Kokni — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
м Бот: Селим 20 међујезичких веза, које су сад на Википодацима на d:q7992
м разне исправке; козметичке измене
Ред 1: Ред 1:
{{Без извора}}
{{bi}}
'''Kokni''' je termin koji može označavati:
'''Kokni''' je termin koji može označavati:


1. stanovnike [[London]]a, pre svega radničku klasu istočnog dela Londona;
1. stanovnike [[London]]a, pre svega radničku klasu istočnog dela Londona;


2. dijalekat (zapravo sociolekat) kojim ova grupa stanovništva govori.
2. dijalekat (zapravo sociolekat) kojim ova grupa stanovništva govori.


Ovaj sociolekat je korišćen u poznatoj humorističkoj seriji [[Mućke]].
Ovaj sociolekat je korišćen u poznatoj humorističkoj seriji [[Mućke]].
Ред 10: Ред 10:
Neki od poznatih govornika ovog sociolekta su glumac [[Majkl Kejn]] i muzičari Mark Bolan i Sid Višes.
Neki od poznatih govornika ovog sociolekta su glumac [[Majkl Kejn]] i muzičari Mark Bolan i Sid Višes.


==Izgovor==
== Izgovor ==


====Suglasnici====
==== Suglasnici ====
*/t/ u nenaglašenim slogovima često postaje glotalni stop /ʔ/ (npr. ''sit'' /sɪʔ/, ''city'' /sɪʔɪ/, ''cart'' /kɑ:ʔ/...);
* /t/ u nenaglašenim slogovima često postaje glotalni stop /ʔ/ (npr. ''sit'' /sɪʔ/, ''city'' /sɪʔɪ/, ''cart'' /kɑ:ʔ/...);
*/h/ se najčešće ne izgovara (npr. ''happen'' postaje ''appen'');
* /h/ se najčešće ne izgovara (npr. ''happen'' postaje ''appen'');
*/θ/ često postaje /f/ (npr. ''thin'' /fɪn/, ''maths'' /mɛfs/...);
* /θ/ često postaje /f/ (npr. ''thin'' /fɪn/, ''maths'' /mɛfs/...);
*/ð/ u sredini i na kraju reči često postaje /v/, dok na početku reči može postati /d/ (npr. ''they'' /dæɪ/, ''bother'' /bɔvə/);
* /ð/ u sredini i na kraju reči često postaje /v/, dok na početku reči može postati /d/ (npr. ''they'' /dæɪ/, ''bother'' /bɔvə/);
*/l/, ukoliko za njim ne sledi samoglasnik, se najčešće vokalizuje. Drugim rečima, postaje samoglasnik (zavisno od položaja u reči i od susednih suglasnika može se realizovati kao neki od sledećih samoglasnika: /u/, /ʊ/, /o/ ili /ɤ/. Primeri: ''tell'' /tʰɛʊ/, ''rill'' /ɹɪɤ/, ''little'' /lɪʔo/...). Ukoliko nakon /l/ sledi samoglasnik, ono ostaje /l/ (npr. ''telling'' /tʰɛlɪŋ/);
* /l/, ukoliko za njim ne sledi samoglasnik, se najčešće vokalizuje. Drugim rečima, postaje samoglasnik (zavisno od položaja u reči i od susednih suglasnika može se realizovati kao neki od sledećih samoglasnika: /u/, /ʊ/, /o/ ili /ɤ/. Primeri: ''tell'' /tʰɛʊ/, ''rill'' /ɹɪɤ/, ''little'' /lɪʔo/...). Ukoliko nakon /l/ sledi samoglasnik, ono ostaje /l/ (npr. ''telling'' /tʰɛlɪŋ/);
*/p/, /t/ i /k/ su aspirovani, često i više nego u standardnom britanskom engleskom. /t/ može postati i /tˢ/.
* /p/, /t/ i /k/ su aspirovani, često i više nego u standardnom britanskom engleskom. /t/ može postati i /tˢ/.


====Samoglasnici i diftonzi====
==== Samoglasnici i diftonzi ====
*/iː/ postaje /əi/ (npr. ''beat'' /bəiʔ/);
* /iː/ postaje /əi/ (npr. ''beat'' /bəiʔ/);
*/eɪ/ postaje /æɪ~aɪ/ (npr. ''bait'' /bæɪʔ/);
* /eɪ/ postaje /æɪ~aɪ/ (npr. ''bait'' /bæɪʔ/);
*/aɪ/ postaje /ɑɪ~ɒɪ/ (npr. ''bite'' /bɑɪʔ/);
* /aɪ/ postaje /ɑɪ~ɒɪ/ (npr. ''bite'' /bɑɪʔ/);
*/ɔɪ/ postaje /oɪ/ (npr. ''choice'' /tʃʰoɪs/);
* /ɔɪ/ postaje /oɪ/ (npr. ''choice'' /tʃʰoɪs/);
*/uː/ postaje bilo /əʉ/, bilo /ʉː/ (npr. ''boot'' /bʉ:ʔ/);
* /uː/ postaje bilo /əʉ/, bilo /ʉː/ (npr. ''boot'' /bʉ:ʔ/);
*/əʊ/ postaje /ʌʊ~ɐʊ/ (npr. ''coat'' /kʰɐʊʔ/);
* /əʊ/ postaje /ʌʊ~ɐʊ/ (npr. ''coat'' /kʰɐʊʔ/);
*/aʊ/ postaje bilo /æə/, bilo /æː/ (npr. ''town'' /tˢæən/);
* /aʊ/ postaje bilo /æə/, bilo /æː/ (npr. ''town'' /tˢæən/);
*/æ/ može postati /ɛ/ (npr. ''back'' /bɛk/, ''cat'' /kʰɛʔ/);
* /æ/ može postati /ɛ/ (npr. ''back'' /bɛk/, ''cat'' /kʰɛʔ/);
*/ɒ/ može postati /ɔ/ (npr. ''cot'' /kʰɔʔ/);
* /ɒ/ može postati /ɔ/ (npr. ''cot'' /kʰɔʔ/);
*/ɜː/ može postati /ø:/ (npr. ''bird'' /bø:d/);
* /ɜː/ može postati /ø:/ (npr. ''bird'' /bø:d/);
*/ʌ/ postaje /a/ (npr. ''jump'' /dʒamp/);
* /ʌ/ postaje /a/ (npr. ''jump'' /dʒamp/);
*/ɔː/ često postaje /oː/ (npr. ''water'' /wo:ʔə/). Ipak, ispred /l/ ostaje /ɔː/ (npr. ''wall'' /wɔ:/).
* /ɔː/ često postaje /oː/ (npr. ''water'' /wo:ʔə/). Ipak, ispred /l/ ostaje /ɔː/ (npr. ''wall'' /wɔ:/).


==Uticaj==
== Uticaj ==


Poslednjih decenija, neke od osobina koknija su se proširile i na druge dijalekte engleskog jezika. Npr. Izgovor /f/ umesto /θ/ je danas prisutan u većem delu jugoistočne [[Engleska|Engleske]], dok je glotalizacija glasa /t/ danas u manjoj ili većoj meri prisutna u celoj Engleskoj (mada je i dalje najizraženija u kokniju).
Poslednjih decenija, neke od osobina koknija su se proširile i na druge dijalekte engleskog jezika. Npr. Izgovor /f/ umesto /θ/ je danas prisutan u većem delu jugoistočne [[Engleska|Engleske]], dok je glotalizacija glasa /t/ danas u manjoj ili većoj meri prisutna u celoj Engleskoj (mada je i dalje najizraženija u kokniju).

Верзија на датум 15. март 2013. у 12:28

Kokni je termin koji može označavati:

1. stanovnike Londona, pre svega radničku klasu istočnog dela Londona;

2. dijalekat (zapravo sociolekat) kojim ova grupa stanovništva govori.

Ovaj sociolekat je korišćen u poznatoj humorističkoj seriji Mućke.

Neki od poznatih govornika ovog sociolekta su glumac Majkl Kejn i muzičari Mark Bolan i Sid Višes.

Izgovor

Suglasnici

  • /t/ u nenaglašenim slogovima često postaje glotalni stop /ʔ/ (npr. sit /sɪʔ/, city /sɪʔɪ/, cart /kɑ:ʔ/...);
  • /h/ se najčešće ne izgovara (npr. happen postaje appen);
  • /θ/ često postaje /f/ (npr. thin /fɪn/, maths /mɛfs/...);
  • /ð/ u sredini i na kraju reči često postaje /v/, dok na početku reči može postati /d/ (npr. they /dæɪ/, bother /bɔvə/);
  • /l/, ukoliko za njim ne sledi samoglasnik, se najčešće vokalizuje. Drugim rečima, postaje samoglasnik (zavisno od položaja u reči i od susednih suglasnika može se realizovati kao neki od sledećih samoglasnika: /u/, /ʊ/, /o/ ili /ɤ/. Primeri: tell /tʰɛʊ/, rill /ɹɪɤ/, little /lɪʔo/...). Ukoliko nakon /l/ sledi samoglasnik, ono ostaje /l/ (npr. telling /tʰɛlɪŋ/);
  • /p/, /t/ i /k/ su aspirovani, često i više nego u standardnom britanskom engleskom. /t/ može postati i /tˢ/.

Samoglasnici i diftonzi

  • /iː/ postaje /əi/ (npr. beat /bəiʔ/);
  • /eɪ/ postaje /æɪ~aɪ/ (npr. bait /bæɪʔ/);
  • /aɪ/ postaje /ɑɪ~ɒɪ/ (npr. bite /bɑɪʔ/);
  • /ɔɪ/ postaje /oɪ/ (npr. choice /tʃʰoɪs/);
  • /uː/ postaje bilo /əʉ/, bilo /ʉː/ (npr. boot /bʉ:ʔ/);
  • /əʊ/ postaje /ʌʊ~ɐʊ/ (npr. coat /kʰɐʊʔ/);
  • /aʊ/ postaje bilo /æə/, bilo /æː/ (npr. town /tˢæən/);
  • /æ/ može postati /ɛ/ (npr. back /bɛk/, cat /kʰɛʔ/);
  • /ɒ/ može postati /ɔ/ (npr. cot /kʰɔʔ/);
  • /ɜː/ može postati /ø:/ (npr. bird /bø:d/);
  • /ʌ/ postaje /a/ (npr. jump /dʒamp/);
  • /ɔː/ često postaje /oː/ (npr. water /wo:ʔə/). Ipak, ispred /l/ ostaje /ɔː/ (npr. wall /wɔ:/).

Uticaj

Poslednjih decenija, neke od osobina koknija su se proširile i na druge dijalekte engleskog jezika. Npr. Izgovor /f/ umesto /θ/ je danas prisutan u većem delu jugoistočne Engleske, dok je glotalizacija glasa /t/ danas u manjoj ili većoj meri prisutna u celoj Engleskoj (mada je i dalje najizraženija u kokniju).

Osim toga, kokni poslednjih decenija potiskuje tradicionalne dijalekte jugoistočne i istočne Engleske (mešanjem koknija sa tim dijalektima nastao je tzv. estuarski engleski (engl. estuary english)). Sa druge strane, u samom Londonu se širi tzv. multikulturalni londonski engleski, sociolekat koji pozajmljuje elemente kako iz koknija, tako i iz brojnih drugih dijalekata engleskog jezika (npr. iz jamajčanskog engleskog) i koji postepeno potiskuje tradicionalni kokni.