a koji ukazuju na rak jajnika su:

  • Nadimanje
  • Karlična ili abdominalna bol
  • Teškoće prilikom jela i osećaj sitosti ubrzo nakon započinjanja obroka
  • Simptomi infekcije urinarnog trakta (nagla potreba za mokrenjem ili često mokrenje)

Terapija

Benigni tumori

Terapija benignih tumora jajnika je oparativna, i ima svoje specifičnosti u odnosu na na dob bolesniice i njenu reproduktivnu istoriju. Kod bolesnica koje nisu rađale, odnosno koje nisu završile sa rađanjem operacija mora biti poštedna kako bi se sačuvalo zdravo tkivo jajnika, za eventualni porod.

Kod starijih osoba koje su završile sa rađanjem izvodi se radikalna operacije, a obim resekcije zavisi od opšteg stanja bolesnice i lokalnog intraoperativnog nalaza

Maligni tumori

Terapija malignih tumora jajnika je hiruško, citostatsko i radijacijsko ili najčešće, kombinacija hiruškog i citostatskog lečenja, što zavisi od:

  • stadijuma bolesti,
  • malignog potencijala tumora,
  • histološkog tipa tumora,
  • životne dobi bolesnice,
  • reproduktivne anamneze.

Stadijum Ia i Ib se smatraju stadijumima sa dobrom prognozom, a terapijski pristup je manje radikalan. Generalno, svi viši stadijumi zahtevaju radikalno hiruško lečenje kombinovano sa hemoterapijom.

Prognoza

Prognoza tumora jajnika zavisi od stadijuma u kojem je bolest otkrivena i vreman započinjanja lečenja.

Jedino Ia stadijum bolesti ima dobru prognozu petogodišnjeg preživljavanja (80-90%), dok sa višim stadijumom prognoza petogodišnjeg preživljavanja naglo pada: u II stadijumu prognoza je znatno lošija (45% i niže), dok je u III ispod 21%. Za IV stadijum petogodišnje preživljavanje je manje od 5%.

Reference

Spoljašnje veze

Klasifikacija
Spoljašnji resursi
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).