Kladogram — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Синтакса – параметар у наводницима.
Add 1 book for Википедија:Проверљивост (20220205sim)) #IABot (v2.0.8.6) (GreenC bot
Ред 2: Ред 2:
[[Датотека:Identical cladograms.svg|мини|250п|Dva vertikalna kladograma, sa korenom na dnu]]
[[Датотека:Identical cladograms.svg|мини|250п|Dva vertikalna kladograma, sa korenom na dnu]]


'''Kladogram''' je dijagramski prikaz [[filogeneza|filogenetskih]] veza i odnosa posmattranih [[takson]]a ili drugih jedinica posmatranja u [[kladistika|kladistici]]. Pritom to nije [[filogenetsko stablo]], jer ne pokazuje kako su ili koliko preci povezani i/ili koliko su se potonji promenili..<ref name="mayr">{{cite journal|doi=10.1111/j.1439-0469.1974.tb00160.x |title=Cladistic analysis or cladistic classification? |journal=Journal of Zoological Systematics and Evolutionary Research |volume=12 |year=2009|last=Mayr|first=Ernst |pages=94–128}}</ref><ref name="Foote">{{cite journal|first=Mike |last=Foote|year=1996|title=On the Probability of Ancestors in the Fossil Record |journal=Paleobiology |volume=22 |issue=2 |jstor=2401114|pages=141–51}}</ref><ref name="Dayrat">{{cite journal|first=Benoît |last=Dayrat|year=2005|title=Ancestor-Descendant Relationships and the Reconstruction of the Tree of Life |journal=Paleobiology |volume=31 |issue=3 |jstor=4096939 |doi=10.1666/0094-8373031[0347:aratro]2.0.co;2|pages=347–53}}</ref><ref name="PC">{{cite journal|doi=10.1016/S0169-5347(00)02026-7 |title=Intraspecific gene genealogies: Trees grafting into networks |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=16 |year=2001|last=Posada|first=David |last2=Crandall|first2=Keith A. |pages=37–45}}</ref><ref name="Podani">{{cite journal|doi=10.1111/j.1096-0031.2012.00423.x |title=Tree thinking, time and topology: Comments on the interpretation of tree diagrams in evolutionary/phylogenetic systematics |journal=Cladistics |volume=29 |issue=3 |year=2013|last=Podani|first=János |pages=315–327}}</ref> Mnoga evolucijska stabla se, međutim, mogu rekonstruirati iz verodostijnih kladograma.<ref name="PC" /><ref name="sc">{{cite book|first=Randall T. |last=Schuh|year=2000|title=Biological Systematics: Principles and Applications |isbn=978-0-8014-3675-8|pages=}}</ref> Kladogram uključuje linije koje se granaju u različitim smerovima i završavaju na jedinicama posmatranja (grupama [[organizam]]a).<ref>Benton M. J. (2000): Stems, nodes, crown clades, and rank-free lists: is Linnaeus dead? (PDF), Biological Reviews 75 (4): 633–648, {{doi|10.1111/j.1469-185X.2000.tb00055.x}}., {{PMID|11117201}}</ref><ref>Benton M. J. (2004): Vertebrate Palaeontology (3rd ed.).: Blackwell Science. {{page1|publisher=|location=Oxford|year=2005|isbn=978-0-632-05637-8|pages=}}</ref>
'''Kladogram''' je dijagramski prikaz [[filogeneza|filogenetskih]] veza i odnosa posmattranih [[takson]]a ili drugih jedinica posmatranja u [[kladistika|kladistici]]. Pritom to nije [[filogenetsko stablo]], jer ne pokazuje kako su ili koliko preci povezani i/ili koliko su se potonji promenili..<ref name="mayr">{{cite journal|doi=10.1111/j.1439-0469.1974.tb00160.x |title=Cladistic analysis or cladistic classification? |journal=Journal of Zoological Systematics and Evolutionary Research |volume=12 |year=2009|last=Mayr|first=Ernst |pages=94–128}}</ref><ref name="Foote">{{cite journal|first=Mike |last=Foote|year=1996|title=On the Probability of Ancestors in the Fossil Record |url=https://archive.org/details/sim_paleobiology_spring-1996_22_2/page/141 |journal=Paleobiology |volume=22 |issue=2 |jstor=2401114|pages=141–51}}</ref><ref name="Dayrat">{{cite journal|first=Benoît |last=Dayrat|year=2005|title=Ancestor-Descendant Relationships and the Reconstruction of the Tree of Life |journal=Paleobiology |volume=31 |issue=3 |jstor=4096939 |doi=10.1666/0094-8373031[0347:aratro]2.0.co;2|pages=347–53}}</ref><ref name="PC">{{cite journal|doi=10.1016/S0169-5347(00)02026-7 |title=Intraspecific gene genealogies: Trees grafting into networks |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=16 |year=2001|last=Posada|first=David |last2=Crandall|first2=Keith A. |pages=37–45}}</ref><ref name="Podani">{{cite journal|doi=10.1111/j.1096-0031.2012.00423.x |title=Tree thinking, time and topology: Comments on the interpretation of tree diagrams in evolutionary/phylogenetic systematics |journal=Cladistics |volume=29 |issue=3 |year=2013|last=Podani|first=János |pages=315–327}}</ref> Mnoga evolucijska stabla se, međutim, mogu rekonstruirati iz verodostijnih kladograma.<ref name="PC" /><ref name="sc">{{cite book|first=Randall T. |last=Schuh|year=2000|title=Biological Systematics: Principles and Applications |isbn=978-0-8014-3675-8|pages=}}</ref> Kladogram uključuje linije koje se granaju u različitim smerovima i završavaju na jedinicama posmatranja (grupama [[organizam]]a).<ref>Benton M. J. (2000): Stems, nodes, crown clades, and rank-free lists: is Linnaeus dead? (PDF), Biological Reviews 75 (4): 633–648, {{doi|10.1111/j.1469-185X.2000.tb00055.x}}., {{PMID|11117201}}</ref><ref>Benton M. J. (2004): Vertebrate Palaeontology (3rd ed.).: Blackwell Science. {{page1|publisher=|location=Oxford|year=2005|isbn=978-0-632-05637-8|pages=}}</ref>


Postoji više oblika kladogramâ, ali svi imaju grane koje se razgranavaju iz čvorišta prethodnih linija. Te linije se mogu pratiti unazad do čvorišnog mesta iz kojeg polaze. Ta čvorišta predstavljaju hipotetičnu predačku grupu (a ne stvarna bića) koja je, prema očekivanjima, imala kombinirana obeležja linija iznad njih.<ref>Mayr E. : The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), Londo (England). {{page|year=|isbn=978-0-674-36445-5|pages=}}. {{page|year=2000|isbn=978-0-674-36446-2|pages=}}</ref> Pretpostavljeni predak bi mogao zatim otkriti tragove stvarnog evolucijskog pretka. Iako su se takvi klasični kladogrami stvarali uglavnom prema [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomskim]] obeležjima, kasniji podaci dobijeni sekvenciranjem [[DNK]] i [[RNK]] i računarskom filogenijom danas se vrlo često primenjuju, ugrađujući eventualne izmene u ranije kladograme.
Postoji više oblika kladogramâ, ali svi imaju grane koje se razgranavaju iz čvorišta prethodnih linija. Te linije se mogu pratiti unazad do čvorišnog mesta iz kojeg polaze. Ta čvorišta predstavljaju hipotetičnu predačku grupu (a ne stvarna bića) koja je, prema očekivanjima, imala kombinirana obeležja linija iznad njih.<ref>Mayr E. : The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), Londo (England). {{page|year=|isbn=978-0-674-36445-5|pages=}}. {{page|year=2000|isbn=978-0-674-36446-2|pages=}}</ref> Pretpostavljeni predak bi mogao zatim otkriti tragove stvarnog evolucijskog pretka. Iako su se takvi klasični kladogrami stvarali uglavnom prema [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomskim]] obeležjima, kasniji podaci dobijeni sekvenciranjem [[DNK]] i [[RNK]] i računarskom filogenijom danas se vrlo često primenjuju, ugrađujući eventualne izmene u ranije kladograme.

Верзија на датум 5. фебруар 2022. у 22:29

Horizontalni kladogram, sa korenom na levoj strani
Dva vertikalna kladograma, sa korenom na dnu

Kladogram je dijagramski prikaz filogenetskih veza i odnosa posmattranih taksona ili drugih jedinica posmatranja u kladistici. Pritom to nije filogenetsko stablo, jer ne pokazuje kako su ili koliko preci povezani i/ili koliko su se potonji promenili..[1][2][3][4][5] Mnoga evolucijska stabla se, međutim, mogu rekonstruirati iz verodostijnih kladograma.[4][6] Kladogram uključuje linije koje se granaju u različitim smerovima i završavaju na jedinicama posmatranja (grupama organizama).[7][8]

Postoji više oblika kladogramâ, ali svi imaju grane koje se razgranavaju iz čvorišta prethodnih linija. Te linije se mogu pratiti unazad do čvorišnog mesta iz kojeg polaze. Ta čvorišta predstavljaju hipotetičnu predačku grupu (a ne stvarna bića) koja je, prema očekivanjima, imala kombinirana obeležja linija iznad njih.[9] Pretpostavljeni predak bi mogao zatim otkriti tragove stvarnog evolucijskog pretka. Iako su se takvi klasični kladogrami stvarali uglavnom prema morfološko-anatomskim obeležjima, kasniji podaci dobijeni sekvenciranjem DNK i RNK i računarskom filogenijom danas se vrlo često primenjuju, ugrađujući eventualne izmene u ranije kladograme.

Vidi još

Reference

  1. ^ Mayr, Ernst (2009). „Cladistic analysis or cladistic classification?”. Journal of Zoological Systematics and Evolutionary Research. 12: 94—128. doi:10.1111/j.1439-0469.1974.tb00160.x. 
  2. ^ Foote, Mike (1996). „On the Probability of Ancestors in the Fossil Record”. Paleobiology. 22 (2): 141—51. JSTOR 2401114. 
  3. ^ Dayrat, Benoît (2005). „Ancestor-Descendant Relationships and the Reconstruction of the Tree of Life”. Paleobiology. 31 (3): 347—53. JSTOR 4096939. doi:10.1666/0094-8373031[0347:aratro]2.0.co;2. 
  4. ^ а б Posada, David; Crandall, Keith A. (2001). „Intraspecific gene genealogies: Trees grafting into networks”. Trends in Ecology & Evolution. 16: 37—45. doi:10.1016/S0169-5347(00)02026-7. 
  5. ^ Podani, János (2013). „Tree thinking, time and topology: Comments on the interpretation of tree diagrams in evolutionary/phylogenetic systematics”. Cladistics. 29 (3): 315—327. doi:10.1111/j.1096-0031.2012.00423.x. 
  6. ^ Schuh, Randall T. (2000). Biological Systematics: Principles and Applications. ISBN 978-0-8014-3675-8. 
  7. ^ Benton M. J. (2000): Stems, nodes, crown clades, and rank-free lists: is Linnaeus dead? (PDF), Biological Reviews 75 (4): 633–648, doi:10.1111/j.1469-185X.2000.tb00055.x., PMID 11117201
  8. ^ Benton M. J. (2004): Vertebrate Palaeontology (3rd ed.).: Blackwell Science. . Oxford. 2005. ISBN 978-0-632-05637-8. 
  9. ^ Mayr E. : The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), Londo (England). ISBN 978-0-674-36445-5.. 2000. ISBN 978-0-674-36446-2.