Mandejci — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
м Разне исправке
Спашавам 1 извора и означавам 0 мртвим.) #IABot (v2.0
Ред 5: Ред 5:
Naziv mandaizam je nastao od reči: mandā - znanje. Manda ({{jez-arap|مندى}}‎) je takođe mesto obožavanja za mandejce. Manda mora da bude izgrađena pored reke kako bi se izvršila ''masbattah'' jer voda je suštinski element u mandejskoj veri.
Naziv mandaizam je nastao od reči: mandā - znanje. Manda ({{jez-arap|مندى}}‎) je takođe mesto obožavanja za mandejce. Manda mora da bude izgrađena pored reke kako bi se izvršila ''masbattah'' jer voda je suštinski element u mandejskoj veri.


[[Yahya ibn Zakariyya]], među hrišćanima poznat kao [[Jovan Krstitelj]], u mandeizmu ima poseban status, viši nego u hrišćanstvu i islamu. Mandejci ukazuju Jahji najviše poštovanje smatrajući ga jednim od najvećih učitelja i jedinim istinskim [[mesija|mesijom]] ([[hrist]]om), zbog čega su poznati kao hrišćani svetog Jovana. Oni ga, međutim, ne smatraju osnivačem svoje religije, koju prate nazad do [[Adam]]a. Mandejci neke priznaju a neke odbacuju od starozavetnih proroka. Oni odbacuju [[Abraham]]a i [[Mojsije|Mojsija]] kao lažne proroke, a pravi proroci su im [[Adam]], njegovi sinovi Hibil ([[Abel]]) i Šitil ([[Seth]]), i njegov unuk Anuš ([[Enos]]), kao i Nuh ([[Noa]]), njegov sin Sam ([[Sem]]) i njegov sin Ram ([[Aram]]).<ref>Lupieri, Edmondo (2001). The Mandaeans: The Last Gnostics. Grand Rapids, MI: Eerdmans. pp. 116.</ref> Za Jovana kažu da je došao u vreme [[Pontije Pilat|Pilata]], lečio bolesne, dao vid slepima, i podizao mrtve.<ref>[http://www.askwhy.co.uk/christianity/0255Mandaeans.php The Mandaeans, Followers of John the Baptist]</ref> Mandejci [[Isus]]a smatraju "lažnim mesijom" (''mšiha kdaba'') koji je izopačio učenje koje mu je poverio Jovan.<ref>Lupieri, Edmondo (2001). The Mandaeans: The Last Gnostics. Grand Rapids, MI: Eerdmans. pp. 248.</ref><ref name="macuch">{{cite book|last=Macuch| first = Rudolf | authorlink = David Mumford | title = Handbook of Classical and Modern Mandaic | publisher = De Gruyter & Co. | location = Berlin |year=1965|pages=61fn. 105 }}</ref> Mandejci sebe smatraju nastavljačima Jovanovog učenja, a [[Reka Jordan]] je središnja tema njihovog učenja o krštenju.<ref>Drower, E. S., The Secret Adam: A Study of Nasoraean Gnosis (Introduction, p. xiv), Clarendon Press, Oxford (1960)</ref>
[[Yahya ibn Zakariyya]], među hrišćanima poznat kao [[Jovan Krstitelj]], u mandeizmu ima poseban status, viši nego u hrišćanstvu i islamu. Mandejci ukazuju Jahji najviše poštovanje smatrajući ga jednim od najvećih učitelja i jedinim istinskim [[mesija|mesijom]] ([[hrist]]om), zbog čega su poznati kao hrišćani svetog Jovana. Oni ga, međutim, ne smatraju osnivačem svoje religije, koju prate nazad do [[Adam]]a. Mandejci neke priznaju a neke odbacuju od starozavetnih proroka. Oni odbacuju [[Abraham]]a i [[Mojsije|Mojsija]] kao lažne proroke, a pravi proroci su im [[Adam]], njegovi sinovi Hibil ([[Abel]]) i Šitil ([[Seth]]), i njegov unuk Anuš ([[Enos]]), kao i Nuh ([[Noa]]), njegov sin Sam ([[Sem]]) i njegov sin Ram ([[Aram]]).<ref>Lupieri, Edmondo (2001). The Mandaeans: The Last Gnostics. Grand Rapids, MI: Eerdmans. pp. 116.</ref> Za Jovana kažu da je došao u vreme [[Pontije Pilat|Pilata]], lečio bolesne, dao vid slepima, i podizao mrtve.<ref>{{Cite web |url=http://www.askwhy.co.uk/christianity/0255Mandaeans.php |title=The Mandaeans, Followers of John the Baptist |access-date=20. 03. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110612184047/http://www.askwhy.co.uk/christianity/0255Mandaeans.php |archive-date=12. 06. 2011 |url-status=dead }}</ref> Mandejci [[Isus]]a smatraju "lažnim mesijom" (''mšiha kdaba'') koji je izopačio učenje koje mu je poverio Jovan.<ref>Lupieri, Edmondo (2001). The Mandaeans: The Last Gnostics. Grand Rapids, MI: Eerdmans. pp. 248.</ref><ref name="macuch">{{cite book|last=Macuch| first = Rudolf | authorlink = David Mumford | title = Handbook of Classical and Modern Mandaic | publisher = De Gruyter & Co. | location = Berlin |year=1965|pages=61fn. 105 }}</ref> Mandejci sebe smatraju nastavljačima Jovanovog učenja, a [[Reka Jordan]] je središnja tema njihovog učenja o krštenju.<ref>Drower, E. S., The Secret Adam: A Study of Nasoraean Gnosis (Introduction, p. xiv), Clarendon Press, Oxford (1960)</ref>


Oko [[1290]], dominikanac iz Toskane, [[Ricoldo da Montecroce]], bio je u Mesopotamiji, gde se susreo mandejce. Opisao ih je kao ljude koji preziru Abrahama, obožavaju Jovana, "žive samo u blizini reka u pustinji, i koji se peru danju i noću, da ne budu osuđeni od Boga."<ref>[http://www.nineveh.com/Mandaeans%20The%20True%20Descendents%20of%20Ancient%20Babylonians%20and%20Chaldeans.html The Mandaeans: True descendents of ancient Babylonians]</ref>
Oko [[1290]], dominikanac iz Toskane, [[Ricoldo da Montecroce]], bio je u Mesopotamiji, gde se susreo mandejce. Opisao ih je kao ljude koji preziru Abrahama, obožavaju Jovana, "žive samo u blizini reka u pustinji, i koji se peru danju i noću, da ne budu osuđeni od Boga."<ref>[http://www.nineveh.com/Mandaeans%20The%20True%20Descendents%20of%20Ancient%20Babylonians%20and%20Chaldeans.html The Mandaeans: True descendents of ancient Babylonians]</ref>

Верзија на датум 6. април 2020. у 18:12

Mandejci (ili hrišćani svetog Jovana; Subba, Sabbehi, Mandaean) su narod semitskog jezičnog roda naseljen u Iranu (Khuzistan) osobito u gradu Hoveiseh i Iraku (Basra). Mandai su poznati i kao Subba (u jednini Subbi) a najpoznatiji su po svojoj religiji mandaizmu.

Vera

Naziv mandaizam je nastao od reči: mandā - znanje. Manda (арап. مندى‎) je takođe mesto obožavanja za mandejce. Manda mora da bude izgrađena pored reke kako bi se izvršila masbattah jer voda je suštinski element u mandejskoj veri.

Yahya ibn Zakariyya, među hrišćanima poznat kao Jovan Krstitelj, u mandeizmu ima poseban status, viši nego u hrišćanstvu i islamu. Mandejci ukazuju Jahji najviše poštovanje smatrajući ga jednim od najvećih učitelja i jedinim istinskim mesijom (hristom), zbog čega su poznati kao hrišćani svetog Jovana. Oni ga, međutim, ne smatraju osnivačem svoje religije, koju prate nazad do Adama. Mandejci neke priznaju a neke odbacuju od starozavetnih proroka. Oni odbacuju Abrahama i Mojsija kao lažne proroke, a pravi proroci su im Adam, njegovi sinovi Hibil (Abel) i Šitil (Seth), i njegov unuk Anuš (Enos), kao i Nuh (Noa), njegov sin Sam (Sem) i njegov sin Ram (Aram).[1] Za Jovana kažu da je došao u vreme Pilata, lečio bolesne, dao vid slepima, i podizao mrtve.[2] Mandejci Isusa smatraju "lažnim mesijom" (mšiha kdaba) koji je izopačio učenje koje mu je poverio Jovan.[3][4] Mandejci sebe smatraju nastavljačima Jovanovog učenja, a Reka Jordan je središnja tema njihovog učenja o krštenju.[5]

Oko 1290, dominikanac iz Toskane, Ricoldo da Montecroce, bio je u Mesopotamiji, gde se susreo mandejce. Opisao ih je kao ljude koji preziru Abrahama, obožavaju Jovana, "žive samo u blizini reka u pustinji, i koji se peru danju i noću, da ne budu osuđeni od Boga."[6]

Jezik

Mandejski jezik (ima 3 dijalekta) pripada aramejskoj skupini semitskih jezika, ali danas dosta njih govori i drugim jezicima. U Huzistanu u Iranu govore persijski, u Iraku arapski. Nešto ih živi i u SAD-u i Australiji (300 u Sydneyju 1995.) Ostali nazivi za njih su Nazorejci.

Vidi još

Reference

  1. ^ Lupieri, Edmondo (2001). The Mandaeans: The Last Gnostics. Grand Rapids, MI: Eerdmans. pp. 116.
  2. ^ „The Mandaeans, Followers of John the Baptist”. Архивирано из оригинала 12. 06. 2011. г. Приступљено 20. 03. 2011. 
  3. ^ Lupieri, Edmondo (2001). The Mandaeans: The Last Gnostics. Grand Rapids, MI: Eerdmans. pp. 248.
  4. ^ Macuch, Rudolf (1965). Handbook of Classical and Modern Mandaic. Berlin: De Gruyter & Co. стр. 61fn. 105. 
  5. ^ Drower, E. S., The Secret Adam: A Study of Nasoraean Gnosis (Introduction, p. xiv), Clarendon Press, Oxford (1960)
  6. ^ The Mandaeans: True descendents of ancient Babylonians

Literatura

Spoljašnje veze