Preživari — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
м исправљање правописних и других грешака
м r2.6.4) (Робот: додато hi, ia; уклоњено ca, pl
Ред 38: Ред 38:
[[ar:حيوان مجتر]]
[[ar:حيوان مجتر]]
[[ms:Ruminan]]
[[ms:Ruminan]]
[[ca:Remugó]]
[[cs:Přežvýkavec]]
[[cs:Přežvýkavec]]
[[da:Drøvtygger]]
[[da:Drøvtygger]]
Ред 47: Ред 46:
[[gl:Ruminante]]
[[gl:Ruminante]]
[[he:העלאת גירה]]
[[he:העלאת גירה]]
[[hi:रोमंथक]]
[[io:Ruminero]]
[[io:Ruminero]]
[[ia:Rumination]]
[[ik:Niġukkalik]]
[[ik:Niġukkalik]]
[[is:Jórturdýr]]
[[is:Jórturdýr]]
Ред 55: Ред 56:
[[my:စားမြုံ့ပြန်ကောင်]]
[[my:စားမြုံ့ပြန်ကောင်]]
[[nl:Herkauwers]]
[[nl:Herkauwers]]
[[pl:Przeżuwacze]]
[[pt:Ruminantes]]
[[pt:Ruminantes]]
[[simple:Ruminant]]
[[simple:Ruminant]]

Верзија на датум 11. октобар 2012. у 12:43

Preživari
Holštajn krava
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Podred:
Ruminantia
familije

Antilocapridae
Bovidae
Cervidae
Giraffidae
Moschidae
Tragulidae

Preživari su sisari iz reda papkara koji vare biljnu hranu tako što je najpre progutaju i omekšaju u prednjem delu želuca, nakon čega povrate nedovoljno svarenu masu nazad u usta i ponovo je žvaću. Proces ponovljenog žvakanja radi dodatnog usitnjavanja hrane se naziva preživanje. U preživare spadaju krava, koza, ovca, žirafa, bizon, jak, jelen, gnu i antilope.

Karakteristike organa za varenje preživara

Želudac preživara se sastoji od četiri komore: burag, mrežavac, listavac i sirište. U buragu i sirištu preživara nalaze se milioni mikroorganizama koji pomažu pri varenju hrane. U ustima se žvakanjem vrši usitnjavanje delova hrane, čime se povećava površina na koju će dalje delovati mikroorganizmi i njihovi enzimi. Prilikom žvakanja dolazi do lučenja pljuvačnih žlezda koje produkuju veliku količinu pljuvačke. U zavisnosti od ishrane, veći preživari proizvode od 40 do 150 litara pljuvačke na dan.

Iz usta hrana putem jednjaka dolazi do buraga i mrežavca gde dolazi do formiranja dva sloja materijala. Sloj krupnijeg materijala se sabija i periodičnim kontrakcijama buraga vraća u usnu duplju na preživanje nakon čega se ponovo guta. Sloj usitnjenog materijala prolazi kroz proces mikrobiološke fermentacije kojom se vlakna, posebno celuloza i hemiceluloza razlažu na masne kiseline koje su primarni izvor energije za preživare. U buragu nastaje velika količina gasova, među kojima i visokoenergetski metan. Burag i mrežavac su u osnovi jedan deo, ali sa različitim funkcijama. Mrežavac određuje da li sadržaj treba da bude vraćen na preživanje ili gurnut u listavac.

Listavac je karakterističan po velikom broju listastih režnjeva, koji obezbeđuju veliku apsorpcionu površinu (oko 4 do 5 m²). U njemu se vrši apsorpcija vode, masnih kiselina, fosfora i natrijuma. Sirište je žlezdani deo želuca. U njemu dolazi do sekrecije hlorovodonične kiseline i enzima koji služe za varenje proteina i ugljenih hidrata.

Iz želuca delimično svarena hrana dolazi do tankog creva, gde se meša sa žuči, pankreasnim sokom i crevnim sokom. Dolazi do varenja preostalih ugljenih hidrata, proteina i masti, kao i do apsorpcije istih, zajedno sa mineralnim materijama. Nakon tankog, hrana prelazi u debelo crevo, gde se vrši resorpcija vode i formiranje izmeta.

Preživari i klimatske promene

Moguće je da proizvodnja metana od strane životinja doprinosi efektu staklene bašte i klimatskih promena[тражи се извор]. Procenjuje se da proizvodnja metana od strane životinja, pre svega preživara, učestvuje sa 15 do 20% u ukupnoj svetskoj proizvodnji metana.