Jednačina stanja idealnog gasa — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Нова страница: [[file:Ideal gas isotherms.png|thumb|right|250px|Krive prikazuju odnos između pritiska (vertikalna osa) i zapremine (horizontalna osa) za idealni gas na različitim te…
 
Ред 4: Ред 4:
==Reference==
==Reference==
{{reflist|2}}
{{reflist|2}}

==Literatura==
{{refbegin|2}}-{
*Davis and Masten ''Principles of Environmental Engineering and Science'', McGraw-Hill Companies, Inc. New York (2002) ISBN 0-07-235053-9
*[http://www.gearseds.com/curriculum/learn/lesson.php?id=23&chapterid=5 Website giving credit to Benoît Paul Émile Clapeyron, (1799–1864) in 1834]}-
{{refend}}

Верзија на датум 18. децембар 2011. у 02:07

Krive prikazuju odnos između pritiska (vertikalna osa) i zapremine (horizontalna osa) za idealni gas na različitim temperaturama

Jednačina stanja idealnog gasa je jednačina stanja teoretskog idealnog gasa. Ona uz nekoliko ograničenja relativno dobro opisuje ponašanja mnogih realnih gasova, pod različitim uslovima. Ovaj zakon je prvi objavio Emil Klapejron 1834. godine, kombinujući Bojl-Mariotov zakon i Čarlsov zakon. Ona se isto tako može izvesti iz kinetičke teorije gasova, koju su razvili 1856. Avgust Kronig i 1857. Rudolf Klauzijus.[1][2][3]

Reference

  1. ^ Clapeyron E.: "Mémoire sur la puissance motrice de la chaleur", journal = Journal de l'École Polytechnique, 1834., Facsimile at the Bibliothèque nationale de France
  2. ^ Krönig A.: "Grundzüge einer Theorie der Gase", journal = Annalen der Physik, 1856., [1] Facsimile at the Bibliothèque nationale de France
  3. ^ Clausius R.: "Ueber die Art der Bewegung, welche wir Wärme nennen", journal = Annalen der Physik und Chemie, 1857., [2] Facsimile at the Bibliothèque nationale de France

Literatura