Cibetke

Из Википедије, слободне енциклопедије
Иди на навигацију Иди на претрагу

Viverridae[1]
Vremenski raspon: 34–0 Ma
Eocen do sadašnjosti[2]
A mosaic of four small photos of viverrids in trees
Cimetke obuhvataju (od gore levo do dole desno), vrste rodova Paradoxurus, Genetta, Paguma i Arctictis
Naučna klasifikacija edit
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Mammalia
Red: Carnivora
Podred: Feliformia
Porodica: Viverridae
Gray, 1821
Potporodice

Hemigalinae
Paradoxurinae
Prionodontinae
Viverrinae

Cibetke i genetke (Viverridae) su porodica iz reda zveri, a svrstana je u natporodicu mačkolikih životinja. To su male do srednje velike zveri, koje sačinjavaju 15 rodova, koji se dele u 38 vrsta.[1] Ovu familiju je imenovao i prvi opisao Džon Edvard Grej 1821. godine.[3] Članovi ove porodice se obično nazivaju cibetkama ili genetkama. One su zastupljene u južnoji i jugoistočnoj Aziji, širom Volasove linije, u Africi i u južnoj Evropi. Njihovo prisustvo na Sulavesiju i nekim od susednih ostrva ukazuje na to da su drevni stanovnici Starog sveta tropika.[4]

Osobine[уреди]

Cibetke su srodne sa mačkama, imaju vitko telo s kratkim nogama, koje se završavaju uglavnom sa pet prstiju. Krzno im je najčešće pegavo ili prugasto, ali može biti i jednobojno. Na dugim licima imaju šiljaste njuške sa 32 do 40 zuba, zašiljene ili zaobljene uši, duge brkove i velike oči. Cibetke i genetke su samotne životinje koje većinu vremena provode na drveću. Oštre kandže koje mogu uvlačiti koriste za hvatanje debala i grana, a u održavanju ravnoteže pomažu im dugi repovi. Zbog tih prilagođenja su dobri penjači.

Sledeće obeležje im je prisutnost dve ili više analnih žlezda pored crevnog otvora koje izlučuju tečnost intenzivnog mirisa. Ovu tečnost talože u žlezdanim vrećicama. Tom tečnošću se koriste za obeležavanje svog životnog prostora, da bi pokazale da na prostor polažu „pravo vlasništva”, ali i da odbiju neprijatelje.

Zavisno od vrste, dužina tela kreće im se od 35 do 95 cm, dužina repa od 13 do 90 cm, a težina im je između 0,60 i 20 kg.

Rasprostranjenost[уреди]

Najveći broj vrsta ove porodice živi u južnoj i jugoistočnoj Aziji, gde je raširena od Indije preko južne Kine do Indonezije i Filipina. Pored toga, živi u celoj Africi i na Arapskom polustrvu. Samo jedna vrsta iz ove porodice, sitno pegava genetka (Genetta genetta), koja inače nastanjuje područje oko Atlasa, živi i u jugozapadnoj Evropi. Inače, žive uglavnom u šumama, a ponekad i u grmovitim područjima i savanama.

Način života[уреди]

Sve vrste su noćne životinje, a po danu spavaju u dupljama u stablima ili jamama u tlu. Mnoge vrste su izvrsni penjači i uglavnom žive na stablima. Samo jedna vrsta, binturong, razvila je rep prilagođen hvatanju. Druge vrste se mogu naći samo na tlu, dok su neke prihvatile vodu kao stanište, i žive semiakvatičnim načinom života.

Većina vrsta živi samotnjački i izbegavaju, osim u razdoblju parenja, susrete s pripadnicima iste vrste. Neke vrste žive u paru ili manjim porodičnim grupama. Veće grupe u ovoj porodici nisu uobičajene. To su uglavnom teritorijalne životinje koje svoje područje obeležavaju izlučinom analnih žlezda.

Prehrana[уреди]

Sve vrste cibetki i genetki su po pravilu svežderi. Mnoge vrste su vrlo spretni lovci koji se prišuljaju plenu ili napadaju iz zaklona. Hrane se malim kičmenjacima, insektima, crvima kao i ptičjim jajima. Neke vrste jedu i strvinu. Jedu i biljnu hranu, kao što je voće i orasi.

Razmnožavanje[уреди]

Ženka koti najčešće dva puta godišnje između dva i šest mladunaca. Kod koćenja, mladunci su slepi, ali imaju krzno. Očekivani životni vek kod većine vrsta je između 5 i 15 godina.

Sistematika[уреди]

Cibetke i genetke su bliski srodnici s porodicom Herpestidae, a ranije su i one bile uvrštavane u tu porodicu. Danas su zasebna porodica. Unutar reda zveri svrstavaju se u natporodicu mačkolikih.

Potporodice i rodovi[уреди]

Ova porodica se deli na sledeći način:

Vrsta Nandinia binotata je ranije uvrštavana u ovu porodicu. U današnje vreme se smatra zasebnom porodicom Nandiniidae. I tri vrste koje žive na Madagaskaru koje su se ranije smatrale delom ove porodice, izdvojene su iz nje i čine danas zasebnu porodicu Eupleridae, odnosno, madagaskarske zveri (vidi: madagaskarska cibetka)

Galerija slika[уреди]

Reference[уреди]

  1. 1,0 1,1 Wozencraft, W.C. (2005). „Order Carnivora”. Ур.: Wilson, D.E.; Reeder, D.M. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (3rd изд.). Johns Hopkins University Press. стр. 548—559. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494. 
  2. ^ Gaubert, P. & Cordeiro-Estrela, P. (2006). „Phylogenetic systematics and tempo of evolution of the Viverrinae (Mammalia, Carnivora, Viverridae) within feliformians: implications for faunal exchanges between Asia and Africa” (PDF). Molecular Phylogenetics and Evolution. 41 (2): 266—278. PMID 16837215. doi:10.1016/j.ympev.2006.05.034.  open access publication - free to read
  3. ^ Gray, J. E. (1821). „On the natural arrangement of vertebrose animals”. London Medical Repository. 15 (1): 296—310. 
  4. ^ Pocock, R. I. (1939). The Fauna of British India, including Ceylon and Burma. Mammalia. – Volume 1. Taylor and Francis, London. Pp. 330–332.

Spoljašnje veze[уреди]