Konica (biljka)
| Konica | |
|---|---|
| Научна класификација | |
| Царство: | |
| (нерангирано): | |
| (нерангирано): | |
| (нерангирано): | |
| Ред: | |
| Породица: | |
| Род: | |
| Врста: | G. parviflora
|
| Биномно име | |
| Galinsoga parviflora Cav. 1796
| |
| Синоними | |
|
Synonymy
| |
Konica (lat. Galinsoga parviflora), jednogodišnja je, zeljasta biljka koja pripada familiji glavočika (Asteraceae).[1]
Opis
[уреди | уреди извор]Stabljika je uspravna, a može biti i polegnuta, razgranata, gola ili vrlo malo dlakava. Obično naraste 10-80 cm. Poseduje bele adventivne korenove. Listovi su prosti, eliptični, ovalno ušiljeni, naspramni, sedeći, nazubljeni po obodu i ponekad dlakavi. Glavičaste cvasti su male i na drškama, a sastoje se od 5 jezičastih cvetova koji okružuju središnje cevaste cvetove. Jezičasti cvetovi su jednopolni (ženski) i bele boje, dok su cevasti dvopolni i žute boje. Glavičaste cvasti grade prost dihazijum. Cveta od maja do oktobra. Plod je ahenija sa papusom (cipsela).[2]
Rasprostranjenost i stanište
[уреди | уреди извор]Poreklom jeiz Amerike, a danas je rasprostranjena širom Evrope,Azije, Afrike i Australije. U Evropu je uneta iz Perua krajem 18. veka, kao ukrasna biljka. Raste na bogatim i vlažnim zemljištima.[3]
Upotreba
[уреди | уреди извор]Listovi i stabljike konice su jestivi i beru se pre pojave prvih cvetova. Biljka se može jesti sirova, kuvana ili se suši i koristi kao začin. Sok biljke se koristi za lečenje rana, tako što pomaže u zgrušavanju krvi.[4]
Zanimljivosti
[уреди | уреди извор]U državi Malavi ova biljka se zove ,,Mwamuna aligone", što u prevodu znači moj muž spava.
Reference
[уреди | уреди извор]- ^ „Go Botany”. Архивирано из оригинала 13. 10. 2018. г. Приступљено 13. 10. 2018.
- ^ „BioRas”. Архивирано из оригинала 13. 10. 2018. г. Приступљено 13. 10. 2018.
- ^ „PRIRODA I BILJKE”.
- ^ „Plants For A Future”.