Kokni — разлика између измена
м Бот: Селим 20 међујезичких веза, које су сад на Википодацима на d:q7992 |
м разне исправке; козметичке измене |
||
Ред 1: | Ред 1: | ||
{{Без извора}} |
|||
{{bi}} |
|||
'''Kokni''' je termin koji može označavati: |
'''Kokni''' je termin koji može označavati: |
||
1. |
1. stanovnike [[London]]a, pre svega radničku klasu istočnog dela Londona; |
||
2. |
2. dijalekat (zapravo sociolekat) kojim ova grupa stanovništva govori. |
||
Ovaj sociolekat je korišćen u poznatoj humorističkoj seriji [[Mućke]]. |
Ovaj sociolekat je korišćen u poznatoj humorističkoj seriji [[Mućke]]. |
||
Ред 10: | Ред 10: | ||
Neki od poznatih govornika ovog sociolekta su glumac [[Majkl Kejn]] i muzičari Mark Bolan i Sid Višes. |
Neki od poznatih govornika ovog sociolekta su glumac [[Majkl Kejn]] i muzičari Mark Bolan i Sid Višes. |
||
==Izgovor== |
== Izgovor == |
||
====Suglasnici==== |
==== Suglasnici ==== |
||
*/t/ u nenaglašenim slogovima često postaje glotalni stop /ʔ/ (npr. ''sit'' /sɪʔ/, ''city'' /sɪʔɪ/, ''cart'' /kɑ:ʔ/...); |
* /t/ u nenaglašenim slogovima često postaje glotalni stop /ʔ/ (npr. ''sit'' /sɪʔ/, ''city'' /sɪʔɪ/, ''cart'' /kɑ:ʔ/...); |
||
*/h/ se najčešće ne izgovara (npr. ''happen'' postaje ''appen''); |
* /h/ se najčešće ne izgovara (npr. ''happen'' postaje ''appen''); |
||
*/θ/ često postaje /f/ (npr. ''thin'' /fɪn/, ''maths'' /mɛfs/...); |
* /θ/ često postaje /f/ (npr. ''thin'' /fɪn/, ''maths'' /mɛfs/...); |
||
*/ð/ u sredini i na kraju reči često postaje /v/, dok na početku reči može postati /d/ (npr. ''they'' /dæɪ/, ''bother'' /bɔvə/); |
* /ð/ u sredini i na kraju reči često postaje /v/, dok na početku reči može postati /d/ (npr. ''they'' /dæɪ/, ''bother'' /bɔvə/); |
||
*/l/, ukoliko za njim ne sledi samoglasnik, se najčešće vokalizuje. Drugim rečima, postaje samoglasnik (zavisno od položaja u reči i od susednih suglasnika može se realizovati kao neki od sledećih samoglasnika: /u/, /ʊ/, /o/ ili /ɤ/. Primeri: ''tell'' /tʰɛʊ/, ''rill'' /ɹɪɤ/, ''little'' /lɪʔo/...). Ukoliko nakon /l/ sledi samoglasnik, ono ostaje /l/ (npr. ''telling'' /tʰɛlɪŋ/); |
* /l/, ukoliko za njim ne sledi samoglasnik, se najčešće vokalizuje. Drugim rečima, postaje samoglasnik (zavisno od položaja u reči i od susednih suglasnika može se realizovati kao neki od sledećih samoglasnika: /u/, /ʊ/, /o/ ili /ɤ/. Primeri: ''tell'' /tʰɛʊ/, ''rill'' /ɹɪɤ/, ''little'' /lɪʔo/...). Ukoliko nakon /l/ sledi samoglasnik, ono ostaje /l/ (npr. ''telling'' /tʰɛlɪŋ/); |
||
*/p/, /t/ i /k/ su aspirovani, često i više nego u standardnom britanskom engleskom. /t/ može postati i /tˢ/. |
* /p/, /t/ i /k/ su aspirovani, često i više nego u standardnom britanskom engleskom. /t/ može postati i /tˢ/. |
||
====Samoglasnici i diftonzi==== |
==== Samoglasnici i diftonzi ==== |
||
*/iː/ postaje /əi/ (npr. ''beat'' /bəiʔ/); |
* /iː/ postaje /əi/ (npr. ''beat'' /bəiʔ/); |
||
*/eɪ/ postaje /æɪ~aɪ/ (npr. ''bait'' /bæɪʔ/); |
* /eɪ/ postaje /æɪ~aɪ/ (npr. ''bait'' /bæɪʔ/); |
||
*/aɪ/ postaje /ɑɪ~ɒɪ/ (npr. ''bite'' /bɑɪʔ/); |
* /aɪ/ postaje /ɑɪ~ɒɪ/ (npr. ''bite'' /bɑɪʔ/); |
||
*/ɔɪ/ postaje /oɪ/ (npr. ''choice'' /tʃʰoɪs/); |
* /ɔɪ/ postaje /oɪ/ (npr. ''choice'' /tʃʰoɪs/); |
||
*/uː/ postaje bilo /əʉ/, bilo /ʉː/ (npr. ''boot'' /bʉ:ʔ/); |
* /uː/ postaje bilo /əʉ/, bilo /ʉː/ (npr. ''boot'' /bʉ:ʔ/); |
||
*/əʊ/ postaje /ʌʊ~ɐʊ/ (npr. ''coat'' /kʰɐʊʔ/); |
* /əʊ/ postaje /ʌʊ~ɐʊ/ (npr. ''coat'' /kʰɐʊʔ/); |
||
*/aʊ/ postaje bilo /æə/, bilo /æː/ (npr. ''town'' /tˢæən/); |
* /aʊ/ postaje bilo /æə/, bilo /æː/ (npr. ''town'' /tˢæən/); |
||
*/æ/ može postati /ɛ/ (npr. ''back'' /bɛk/, ''cat'' /kʰɛʔ/); |
* /æ/ može postati /ɛ/ (npr. ''back'' /bɛk/, ''cat'' /kʰɛʔ/); |
||
*/ɒ/ može postati /ɔ/ (npr. ''cot'' /kʰɔʔ/); |
* /ɒ/ može postati /ɔ/ (npr. ''cot'' /kʰɔʔ/); |
||
*/ɜː/ može postati /ø:/ (npr. ''bird'' /bø:d/); |
* /ɜː/ može postati /ø:/ (npr. ''bird'' /bø:d/); |
||
*/ʌ/ postaje /a/ (npr. ''jump'' /dʒamp/); |
* /ʌ/ postaje /a/ (npr. ''jump'' /dʒamp/); |
||
*/ɔː/ često postaje /oː/ (npr. ''water'' /wo:ʔə/). Ipak, ispred /l/ ostaje /ɔː/ (npr. ''wall'' /wɔ:/). |
* /ɔː/ često postaje /oː/ (npr. ''water'' /wo:ʔə/). Ipak, ispred /l/ ostaje /ɔː/ (npr. ''wall'' /wɔ:/). |
||
==Uticaj== |
== Uticaj == |
||
Poslednjih decenija, neke od osobina koknija su se proširile i na druge dijalekte engleskog jezika. Npr. Izgovor /f/ umesto /θ/ je danas prisutan u većem delu jugoistočne [[Engleska|Engleske]], dok je glotalizacija glasa /t/ danas u manjoj ili većoj meri prisutna u celoj Engleskoj (mada je i dalje najizraženija u kokniju). |
Poslednjih decenija, neke od osobina koknija su se proširile i na druge dijalekte engleskog jezika. Npr. Izgovor /f/ umesto /θ/ je danas prisutan u većem delu jugoistočne [[Engleska|Engleske]], dok je glotalizacija glasa /t/ danas u manjoj ili većoj meri prisutna u celoj Engleskoj (mada je i dalje najizraženija u kokniju). |
Верзија на датум 15. март 2013. у 12:28
Kokni je termin koji može označavati:
1. stanovnike Londona, pre svega radničku klasu istočnog dela Londona;
2. dijalekat (zapravo sociolekat) kojim ova grupa stanovništva govori.
Ovaj sociolekat je korišćen u poznatoj humorističkoj seriji Mućke.
Neki od poznatih govornika ovog sociolekta su glumac Majkl Kejn i muzičari Mark Bolan i Sid Višes.
Izgovor
Suglasnici
- /t/ u nenaglašenim slogovima često postaje glotalni stop /ʔ/ (npr. sit /sɪʔ/, city /sɪʔɪ/, cart /kɑ:ʔ/...);
- /h/ se najčešće ne izgovara (npr. happen postaje appen);
- /θ/ često postaje /f/ (npr. thin /fɪn/, maths /mɛfs/...);
- /ð/ u sredini i na kraju reči često postaje /v/, dok na početku reči može postati /d/ (npr. they /dæɪ/, bother /bɔvə/);
- /l/, ukoliko za njim ne sledi samoglasnik, se najčešće vokalizuje. Drugim rečima, postaje samoglasnik (zavisno od položaja u reči i od susednih suglasnika može se realizovati kao neki od sledećih samoglasnika: /u/, /ʊ/, /o/ ili /ɤ/. Primeri: tell /tʰɛʊ/, rill /ɹɪɤ/, little /lɪʔo/...). Ukoliko nakon /l/ sledi samoglasnik, ono ostaje /l/ (npr. telling /tʰɛlɪŋ/);
- /p/, /t/ i /k/ su aspirovani, često i više nego u standardnom britanskom engleskom. /t/ može postati i /tˢ/.
Samoglasnici i diftonzi
- /iː/ postaje /əi/ (npr. beat /bəiʔ/);
- /eɪ/ postaje /æɪ~aɪ/ (npr. bait /bæɪʔ/);
- /aɪ/ postaje /ɑɪ~ɒɪ/ (npr. bite /bɑɪʔ/);
- /ɔɪ/ postaje /oɪ/ (npr. choice /tʃʰoɪs/);
- /uː/ postaje bilo /əʉ/, bilo /ʉː/ (npr. boot /bʉ:ʔ/);
- /əʊ/ postaje /ʌʊ~ɐʊ/ (npr. coat /kʰɐʊʔ/);
- /aʊ/ postaje bilo /æə/, bilo /æː/ (npr. town /tˢæən/);
- /æ/ može postati /ɛ/ (npr. back /bɛk/, cat /kʰɛʔ/);
- /ɒ/ može postati /ɔ/ (npr. cot /kʰɔʔ/);
- /ɜː/ može postati /ø:/ (npr. bird /bø:d/);
- /ʌ/ postaje /a/ (npr. jump /dʒamp/);
- /ɔː/ često postaje /oː/ (npr. water /wo:ʔə/). Ipak, ispred /l/ ostaje /ɔː/ (npr. wall /wɔ:/).
Uticaj
Poslednjih decenija, neke od osobina koknija su se proširile i na druge dijalekte engleskog jezika. Npr. Izgovor /f/ umesto /θ/ je danas prisutan u većem delu jugoistočne Engleske, dok je glotalizacija glasa /t/ danas u manjoj ili većoj meri prisutna u celoj Engleskoj (mada je i dalje najizraženija u kokniju).
Osim toga, kokni poslednjih decenija potiskuje tradicionalne dijalekte jugoistočne i istočne Engleske (mešanjem koknija sa tim dijalektima nastao je tzv. estuarski engleski (engl. estuary english)). Sa druge strane, u samom Londonu se širi tzv. multikulturalni londonski engleski, sociolekat koji pozajmljuje elemente kako iz koknija, tako i iz brojnih drugih dijalekata engleskog jezika (npr. iz jamajčanskog engleskog) i koji postepeno potiskuje tradicionalni kokni.