Preživari — разлика између измена
м исправљање правописних и других грешака |
м r2.6.4) (Робот: додато hi, ia; уклоњено ca, pl |
||
Ред 38: | Ред 38: | ||
[[ar:حيوان مجتر]] |
[[ar:حيوان مجتر]] |
||
[[ms:Ruminan]] |
[[ms:Ruminan]] |
||
[[ca:Remugó]] |
|||
[[cs:Přežvýkavec]] |
[[cs:Přežvýkavec]] |
||
[[da:Drøvtygger]] |
[[da:Drøvtygger]] |
||
Ред 47: | Ред 46: | ||
[[gl:Ruminante]] |
[[gl:Ruminante]] |
||
[[he:העלאת גירה]] |
[[he:העלאת גירה]] |
||
[[hi:रोमंथक]] |
|||
[[io:Ruminero]] |
[[io:Ruminero]] |
||
[[ia:Rumination]] |
|||
[[ik:Niġukkalik]] |
[[ik:Niġukkalik]] |
||
[[is:Jórturdýr]] |
[[is:Jórturdýr]] |
||
Ред 55: | Ред 56: | ||
[[my:စားမြုံ့ပြန်ကောင်]] |
[[my:စားမြုံ့ပြန်ကောင်]] |
||
[[nl:Herkauwers]] |
[[nl:Herkauwers]] |
||
[[pl:Przeżuwacze]] |
|||
[[pt:Ruminantes]] |
[[pt:Ruminantes]] |
||
[[simple:Ruminant]] |
[[simple:Ruminant]] |
Верзија на датум 11. октобар 2012. у 12:43
Preživari | |
---|---|
Holštajn krava | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | |
Klasa: | |
Red: | |
Podred: | Ruminantia
|
familije | |
Antilocapridae |
Preživari su sisari iz reda papkara koji vare biljnu hranu tako što je najpre progutaju i omekšaju u prednjem delu želuca, nakon čega povrate nedovoljno svarenu masu nazad u usta i ponovo je žvaću. Proces ponovljenog žvakanja radi dodatnog usitnjavanja hrane se naziva preživanje. U preživare spadaju krava, koza, ovca, žirafa, bizon, jak, jelen, gnu i antilope.
Karakteristike organa za varenje preživara
Želudac preživara se sastoji od četiri komore: burag, mrežavac, listavac i sirište. U buragu i sirištu preživara nalaze se milioni mikroorganizama koji pomažu pri varenju hrane. U ustima se žvakanjem vrši usitnjavanje delova hrane, čime se povećava površina na koju će dalje delovati mikroorganizmi i njihovi enzimi. Prilikom žvakanja dolazi do lučenja pljuvačnih žlezda koje produkuju veliku količinu pljuvačke. U zavisnosti od ishrane, veći preživari proizvode od 40 do 150 litara pljuvačke na dan.
Iz usta hrana putem jednjaka dolazi do buraga i mrežavca gde dolazi do formiranja dva sloja materijala. Sloj krupnijeg materijala se sabija i periodičnim kontrakcijama buraga vraća u usnu duplju na preživanje nakon čega se ponovo guta. Sloj usitnjenog materijala prolazi kroz proces mikrobiološke fermentacije kojom se vlakna, posebno celuloza i hemiceluloza razlažu na masne kiseline koje su primarni izvor energije za preživare. U buragu nastaje velika količina gasova, među kojima i visokoenergetski metan. Burag i mrežavac su u osnovi jedan deo, ali sa različitim funkcijama. Mrežavac određuje da li sadržaj treba da bude vraćen na preživanje ili gurnut u listavac.
Listavac je karakterističan po velikom broju listastih režnjeva, koji obezbeđuju veliku apsorpcionu površinu (oko 4 do 5 m²). U njemu se vrši apsorpcija vode, masnih kiselina, fosfora i natrijuma. Sirište je žlezdani deo želuca. U njemu dolazi do sekrecije hlorovodonične kiseline i enzima koji služe za varenje proteina i ugljenih hidrata.
Iz želuca delimično svarena hrana dolazi do tankog creva, gde se meša sa žuči, pankreasnim sokom i crevnim sokom. Dolazi do varenja preostalih ugljenih hidrata, proteina i masti, kao i do apsorpcije istih, zajedno sa mineralnim materijama. Nakon tankog, hrana prelazi u debelo crevo, gde se vrši resorpcija vode i formiranje izmeta.
Preživari i klimatske promene
Moguće je da proizvodnja metana od strane životinja doprinosi efektu staklene bašte i klimatskih promena[тражи се извор]. Procenjuje se da proizvodnja metana od strane životinja, pre svega preživara, učestvuje sa 15 do 20% u ukupnoj svetskoj proizvodnji metana.