Rebrača

Rebrača
Status ugroženosti
	; Siguran (NatureServe)
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Tracheophyta
Poddivizija:	Pteridophytina B. Boivin
Klasa:	Polypodiopsida Cronquist & al.
Potklasa:	Polypodiidae Cronquist & al.
Red:	Polypodiales Bercht. & J. Presl
Porodica:	Blechnaceae Newman
Rod:	Blechnum L.
Vrsta:	B. spicant
Binomno ime
	Blechnum spicant; (L.) Roth

Rebrača (lat. Blechnum spicant (L.) Roth) je vrsta paprati iz roda Blechnum L. Ime potiče od naziva blechnon koji je Dioskorid koristio za neku vrstu paprati.

Opis[уреди | уреди извор]

Rizom je kratak, debeo, uzlazni ili kos, sa gornje strane pokriven crnim ljuspama. Listovi su izduženo lancetasti, pri osnovi suženi, jednostruko perasto deljeni, sa režnjevima celog oboda, skupljeni u busen, dugi do 75 cm, a široki do 7 cm. Razlikuju se trofofili i sporofili. Trofofili su zimzeleni, kožasti, sjajni, dugi preko 50 cm, sa do oko 15 cm dugom tamnom smeđom peteljkom, zrakasto polegli po tlu. Sporofili su uspravni, dugi do 75 cm, smešteni u centru busena, okruženi trofofilima. Mladi sporofili su zelenkaste boje, a kasnije su tamnosmeđi, sa brojnim režnjevima, širokim 1—2 mm, potpuno prekrivenim sorusima sa donje strane. Spore su mrke, sa valovitim naborima. Sporangije se mogu videti od jula do septembra. Rebrača je diploidna vrsta, sa 68 hromozoma.

Stanište i rasprostranjenje[уреди | уреди извор]

Rebrača je karakteristična vrsta zajednice jele i rebrače, na silikatnim planinama Balkanskog poluostrva. Pretežno raste na vlažnom, nerazloženom humusu. Može se naći i na karbonatnoj podlozi, sa većom količinom sirovog humusa, kada je prate druge acidofilne vrste, kao što su: Melampyrum vulgatum, Dryopteris dilatata, Hieracium murorum, Luzula nemorosa, Lycopodium annotinum, Huperzia selago i Veronica officinalis. Česta je i u smrčevim šumama, na vrištinama, a može se naći i na tresavama, kao i u listopadnim šumama na ekstremno kiselim staništima na silikatima ili na dubokim, jako ispranim zemljištima na karbonatnoj podlozi, u zajednicama sa bukvom ili sa hrastom i grabom. Uglavnom se može naći u planinskom, ređe u brdskom i subalpijskom području.

Rasprostranjena je u Evropi, Aziji i u severozapadnom delu Severne Amerike. ^[1] ^[2] ^[3]

Galerija[уреди | уреди извор]

Blechnum spicant
Blechnum spicant
Blechnum spicant
Blechnum spicant

Reference[уреди | уреди извор]

^ Josifović, M. (1970). Flora SR Srbije. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.
^ T. G. Tutin; N. A. Burges; J. R. Edmondson; et al. (1993). Flora Europaea: Psilotaceae to Platanaceae. Cambridge University Press. ISBN 0-521-41007-X.
^ Šilić, Čedomil (1990). Šumske zeljaste biljke. IP SVJETLOST, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd. ISBN 86-01-02555-2.

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]

[1] Josifović, M. (1970). Flora SR Srbije. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.

[2] T. G. Tutin; N. A. Burges; J. R. Edmondson; et al. (1993). Flora Europaea: Psilotaceae to Platanaceae. Cambridge University Press. ISBN 0-521-41007-X.

[3] Šilić, Čedomil (1990). Šumske zeljaste biljke. IP SVJETLOST, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd. ISBN 86-01-02555-2.

[1]

[2]

[3]