Diplodocus hallorum — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
м уклоњена категорија Диносауруси; додата категорија Sauropoda помоћу справице HotCat
Инфокутија
Ред 8: Ред 8:
| superordo = [[Dinosaurrusi|Dinosauria]]
| superordo = [[Dinosaurrusi|Dinosauria]]
| family= [[Diplodocidi|Diplodocidae]]
| family= [[Diplodocidi|Diplodocidae]]
| genus = '''''Seizmosaurus'''''
| genus = '''''Seismosaurus'''''
| genus_authority = Gillette, 1991
}}
}}
'''Seizmosaurus''' je bio jedan od najdužih [[dinosaurus]]a koji je živeo u gornjoj [[jura|juri]]. Njegovo ime znači „[[zemljotres]]ni gušter“, a dobio ga je upravo zbog svoje kolosalne građe.
'''Seizmosaurus''' (''-{Seismosaurus}-'') je bio jedan od najdužih [[dinosaurus]]a koji je živeo u gornjoj [[jura|juri]]. Njegovo ime znači „[[zemljotres]]ni gušter“, a dobio ga je upravo zbog svoje kolosalne građe.


== Opis životinje ==
== Opis životinje ==

Верзија на датум 11. април 2020. у 17:27

Seizmosaurus
Временски распон: Kasna jura, Ranakreda
Научна класификација
Царство:
Тип:
Класа:
Надред:
Род:
Seismosaurus

Gillette, 1991

Seizmosaurus (Seismosaurus) je bio jedan od najdužih dinosaurusa koji je živeo u gornjoj juri. Njegovo ime znači „zemljotresni gušter“, a dobio ga je upravo zbog svoje kolosalne građe.

Opis životinje

Procene su da je bio dug od 40 do 50 metara. Imao je ogroman rep nalik biču koji se završavao kupastim proširenjem čija uloga još uvek nije sa sigurnošću utvrđena. Kičmeni pršljeni u repu i oni u vratu su sa donje strane bili ojačani dodatnim izraštajima. Glava mu je bila majušna i zbog toga, kao i ostalih navedenih oblika, ovaj dinosaurus je bio tipičan diplodocid. Bio je težak do 30 tona, mada se procene kreću i do duple vrednosti.

Način života

S obzirom da su među fosilnim nalazima pronađeni i gastroliti, pretpostavlja se da se hranio grubim biljnim delovima. Kada bi bio napadnut, ubrzavao bi hod, ali nije mogao da trči. Tada bi pomerao samo jednu nogu, dok se sa ostale tri pridržavao za podlogu.

Fosilni nalazi

Jedini poznati fosilni ostaci su pronađeni na teritoriji Novog Meksika (Severna Amerika) 1979. godine. Dva izletnika su se bukvalno saplela o njegov fosilizovani rep. Do 2001. njegov fosilizovani skelet još uvek nije bio u potpunosti izvađen iz peščara, pa je za izučavanje njegovih kostiju korišćena savremena tehnologija - radar čiji zraci prodiru kroz tlo.

Literatura

  • Berni D. 2001. Velika enciklopedija dinosaurusa. Zmaj. Novi Sad.

Vidi još