Interregnum — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене
мНема описа измене
Ред 1: Ред 1:
{{почетник|12|9|2011}}
{{почетник|12|9|2011}}


Interregnum ima dva znacenja. U jednom znacenju ono predstavlja stanje drustva prije nastanka drzave. Tako se moze reci da se prvobitna zajednica nalazila u interregnumu, dakle u jednom pred drzavnom stanju u kome nijesu formirani drzavni organi i vlast.
'''Interregnum''' ima dva značenja. U jednom značenju ono predstavlja stanje društva prije nastanka države. Tako se može reći da se prvobitna zajednica nalazila u interregnumu, dakle u jednom pred državnom stanju u kome nijesu formirani državni organi i vlast.
Drugo znacenje interregnuma je savremenije i znaci: tzv. medjuvlasce, tj. stanje drzave u kome nova vlast nije preuzela sve funkcije stare vlasti, tj. nije se osamostalila.
Drugo značenje interregnuma je savremenije i znači: tzv. međuvlašće, tj. stanje države u kome nova vlast nije preuzela sve funkcije stare vlasti, tj. nije se osamostalila.


Interregnum moze biti ustavni ili državni. Ustavni interregnum je kada se nova vlast nije konstituisala ustavom, odnosno nije ozakonila sebe, a državni interregnum je kada ta nova uspostavljena vlast i država nije jos međunarodno priznata.
Interregnum moze biti ustavni ili drzavni.
Ustavni interregnum je kada se nova vlast nije konstituisala ustavom, odnosno nije ozakonila sebe, a drzavni interregnum je kada ta nova uspostavljena vlast i drzava nije jos medjunarodno priznata.


Primjer interregnuma jeste situacija iz 1945. godine kada su komunisti osvojili vlast i stvorili novu drzavu, ali tu vlast nisu ozakonili ni novim ustavom, ni medjunarodnim priznanjem sve do 1946. godine. U tom periodu ova drzava nije medjunarodno priznata nego je to uradjeno posle rata.
Primjer interregnuma jeste situacija iz [[1945]]. godine kada su komunisti osvojili vlast i stvorili novu državu, ali tu vlast nisu ozakonili ni novim ustavom, ni međunarodnim priznanjem sve do [[1946]]. godine. U tom periodu ova država nije međunarodno priznata nego je to urađeno posle rata. Dakle, ovaj kratak period ona je bila u ustavnom i državnom interregnumu.

Dakle, ovaj kratak period ona je bila u ustavnom i drzavnom interregnumu.
==Literatura==
{{Reflist|2}}


[[bs:Interregnum]]
[[bg:Интерегнум]]
[[cs:Interregnum]]
[[da:Interregnum]]
[[de:Interregnum]]
[[en:Interregnum]]
[[es:Interregno]]
[[fa:فترت]]
[[fy:Ynterregnum]]
[[id:Interregnum]]
[[he:אינטררגנום]]
[[la:Interregnum]]
[[lb:Interregnum]]
[[hu:Interregnum]]
[[nl:Interregnum]]
[[no:Interregnum]]
[[pl:Bezkrólewie]]
[[pt:Interregno]]
[[ru:Междуцарствие]]
[[simple:Interregnum]]
[[fi:Interregnum]]
[[sv:Interregnum]]
[[zh:空位期]]

Верзија на датум 17. септембар 2011. у 17:33


Interregnum ima dva značenja. U jednom značenju ono predstavlja stanje društva prije nastanka države. Tako se može reći da se prvobitna zajednica nalazila u interregnumu, dakle u jednom pred državnom stanju u kome nijesu formirani državni organi i vlast. Drugo značenje interregnuma je savremenije i znači: tzv. međuvlašće, tj. stanje države u kome nova vlast nije preuzela sve funkcije stare vlasti, tj. nije se osamostalila.

Interregnum moze biti ustavni ili državni. Ustavni interregnum je kada se nova vlast nije konstituisala ustavom, odnosno nije ozakonila sebe, a državni interregnum je kada ta nova uspostavljena vlast i država nije jos međunarodno priznata.

Primjer interregnuma jeste situacija iz 1945. godine kada su komunisti osvojili vlast i stvorili novu državu, ali tu vlast nisu ozakonili ni novim ustavom, ni međunarodnim priznanjem sve do 1946. godine. U tom periodu ova država nije međunarodno priznata nego je to urađeno posle rata. Dakle, ovaj kratak period ona je bila u ustavnom i državnom interregnumu.

Literatura