Hrvatski radio 3
Hrvataski radio treći program je deo nacionalne medijske kuće HRT (Hrvatske Radio Televizije) sa sedištem u Zagrebu.
| Hrvatski radio prvi program | |
|---|---|
 | |
| državna | |
| Делатност | emitovanje radio programa |
| Основано | 1926. |
| Седиште | Zagreb, Hrvatska |
Руководиоци | Kazimir Bačić direktor HRT-a |
| Веб-сајт | www |
Isotrijat[уреди | уреди извор]
Kraljevina Jugoslavija[уреди | уреди извор]
Temelji radiodifuziji u Hrvatskoj postavljeni su 1924. godine kada je grupa uglednih intelektualaca osnovala Radio klub Zagreb. Za predsednika kluba je izabran astronom i fizičar dr. Oton Kučera. Radio-klub je imao 136 članova: 124 Zagrepčana i 12 članova iz drugih hrvatskih gradova. Izdavao je i časopis "Radio-šport" koji je imao važnu ulogu u popularizaciji radiodifuzije. Nakon dvogodišnjih napora, članovi Radio kluba su uspeli pribaviti koncesiju i druge državne dozvole te osnovati Radio stanicu Zagreb. Emitovanje je počelo 15. maja 1926. hrvatskom himnom i najavama direktora dr. Ive Sterna i spikerke Božene Begović u 20.30 sati na srednjem talasu od 350 metara. Od tada je stanica kontinuirano emitovala program. Na području tadašnje Zagrebačke direkcije pošta i telegrafa bilo je registrovano tek pedesetak radioprijemnika. U sezoni 1927/28. telefonskim vodom preko Beča stanica se pridruživala u zajedničke emisije "Mreže srednjevropskih stanica" (Beč, Prag, Varšava, Budimpešta i druge), a u maju 1928. primljena je za punopravnog člana UIR-a (Union Internationale de Radiodifusion) u Ženevi, zastupajući ondašnju Kraljevinu SHS, u kojoj, kao ni u ostalim državama na prostoru jugoistočne Europe, tada još nisu postojale druge radiodifuzne stanice. Prvih 14 godina rada Radio stanica Zagreb bila je u privatnom vlasništvu deoničarskog društva Radio Zagreb. 1. maja 1940. Radio Zagreb je nacionalizovala Banovina Hrvatska.
Nezavisna Država Hrvastka[уреди | уреди извор]
Preko Radija Zagreb Slavko Kvaternik je 10. aprila 1941. proglasio uspostavu NDH. Tokom NDH Radio Zagreb je postao osnova na kojoj je nastala mreža radio stanica Hrvatski krugoval. U to vreme Radio Zagreb se zvao Državna krugovalna postaja Zagreb.
Jugoslavija[уреди | уреди извор]
Posle 1945. Radio Zagreb deluje kao državno preduzeće, a kasnije društveno i javno preduzeće, kao deo RTV Zagreb i član JRT-a, RTV Zagreb 1990. godine menja ime u HTV, nedugo zatim u HRTV i na kraju HRT, to ime je zadržala do danas. Za vreme rata u Hrvatskoj 80 % predajnika biva uništeno ili devastirano, kao i centralni predajnik na Sljemenu. Godine 1992. godine većina predajnika je obnovljena te godine zvanično istupaju iz JRT-a.
Danas[уреди | уреди извор]
Danas treći radio program HRT-a emituje sa preko 30 zemaljskih odašiljača koji pokrivaju celu teritoriju Hrvatske, kao i teritorije okolnih zemalja. Putem satelita i interneta se čuje u celom svetu.
Radio takodje i koristi i moderne tehnologije kao što je RDS (sitem prenosa digitalnih podataka kroz mrežu ultra-kratkih talasa, naziv stanice i program koji se trenutno emituje) u sklopu kojeg je i radio tekst (RADIO TEXT) gde idu podaci o stanici sa brojem telefona, kao i informacija o tačnom vremenu CT (clock time).
Programska koncepcija trećeg programa hrvatskog radija je klasična i džez muzika, dramski program kao i vesti iz kulture i umetnosti.
