Crveno oko (medicina)

С Википедије, слободне енциклопедије
Crveno oko
SinonimiSubconjunctival hemorrhage, subconjunctival haemorrhage, hyposphagma
Crveno oko izazvano krvarenjem u vežnjači oka
Specijalnostioftalmologija

Crveno oko ili bolesti oka i pripoja oka (лат. Morbus oculi et adnexorum, non specificatus) jedan je od najčešćih znakova u oftalmologiji kojim se označava dilatacije krvnih sudova u prednjem segmentu oka. Dijagnoza može biti potpomognuta diferencijacijom između cilijarne i konjuktivne injekcije. Cilijarna injekcija uključuje grane prednjih cilijarnih arterija i ukazuje na upalu rožnjače, dužice ili cilijarnog tela.[1] konjunktivna injekcija uglavnom pogađa zadnje konjunktivalne krvne sudove. Budući da su ovi krvni sudovi površnije od cilijarnih arterija, one proizvode više crvenila, pomeraju se sa konjunktivom i sužavaju nakon primene topikalnih vazokonstriktora.

Brojni činioci mogu biti povezani sa crvenim očima, uključujući konjuktivitis, blefaritis, kanalikulitis, povredu rožnjače, dakriocistitis, episkleritis, skleritis, iritis, keratitis, sindrom suvog oka (DES ili keratokonjunktivni sika KCS), glaukom, subkonjunktivalno krvarenje, bakterijske ili virusne infekcije, ili traume oka.

Epidemiologija[уреди | уреди извор]

Crveno oko je vrlo česta pojava, a konjunktivitis je najčešći uzrok crvenih očiju. Subkonjunktivalna hemoragija se takođe često javlja, ali zato što je to samo-ograničeni poremećaj, tačne brojke nisu dostupne jer mnogi bolesnici su asimptomatski i ne traže medicinsku pomoć.

Starost

Subkonjunktivno krvarenje se može javiti u svim uzrastima, ali je češće kod starijih osoba.

Pol i rasa

Nije zabeležena nikakva polna ili rasna sklonost crvenih očiju.

Prognoza[уреди | уреди извор]

Prognoza zavisi od uzroka crvenih očiju. Na primer, subkonjunktivalno krvarenje je samo-ograničeno stanje kada nije povezano sa sistemskom bolešću ili značajnom traumom; stoga je prognoza odlična.

Komplikacije na oku prvenstveno zavise od uzroka crvenih očiju.

Diferencijalna dijagnoza[уреди | уреди извор]

Diferencijalnodijagnostički treba imati u vidu sledeća stanja i bolesti:

  • Akutni hemoragijski konjunktivitis
  • Adultni blefaritis
  • Alergijski konjunktivitis
  • Bakterijski konjunktivitis (ružičasto oko)
  • Bakterijski endoftalmitis
  • Halacion
  • Hemijsku opekotinu oka
  • Komplikacije nakon upotrebe kontaktne leće
  • Odbacivanje rožnjače
  • Kornealna ulceracija
  • Dakriocistitis
  • Distihiazu
  • Bolest suvog oka (Keratoconjunctivitis sicca)
  • Ektropion
  • Abrazije rožnjače
  • Entropion
  • Episkleritis
  • Gljivični endoftalmitis
  • Akutni glaukom zatvorenog ugla
  • Herpes zoster
  • Hordeolum
  • Neonatalni konjunktivitis (Ophthalmia neonatorum)
  • Orbitalna celulitis
  • Postoperativni endoftalmitis
  • Preseptalni celulitis
  • Pterigijum
  • Ponovna erozija rožnjače
  • Evaluacija crvenih očiju
  • Stevens-Johnsonov sindrom
  • Virusni konjuktivitis (ružičasto oko)

Izvori[уреди | уреди извор]

  1. ^ Cronau, H; Kankanala, RR; Mauger, T (Jan 15, 2010). "Diagnosis and management of red eye in primary care". American Family Physician. 81 (2): 137–44. PMID 20082509

Literatura[уреди | уреди извор]

  • Cronau, H; Kankanala, RR; Mauger, T (Jan 15, 2010). "Diagnosis and management of red eye in primary care". American Family Physician. 81 (2): 137–44.

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]

Klasifikacija


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).