Разговор с корисником:Milica v

Садржај странице није подржан на другим језицима
С Википедије, слободне енциклопедије

Računarska lingvistika[уреди извор]

Računarska lingvistika je grana nauke koja se bavi logičkom i statističkom stranom jezika sa računarske strane .Time su se u početku bavili naučnici koji su specijalizirali na kompjuterskim programima da bi proučavali prirodne jezike .

Skora studija je pokazala da je jezik mnogo komplikovaniji nego što se do sada mislilo, pa je ova grana nauke (računarska lingvistika) proučavana od ljudi koji, ili rade u oblasti računarske tehnike ili proučavaju samo prirodni jezik.

Računarsku lingvistiku proučavaju, između ostalih, računarski programeri, lingvisti, psiholozi i matematičari .Ova grana nauke je počela da se proučava u SAD početkom 50-ih godina, tako da su računari automatski prevodili tekst sa stranih jezika na engleski, naročito sa ruskog jezika.

Od kada su računari počeli da procesiraju mnogo više operacija nego ranije, znalo se da će biti samo stvar vremena kada će se otkloniti manje tehničke greške, pa da računar sam može da prevodi jezike.Kada se mehaničko prevođenje pokazalo kao neuspeh, automatski prevod jezika je bio priznat kao mnogo bolja solucija nego što se to prethodno mislilo.

Nastanak[уреди извор]

Računarska lingvistika se rodila kao grana nauke koja bi proučavala softver i algoritme, da bi mogla prevoditi jezičke podatke.

Kada se veštačka inteligencija pojavila, 1960-ih godina, grana računarske lingvistike je postala podgrana veštačke inteligencije, koja se bavi ljudskim shvatanjima i prirodnim jezicima.

Da bismo preveli jedan jezik na drugi, proučeno je da bismo morali znati gramatiku oba jezika, uključujući i morfologiju (gramatiku forme reči) i sintaksu (gramatiku reči koje formiraju rečenice).Da bismo razumeli sintaksu, morali bismo znati samo značenje rečnika i čak samu razliku između onoga što bi govornik pričao i značenja same rečenice.

Ovde vidimo, da ono što je počelo kao napor da se prevodi između dva jezika (ili više) , preraslo je u čitavu granu nauke koja se posvetila razumevanju kako da predstavimo i proučimo jednostavan prirodni jezik koristeći računare.

Potpolja[уреди извор]

Računarska lingvistika može biti podeljena u više grana, zavisno od toga kako se posmatra jezik, da li se govori li je napisan i isto tako, zavisno od toga koju operaciju vršimo nad jezikom, da li ga analiziramo (parsiranje), ili kreiramo (generisanje).

Kreiranje govora se bavi time kako se govorni jezik razume koristeći računar i kako uz pomoć računara da izvršimo prepoznavanje i sintezu govora.Parsiranje i generisanje su podgrane računarske lingvistike, koje se bave respektivno analiziranjem jezika i kreiranjem nazad.

Neke od studija kojima se bavi računarska lingvistika:[уреди извор]

1. Reči proučavane pomoću računara 2. Kreiranje reči za jezike 3. Definicija određenih reči 4. Prevođenje reči uz korišćenje računara 5. Proučavanje razlike između formalnih jezika (npr. latinski) i govornih (npr. engleski)

Vidi još:[уреди извор]

Veštačka inteligencija Udruženje za računarsku lingvistiku Kolostrukcionalne analize Računarska lingvistika u časopisima Računarska semiotika Učešće računara u istraživanjima Dijalog sistem Mašinsko prevođenje Razvoj prirodnog jezika Semantičke veze